Poslovice 15
1 Odgovor blag utišava gnjev, a rijeè prijeka podiže srdnju.
Eyano ya kimia ekimisaka kanda, kasi maloba oyo ezokisaka ebakisaka kanda.
2 Jezik mudrijeh ljudi ukrašava znanje, a usta bezumnijeh prosipaju bezumlje.
Lolemo ya moto ya bwanya ekomisaka boyebi elengi, kasi monoko ya bato oyo bazangi mayele ebimisaka bozoba.
3 Oèi su Gospodnje na svakom mjestu gledajuæi zle i dobre.
Miso na Yawe ezalaka bisika nyonso mpo na kotala bato mabe mpe bato ya malamu.
4 Zdrav je jezik drvo životno, a opaèina s njega kršenje od vjetra.
Maloba ya kimia ezali lokola nzete ya bomoi, kasi maloba ya botomboki ezokisaka motema.
5 Lud se ruga nastavom oca svojega; a ko prima ukor, biva pametan.
Moto oyo azangi mayele atiolaka mateya ya tata na ye, kasi moto oyo andimaka pamela akokoma mayele.
6 U kuæi pravednikovoj ima mnogo blaga; a u dohotku je bezbožnikovu rasap.
Ezalaka na bomengo ebele kati na ndako ya moyengebene, kasi lifuti ya moto mabe ememaka pasi.
7 Usne mudrijeh ljudi siju znanje, a srce bezumnièko ne èini tako.
Bibebu ya moto ya bwanya esopaka boyebi, kasi ezali bongo te na motema ya zoba.
8 Žrtva je bezbožnièka gad Gospodu, a molitva pravednijeh ugodna mu je.
Mbeka ya moto mabe ezalaka nkele na miso ya Yawe, kasi libondeli ya moto ya sembo esepelisaka Ye.
9 Gad je Gospodu put bezbožnikov; a ko ide za pravdom, njega ljubi.
Nzela ya moto mabe ezalaka nkele na miso ya Yawe, kasi alingaka moto oyo alandaka nzela ya sembo.
10 Karanje je zlo onome ko ostavlja put; koji mrzi na ukor, umrijeæe.
Moto oyo abimaka libanda ya nzela ya sembo akozwa pamela ya makasi; moto oyo aboyaka pamela akokufa.
Ndenge mboka ya bakufi mpe mokili ya mozindo ezali penza polele liboso ya Yawe, ndenge wana mpe mitema ya bana ya bato ezali polele liboso na Ye. (Sheol h7585)
12 Potsmjevaè ne ljubi onoga ko ga kori, niti ide k mudrima.
Moto ya moto makasi alingaka te moto oyo apamelaka ye, yango wana akendaka te epai ya bato ya bwanya.
13 Veselo srce veseli lice, a žalost u srcu obara duh.
Motema ya esengo engengisaka elongi, kasi motema ya mawa elembisaka molimo.
14 Srce razumno traži znanje, a usta bezumnijeh ljudi naslaðuju se bezumljem.
Motema ya moto ya mayele elukaka boyebi, kasi monoko ya zoba ebimisaka kaka bozoba.
15 Svi su dani nevoljnikovi zli; a ko je vesela srca, na gozbi je jednako.
Mikolo nyonso ezalaka mabe mpo na moto oyo azali na pasi, kasi bomoi ya moto oyo azali na esengo ezalaka tango nyonso na feti.
16 Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago s nemirom.
Kozala na eloko moko kati na kotosa Yawe ezali malamu koleka kozala na bomengo mingi kati na komitungisa.
17 Bolje je jelo od zelja gdje je ljubav nego od vola ugojena gdje je mržnja.
Kolia ndunda kati na bolingo ezali malamu koleka kolia ngombe ya mafuta kati na koyina.
18 Èovjek gnjevljiv zameæe raspru; a ko je spor na gnjev, utišava svaðu.
Moto oyo atombokaka noki ayeisaka koswana, kasi moto oyo akangaka motema akitisaka koswana.
19 Put je lijenoga kao ograda od trnja, a staza je pravednijeh nasuta.
Nzela ya moto ya goyigoyi ezalaka lokola banzela mike ya banzube, kasi nzela ya bato ya sembo ezalaka ya kosembolama.
20 Mudar je sin radost ocu, a èovjek bezuman prezire mater svoju.
Mwana ya bwanya asepelisaka tata na ye, kasi moto oyo azangi mayele atiolaka mama na ye.
21 Bezumlje je radost bezumniku, a razuman èovjek hodi pravo.
Bozoba esepelisaka moto oyo azangi mayele, kasi moto ya mayele atambolaka alima na nzela na ye.
22 Namjere se rasipaju kad nema savjeta, a tvrdo stoje gdje je mnogo savjetnika.
Mabongisi ekokisamaka te soki bato basangani te mpo na kopesa mayele, kasi ekokisamaka malamu soki bapesi toli bazali ebele.
23 Raduje se èovjek odgovorom usta svojih, i rijeè u vrijeme kako je dobra!
Kozongisa eyano ya malamu epesaka moto esengo, mpe liloba oyo elobami na tango oyo ekoki ezalaka kitoko.
Nzela ya bomoi ememaka moto ya bwanya na likolo, mpo na kobatela ye ete akita na mboka ya bakufi te. (Sheol h7585)
25 Gospod raskopava kuæu ponositima, a meðu udovici utvrðuje.
Yawe abukaka ndako ya moto ya lolendo, kasi alendisaka libula ya mwasi oyo akufisa mobali.
26 Mrske su Gospodu misli zle, a besjede èistijeh mile su.
Makanisi ya moto mabe ezalaka nkele na miso ya Yawe, kasi maloba ya malamu ezalaka peto na miso na Ye.
27 Lakomac zatire svoju kuæu, a ko mrzi na poklone živ æe biti.
Moto oyo alukaka litomba na nzela ya sembo te amemaka mitungisi na libota na ye, kasi moto oyo aboyaka kanyaka akozala na bomoi.
28 Srce pravednikovo premišlja šta æe govoriti, a usta bezbožnièka rigaju zlo.
Motema ya moyengebene ekanisaka liboso ya kopesa eyano, kasi monoko ya moto mabe ebimisaka maloba ya mabe.
29 Daleko je Gospod od bezbožnijeh, a molitvu pravednijeh èuje.
Yawe azalaka mosika ya bato mabe, kasi ayokaka libondeli ya bayengebene.
30 Vid oèinji veseli srce, dobar glas goji kosti.
Eloko oyo esepelisaka miso esepelisaka mpe motema; sango malamu elendisaka mikuwa.
31 Uho koje sluša karanje životno nastavaæe meðu mudrima.
Moto oyo ayokaka pamela oyo epesaka bomoi avandaka kati na bato ya bwanya.
32 Ko odbacuje nastavu, ne mari za dušu svoju; a ko sluša karanje, biva razuman.
Moto oyo asundolaka koyekola atiolaka nde bomoi na ye moko, kasi moto oyo andimaka pamela akomaka mayele.
33 Strah je Gospodnji nastava k mudrosti, i prije slave ide smjernost.
Kotosa Yawe ezali eteyelo ya bwanya; komikitisa eyaka liboso ya nkembo.
