< ヨハネの福音書 5 >
1 この後ユダヤ人の祭ありて、イエス、エルサレムに上り給ふ。
Acunkäna Judahea pawi mat ve se, Jesuh Jerusalema citki.
2 エルサレムにある羊 門のほとりに、ヘブル語にてベテスダといふ池あり、之にそひて五つの廊あり。
Jerusalem mlüh, To Mkawt peia Hebru läk am Bethzatha ami ti luhnak mhma lawki tui büm mat veki.
3 その内に病める者、盲人、跛者、痩せ衰へたる者ども夥多しく臥しゐたり。(水の動くを待てるなり。
Am phetkia khyang khawhah, amikmü, akhawkxo, ja a kut khaw thikie ngjän u lü, tuia a ngsün law vai mtäteikie.
4 それは御使のをりをり降りて水を動かすことあれば、その動きたるのち最先に池にいる者は、如何なる病にても癒ゆる故なり)
Isetiakyaküng, Bawipaa khankhawngsä, akcün kcün üng tui büm üng kyum law lü, tui a ksün ksün law. Acunüng, au pi, tuia ngsün päng ja tuia khana kco maki cun a natnak naküt daw be khawiki.
Khyang mat kum thumkip ja khyet kunki veki.
6 イエスその臥し居るを見、かつその病の久しきを知り、之に『なんぢ癒えんことを願ふか』と言ひ給へば、
Jesuh naw acukba khawvei ve päng lü ngjänki ti ksing lü a hmuh üng, “Na daw be vai na ngja hlüki aw?” ti lü, a kthäh.
7 病める者こたふ『主よ、水の動くとき、我を池に入るる者なし、我が往くほどに、他の人さきだち下るなり』
Ani naw, “Saja aw, tuia ngsün law üng tui büm da na kaih khai u am ve. Ka law k’um üng akce he naw na khe u lü kcoei ma thakthakie,” a ti.
Jesuh naw, “Tho law, na ngjänak lo lü cita,” a ti.
9 この人ただちに癒え、床を取りあげて歩めり。その日は安息 日に當りたれば、
Angxita ani cun daw beki. A ngjänak lo lü citki. Acuna mhnüp cun Sabbath mhnüpa kyaki.
10 ユダヤ人 醫されたる人にいふ『安息 日なり、床を取りあぐるは宜しからず』
Judah ngvaie naw daw bekia veia, “Tuhngawi Sabbath mhnüpa kyaki. Judah Thuma tuhngawi na ngjännak käh na kawh hü vai,” ami ti.
11 答ふ『われを醫ししその人「床を取りあげて歩め」と云へり』
Ani naw jah msang lü, “Na mdaw beki naw, ‘Na ngjännak lo lü cita’ a ti ni, ti lü a jah mtheh be.
12 かれら問ふ『「取りあげて歩め」と言ひし人は誰なるか』
Amimi naw, “Na ngjännak lo lü cita tiki u ni?” ti lü, ami kthäh.
13 されど醫されし者は、その誰なるを知らざりき、そこに群衆ゐたればイエス退き給ひしに因る。
Acunsepi, Jesuh khyangea ksunga khyükei se, ani mdaw bekia Jesuh cun u hmana am ksing.
14 この後イエス宮にて彼に遇ひて言ひたまふ『視よ、なんぢ癒えたり。再び罪を犯すな、恐らくは更に大なる惡しきこと汝に起らん』
Acun käna, Jesuh naw acuna khyang cun Temple a k'uma hmu be lü, “Tenga, na daw be pängki. Käh mkhyekat be ti kawpi; am ani üng ta, ahina ksetam bawk lü na khana pha law khai ni,” a ti.
15 この人ゆきてユダヤ人に、おのれを醫したる者のイエスなるを告ぐ。
Daw bekia khyang cun cit lü, ani mdaw beki cun Jesuh ni ti lü Judah ngvaie üng a jah mtheh.
