< प्रस्थान 35 >
1 मोशाले इस्राएलका सारा समुदायलाई भेला गरी तिनीहरूलाई भने, “परमप्रभुले तिमीहरूलाई गर्नू भनी आज्ञा दिनुभएका कुराहरू यी नै हुन् ।
Mosi mah Israel kaminawk maeto ah pakhueng boih pacoengah, nihcae khaeah, Na sak o hanah, Angraeng mah hae tiah thuih ih lok to oh.
2 छ दिनसम्म काम गर्न सकिन्छ, तर सातौँचाहिँ दिन तिमीहरूका लागि पवित्र दिन हो । यो परमप्रभुको निम्ति पूर्ण विश्राम गर्ने शबाथ-दिन हो । त्यस दिन जसले काम गर्छ, त्यो मारियोस् ।
Ni tarukto thung toksah oh, toe ni sarihto naah loe nangcae han ciimcai ni, Angraeng ih Sabbath niah oh; mi kawbaktih doeh to niah toksah kami loe paduek han oh.
3 शबाथ-दिनमा तिमीहरूका घरमा आगो नबलोस् ।”
Mi kawbaktih doeh Sabbath niah na ohhaih ahmuen ah hmaitik o hmah, tiah a naa.
4 मोशाले इस्राएलीहरूका सारा समुदायलाई यसो भने, “परमप्रभुले आज्ञा दिनुभएको कुरा यही नै हो ।
Mosi mah amkhueng Israel kaminawk boih khaeah, Angraeng mah hae tiah thuih;
5 इच्छुक ह्रदय भएका सबैले परमप्रभुका निम्ति यी भेटीहरू ल्याऊन्: सुन, चाँदी, काँसा,
na tawnh ih hmuen Angraeng khaeah sin oh; mi kawbaktih doeh palunghuemhaih hoiah paek koeh kami loe sui, sum kanglung hoi sum kamling to Angraeng khaeah sin oh.
6 निलो, बैजनी र रातो ऊन अनि मसिनो सुती कपडा, बाख्राको भुत्ला,
Rong kamiing, rong kamling hup, rong kathim, puu ngan hoi maeh muinawk,
7 रातो रङ्गाइएको भेडाको छाला र सीलको छाला, बबुल काठ,
kathim tuu hinnawk, caham hinnawk, shittim thingnawk,
8 पवित्रस्थानका दियाहरूका लागि तेल, अभिषेक गर्ने तेलका लागि मसला र सुगन्धित धूप, एपोद र छाती-पाताको लागि
hmai paaang hanah olive situi, tak bawhhaih situi hoi hmai thlaek koi hmuihoih,
9 आनिक्ससाथै अन्य बहुमूल्य रत्नहरू ।
palaeng ah avak ih kahni hoi saoek padaphaih kahni nuiah bet koi thlung hoi onyx thlungnawk to sin oh.
10 तिमीहरूका बिचमा भएका हरेक सिपालु व्यक्ति आएर परमप्रभुले आज्ञा दिनुभएका हरेक कुरा बनाओस्:
Nangcae thung ih palungha kaminawk to angzo o ueloe, Angraeng mah thuih ih lok baktih toengah hmuennawk,
11 पवित्रस्थान र यसको पाल, यसको छत, यसका अङ्कुसेहरू, फल्याकहरू, बारहरू, खम्बाहरू
kahni im, buk, buk khukhaih, patomhhaih sumnawk, thingphaeknawk, takraenghaih thingnawk, tungnawk hoi a khok pahnuthaihnawk,
12 र आधारहरू, सन्दुक र यसका डन्डाहरू, प्रायश्चित्तको ढकनी र यसलाई ढाक्ने पर्दा ।
lokkamhaih thingkhong, aputhaih thingnawk, palungnathaih tangkhang hoi khukhaih kahni,
13 तिनीहरूले टेबुल र यसका डन्डाहरू, यसका सबै भाँडाकुँडाहरू र उपस्थितिको रोटी,
caboi hoi a khoknawk, a thungah kaom laom sabaenawk boih hoi hmaa bangah suek ih takaw,
14 बत्तीका निम्ति सामदान, यसका सामग्रीहरू, दियाहरू र दियाका लागि तेल,
hmaithawk pa-aanghaih tungnawk, hmuennawk, hmaiimnawk hoi situinawk,
