Poslovice 24
1 Ne zavidi zlijem ljudima niti želi da si s njima.
Pa fè anvi a moun mechan, ni dezire pou avèk yo;
2 Jer o pogibli misli srce njihovo i usne njihove govore o muci.
paske panse yo fòmante vyolans e lèv yo pale inikite.
3 Mudrošæu se zida kuæa i razumom utvrðuje se.
Avèk sajès, kay la bati e avèk bon konprann, li vin etabli.
4 I znanjem se pune klijeti svakoga blaga i dragocjena i mila.
Pa konesans, chanm yon moun vin ranpli avèk tout bèl kalite richès.
5 Mudar je èovjek jak, i razuman je èovjek silan snagom.
Yon nonm saj byen fò, e yon nonm ak konesans ogmante pouvwa li.
6 Jer mudrijem savjetom ratovaæeš, i izbavljenje je u mnoštvu savjetnika.
Paske ak konsèy saj ou va fè lagè, e ak konseye an abondans, gen viktwa.
7 Visoke su bezumnome mudrosti; neæe otvoriti usta svojih na vratima.
Sajès twò wo pou moun ensanse a; li pa ouvri bouch li nan pòtay la.
8 Ko misli zlo èiniti zvaæe se zlikovac.
Yon moun ki fè plan pou fè mal, moun va rele li magouyè.
9 Misao bezumnikova grijeh je, i potsmjevaè je gad ljudski.
Fòmante foli se peche, e mokè a abominab a tout moun.
10 Ako kloneš u nevolji, skratiæe ti se sila.
Si ou lach nan jou gran pwoblèm nan, fòs ou pa fò.
11 Izbavljaj pohvatane na smrt; i koje hoæe da pogube, nemoj se ustegnuti od njih.
Delivre sila k ap mennen vè lanmò a, ak sila k ap mache tonbe vè labatwa a. O, kenbe yo!
12 Ako li reèeš: gle, nijesmo znali za to; neæe li razumjeti onaj koji ispituje srca, i koji èuva dušu tvoju neæe li doznati i platiti svakome po djelima njegovijem?
Si ou di: “Gade, nou pa t konnen sa”; èske Li pa konsidere sa, sila ki peze kè? Epi èske Li pa konnen sa, sila kap kenbe nanm ou an? Èske Li p ap rann a lòm selon zèv li?
13 Sine moj, jedi med, jer je dobar, i sat, jer je sladak grlu tvojemu.
Fis mwen, manje siwo myèl, paske li bon; wi, siwo sòti nan nich lan dous pou goute.
14 Tako æe biti poznanje mudrosti duši tvojoj, kad je naðeš; i biæe plata, i nadanje tvoje neæe se zatrti.
Konnen ke sajès se konsa pou nanm ou; si ou twouve li, va gen yon avni, e espwa ou p ap anile.
15 Bezbožnièe, ne vrebaj oko stana pravednikova, i ne kvari mu poèivanja.
Pa kouche mete pyèj, o lòm mechan, kont kote ke moun dwat la rete a. Pa detwi kote repo li a;
16 Jer ako i sedam puta padne pravednik, opet ustane, a bezbožnici propadaju u zlu.
paske yon nonm ladwati tonbe sèt fwa e leve ankò, men se nan lè gwo malè ke mechan an tonbe.
17 Kad padne neprijatelj tvoj, nemoj se radovati, i kad propadne, neka ne igra srce tvoje.
Pa rejwi lè lènmi ou tonbe. Ni pa kite kè ou kontan lè l tonbe;
18 Jer bi vidio Gospod i ne bi mu bilo milo, i obratio bi gnjev svoj od njega na tebe.
Oswa, SENYÈ a va wè l, vin pa kontan e detounen kòlè Li de li.
19 Nemoj se žestiti radi nevaljalaca, nemoj zavidjeti bezbožnicima.
Pa twouble tèt ou pou malveyan yo, ni fè lanvi pou mechan yo,
20 Jer nema plate nevaljalcu, žižak æe se bezbožnicima ugasiti.
paske pou yon nonm mechan, pa gen avni. Lanp a mechan an va etenn nèt.
21 Boj se Gospoda, sine moj, i cara, i ne miješaj se s nemirnicima.
Fis mwen an, gen lakrent SENYÈ a ak wa a; pa asosye ak sila ki pa stab yo,
22 Jer æe se ujedanput podignuti pogibao njihova, a ko zna propast koja ide od obojice?
paske, malè yo va leve vit. Kilès ki konnen destriksyon an k ap sòti nan yo de a.
23 I ovo je za mudarce: gledati ko je ko na sudu nije dobro.
Sila yo, anplis, se pawòl a sajès: Fè patipri nan jijman pa bon.
24 Ko govori bezbožniku: pravedan si, njega æe proklinjati ljudi i mrziæe na nj narodi.
Sila ki di a mechan an: “Ou dwat”, pèp yo va modi li e nasyon yo va rayi li;
25 A koji ga karaju, oni æe biti mili, i doæi æe na njih blagoslov dobrijeh.
men pou sila ki repwoche mechan yo, lap wale byen ak yo. Bon benediksyon va tonbe sou yo.
26 Ko govori rijeèi istinite, u usta ljubi.
Yon repons onèt tankou yon bo sou lèv yo.
27 Uredi svoj posao na polju, i svrši svoje na njivi, potom i kuæu svoju zidaj.
Prepare tout travay ou a deyò; byen prepare chan ou. Apre, alò, bati kay ou.
28 Ne budi svjedok na bližnjega svojega bez razloga, i ne varaj usnama svojima.
Pa vin yon temwen kont vwazen ou san koz, e pa bay manti ak lèv ou.
29 Ne govori: kako je on meni uèinio tako æu ja njemu uèiniti; platiæu ovom èovjeku po djelu njegovu.
Pa di: “Se konsa mwen va fè l paske li te fè m konsa; mwen va rann a nonm nan selon zèv li yo.”
30 Iðah mimo njivu èovjeka lijena i mimo vinograd èovjeka bezumna;
Mwen te pase nan chan parese a; akote chan rezen a nonm ki manke bon konprann nan.
31 I gle, bješe sve zaraslo u trnje i sve pokrio èkalj, i ograda im kamena razvaljena.
Epi gade byen, li te plen ak raje pikan, e kouvri ak move zèb, Miray an wòch la te fin kraze nèt.
32 I vidjevši uzeh na um, i gledah i pouèih se.
Lè m te wè, mwen te reflechi sou sa; mwen te gade e m te resevwa enstriksyon.
33 Dok malo prospavaš, dok malo prodrijemlješ, dok malo sklopiš ruke da poèineš,
“Yon ti dòmi, yon ti somèy, yon ti pliye men pou repoze,”
34 U tom æe doæi siromaštvo tvoje kao putnik, i oskudica tvoja kao oružan èovjek.
Konsa mizè ou va vin parèt sou ou tankou yon vòlè; ak bezwen tankou yon bandi kon zam.