16 ここにユダヤ人、かかる事を安息 日になすとて、イエスを責めたれば、
Acukba sabbath mhnüp üng a bilawha phäha Judah ngvaie naw Jesuh mkhuimkhakie.
17 イエス答へ給ふ『わが父は今にいたるまで働き給ふ、我もまた働くなり』
Jesuh naw jah msang lü, “Ka Pa aläa khüikia kyase, kei pi ka khüiki,” a ti.
18 此に由りてユダヤ人いよいよイエスを殺さんと思ふ。それは安息 日を破るのみならず、神を我が父といひて、己を神と等しき者になし給ひし故なり。
Jesuh Sabbath käh jeih lü, Mhnam pi amäta Pa ni tia a pyen ja, amät Mhnam am tängkia a pyena phäha, Judah ngvaie naw hnim law hlü bawkbawkie.
19 イエス答へて言ひ給ふ『まことに誠に汝らに告ぐ、子は父のなし給ふことを見て行ふほかは、自ら何事をも爲し得ず、父のなし給ふことは子もまた同じく爲すなり。
Jesuh naw jah msang lü, “Akcanga ka ning jah mthehki, Capa amät naw i am pawh thei. Acunsepi, Pa naw a pawh hmu lü pawhki. Pa naw a pawh naküt cun Capa naw pi acukba pawhki.
20 父は子を愛して、その爲す所をことごとく子に示したまふ。また更に大なる業を示し給はん、汝 等をして怪しましめん爲なり。
“Pa naw Capa mhläkphya na lü, ahmäi amäta pawh naküt mhnuhki. Nami müncan vaia Pa naw Capa üng ahina kthaka däm bawkie jah mdang law khai.
21 父の死にし者を起して活し給ふごとく、子もまた己が欲する者を活すなり。
Pa naw akthie jah mtho be lü, xünnak a jah peta mäiha, akcanga Capa naw pi a hlüeia khyang üng xünnak pe khai.
22 父は誰をも審き給はず、審判をさへみな子に委ね給へり。
Pa naw ua lei am mtai, acunsepi, ngthumkhyahnak avan Capa üng a pet päng.
23 これ凡ての人の父を敬ふごとくに子を敬はん爲なり。子を敬はぬ者は、之を遣し給ひし父をも敬はぬなり。
“Acun cun, Pa ami leisawnga mäiha khyang naküt naw Capa pi leisawng law khaie. Capa am leisawngki cun ani tüih lawki Pa am leisawngkia kyaki.
24 誠にまことに汝らに告ぐ、わが言をききて我を遣し給ひし者を信ずる人は、永遠の生命をもち、かつ審判に至らず、死より生命に移れるなり。 (aiōnios )
“Akcanga, ka ning jah mthehki, ka ngthu ngai lü na tüih lawki jumki naw angsäi xünnak yahki. Ngthumkhyahnak käh khamei khai, thihnak üngka naw xünnak pha pängki ni. (aiōnios )
25 誠にまことに汝らに告ぐ、死にし人、神の子の聲をきく時きたらん、今すでに來れり、而して聞く人は活くべし。
“Akcanga ka ning jah mthehki, thi pängki he naw Pamhnama Capa a ngkhü kthai ngja acun he. Ngjakia khyang naküt a xüng be vaia kcün pha law khai, akcanga ta pha law pängki ni.
26 これ父みづから生命を有ち給ふごとく、子にも自ら生命を有つことを得させ、
“Pa amät cun xünnaka phung ania mäiha, Pa naw Capa pi xünnaka phunga kyasaki.
27 また人の子たるに因りて、審判する權を與へ給ひしなり。
Acunüng, ngthumkhyahnak vaia ana pi a pet ni. Isetiakyaküng, ani cun Khyanga Capa ania phäha kyaki.