15 धूपको वेदी र यसका डन्डाहरू, अभिषेक गर्ने तेल र सुगन्धित धूप, पवित्र वासस्थानको प्रवेशद्वारको पर्दा,
hmaicam ah thlaek koi hmuihoih hoi tungnawk, tak bawhhaih situi hoi hmuihoih, kahni im akunhaih thok taengah payang ih kahni,
16 होमबलिको वेदी र यसका काँसाका जालीसाथै डन्डाहरू अनि भाँडाकुँडाहरू, आधार भएको ठुलो बाटा बनाऊन् ।
angbawnhaih hmaicam hoi sum kamling vaizoek, a khoknawk hoi hmuennawk boih, tak amsaehhaih sabae kathuk hoi a khok,
17 तिनीहरूले चोकको लागि पर्दा र यसका डन्डासाथै आधारहरू अनि चोकको प्रवेशद्वारको लागि पर्दा,
imthung longhma ah payang ih kahninawk, payanghaih tungnawk hoi a khok pahnuthaih tungnawk, longhma akunhaih ahmuen pakaahaih kahni,
18 र पवित्र वासस्थान र चोकको लागि पालका किलाहरूसाथै तिनीहरूका डोरीहरू ल्याए ।
kahni im takhinghaih sumnawk, longhma takhinghaih sumnawk hoi quinawk,
19 तिनीहरूले पवित्रस्थानमा सेवा गर्ने राम्ररी बुनेका पोशाकहरू, हारून पुजारी र तिनका छोराहरूले पुजारी भएर सेवा गर्दा लगाउने पवित्र पोशाकहरू ल्याए ।
hmuenciim thungah toksak naah angkhuk ih kahni, qaima Aaron ih kaciim kahninawk hoi a capanawk ih kahninawk to sah pae tih, tiah a naa.
20 तब इस्राएलका सबै कुल मोशाको उपस्थितिबाट बिदा भएर गए ।
To pacoengah amkhueng Israel kaminawk loe Mosi hmaa hoiah amlaem o boih let.
21 जस-जसका ह्रदय प्रेरणाले भरिए र आत्माद्वारा इच्छुक भए तिनीहरू आएर पवित्र वासस्थानको रचना, यसमा प्रयोग हुने सेवाका सबै सामग्री र पवित्र पोशाकहरूको लागि परमप्रभुको निम्ति भेटी ल्याए ।
Palung angthawk kaminawk, palunghuem kaminawk mah amkhuenghaih kahni im to sak o moe, toksakhaih hoi kaciim khukbuen to sak hanah, Angraeng han paek o ih hmuennawk to a sin o.
22 इच्छुक ह्रदय भएका पुरुष र स्त्रीहरू सबै जना आए । तिनीहरूले पीन, कुण्डल, औँठी र सिङ्गारका सरसामानहरूसाथै सबै किसिमका सुनका गरगहनाहरू ल्याए ।
Palunghuem kaminawk loe nongpa doeh, nongpata doeh angzoh o boih moe, ban lakok, naa tangkraeng, bantuek, bungmunawk, sui hoi sak ih hmuennawk to a sin o; kami boih mah Angraeng paek hanah sui to sin o.
23 तिनीहरू सबैले परमप्रभुको लागि डोलाइने बलिको रूपमा सुनका भेटीहरू टक्र्याए । जो-जोसँग निलो, बैजनी वा रातो ऊन, मसिनो सुती कपडा, बाख्राको भुत्ला, रातो रङ्ग्याइएको भेडाको छाला वा सीलका छालाहरू थिए, तिनीहरूले ती ल्याए ।
Rong kamiing, rong kamling hup, rong kathim, puu ngan, kathim tuu hinnawk, caham hinnawk doeh a sin o.
24 चाँदी वा काँसाको भेटी ल्याउने हरेकले परमप्रभुको लागि भेटी ल्यायो र काममा प्रयोग हुन सक्ने कुनै किसिमको बबुल काठ भएकोले त्यसलाई ल्यायो ।
Sum kanglung hoi sum kamling sin kaminawk doeh, Angraeng han paek o; angaihaih ahmuen ah patoh hanah, kami boih mah shittim thing to sin o.
25 हरेक सिपालु स्त्रीले आफ्ना हातले ऊन कातेर आफूले कातेको निलो, बैजनी वा रातो ऊन वा मसिनो सुती कपडा ल्याई ।
Lahat kaeh kop kaminawk mah, tlangqui kamiing, tlangqui kamling hup, tlangqui kathim hoi puu ngan to sin o.
26 जो-जो स्त्रीका ह्रदय प्रेरणाले भरिए र जससित सिप थियो, तिनीहरूले बाख्राका भुत्ला काते ।
Palunghuem moe, sak han koeh nongpatanawk boih mah, maeh mui to kaeh o.
27 एपोद र छाती-पातामा जड्नका लागि अगुवाहरूले आनिक्ससाथै अन्य बहुमूल्य रत्नहरू ल्याए ।
Zaehoikungnawk mah atho kaom onyx thlungnawk, qaima ih palaeng ah avak ih kahni nuiah bet hanah kalah thlungnawk to sin o.
28 तिनीहरूले मसला र बत्तीहरूका लागि तेल, अभिषेक गर्ने तेल अनि सुगन्धित धूप ल्याए ।
Hmuihoih, hmai paaang koi situi, tak bawhhaih situi to a sin o.
29 इस्राएलीहरूले परमप्रभुको निम्ति स्वैच्छिक भेटी ल्याए । हरेक स्त्री र पुरुष जस-जसको ह्रदय इच्छुक थियो, तिनीहरूले परमप्रभुले मोशाद्वारा आज्ञा गर्नुभएका सबै सरसामान ल्याए ।
Palunghuemhaih katawn Israel kaminawk thung ih nongpa hoi nongpata boih, Angraeng mah Mosi patohhaih rang hoiah thuih ih tok congca hanah, Angraeng khaeah palunghuemhaih hoiah a paek o.
30 मोशाले इस्राएलीहरूलाई भने, “हेर, परमप्रभुले यहूदाको कुलबाट हूरका नाति, ऊरीका छोरा बजलेललाई डाक्नुभएको छ ।
To pacoengah Mosi mah Israel kaminawk khaeah, Khen oh, Angraeng mah Judah kami Hur capa Uri, Uri capa Bezalel to ahmin hoiah kawk boeh.
31 उहाँले सबै किसिमका कारीगरीको काम गर्नका लागि त्यसलाई बुद्धि, समझशक्ति, ज्ञान दिन उहाँका आत्माले भरिपूर्ण पार्नुभएको छ ।
Anih to Sithaw ih Muithla, palunghahaih, panoek thaihaih hoi congca bantok sak kophaih hoiah koisak boeh.
32 तिनले सुन, चाँदी, काँसाका कलापूर्ण रचनाहरू बनाउनेछन् ।
Anih loe sui, sui kanglung hoi sum kamling sak kophaih tok,
33 सबै किसिमका कारीगरीका काम गर्न तिनले पत्थर काट्ने, जड्ने र काठ खोप्ने गर्छन् ।
thlung kangphaek aah kophaih tok, thing nuiah krang thuk kophaih tok, tok congca sak thaihaih hoiah koisak boeh.
34 तिनले र दानको कुलका अहीसामाकका छोरा ओहोलीआबले अरूहरूलाई सिकाऊन् भनेर उहाँले यो तिनको ह्रदयमा राखिदिनुभएको छ ।
Dan acaeng, Ahisamak capa, Aholiab hanah to baktih sak kophaih tok hoi kami patuk kophaih to a paek let.
35 तिनीहरूले सबै किसिमका शिल्पकारी, खोप्ने, चित्र बनाउने काम, निलो, बैजनी, रातो ऊन र मसिनो सुती कपडा र जुलहाको काम गरून् भनेर उहाँले तिनीहरूलाई सिपले भरिपूर्ण पार्नुभएको छ । सबै किसिमका काममा तिनीहरू शिल्पकारी र कलापूर्ण रचनाकारहरू हुन् ।
Nihcae loe palunghahaih, tok congca sak kophaih, krang thuk kophaih, tlangqui kamiing, tlangqui kamling hup, tlangqui kathim, puu ngan sah kop kami ih tok, tangnaeng sak kophaih, tok congca hoi bantok sak thaihaihnawk boih to paek boeh.