28 汝ら之を怪しむな、墓にある者みな神の子の聲をききて出づる時きたらん。
“Ahina phäha käh müncan ua, lungdüa awmki he naküt naw Capa kthai ami ngjaknak vaia kcün pha law khai,
29 善をなしし者は生命に甦へり、惡を行ひし者は審判に甦へるべし。
akdaw bilokie tho be u lü xünnak yah u se, akse bilokie tho be u lü mkatnak khamei khaie.
30 我みづから何事もなし能はず、ただ聞くままに審くなり。わが審判は正し、それは我が意を求めずして、我を遣し給ひし者の御意を求むるに因る。
“Kamät naw i am pawh thei nawng. Ka ngjaka mäiha lei ka mtaiki; ka ngthumkhyah ngkhaiki. Isetiakyaküng, kamäta ngjak hlü käh sui lü, Pa na tüih lawkia ngjak hlü ka suia phäha kyaki.
“Kamäta mawngma ka saksi üng ka saksi cangki ti mdangnak vai am ve.
32 我につきて證する者は他にあり、その我につきて證する證の眞なるを我は知る。
“Ka mawng saksiki akce veki; ani naw ka mawng a saksi cangki ti ka ksingki.
33 なんぢら前に人をヨハネに遣ししに、彼は眞につきて證せり。
“Johana veia ngsä tüih uki se, ani naw ngthungtak saksi khai.
34 我は人よりの證を受くる事をせねど、唯なんぢらの救はれん爲に之を言ふ。
“Khyang he naw ka mawng ihawkba ami saksi üng kei am ngtungjin nawng. Acunsepi nangmi küikyannak nami yah vaia phäh hin ka pyena kyaki.
35 かれは燃えて輝く燈火なりしが、汝 等その光にありて暫時よろこぶ事をせり。
“Johan cun däi lü vaikia meiim mat am tängki. Ania kvai asäng nami jenak vaia nami ngja hlükie.
36 されど我にはヨハネの證よりも大なる證あり。父の我にあたへて成し遂げしめ給ふわざ、即ち我がおこなふ業は、我につきて父の我を遣し給ひたるを證し、
“Kei naw Johana saksia kthaka dawki saksi ka taki. Isetiakyaküng, Pa naw a na peta khut ka biki. Ka bia khut naw Pa naw a na tüih law ti cun mdanki.
37 また我をおくり給ひし父も、我につきて證し給へり。汝らは未だその御聲を聞きし事なく、その御形を見し事なし。
“Acunüng, na tüih lawkia Pa naw pi keia mawng na saksi petki. Iti üngpi a kthai ngja lü a hmai am hmu khawi uki.
38 その御言は汝らの衷にとどまらず、その遣し給ひし者を信ぜぬに因りて知らるるなり。
A tüih law am nami jumeia phäh, Pamhnama ngthu pyen pi nami mlunga am kenei uki.
39 汝らは聖書に永遠の生命ありと思ひて之を査ぶ、されどこの聖書は我につきて證するものなり。 (aiōnios )
“Cangcima k'uma angsäia xünnak nami hmu khaia ngai u lü, cangcim nami khe khawi jaiki. Acuna cangcim cun keia mawng saksikia kyaki. (aiōnios )
40 然るに汝ら生命を得んために我に來るを欲せず。
“Acunsepi, xünnak nami yah khaia ka veia am law hlü uki.
“Khyanga mhlünmtainak am sui nawng.
Cunsepi, nangmi cun ia khyang mjü ti ka ksingki. Pamhnam nami mlungmthin kcang üng am nami mhläkphyanak pi ka ksingki.
43 我はわが父の名によりて來りしに、汝 等われを受けず、もし他の人おのれの名によりて來らば之を受けん。
“Ka pa a ngming üng law ngü se, am na dokham uki. Amäta ngming üng lawki khyang ani vai sü ta nami dokham khaie sü.
44 互に譽をうけて、唯一の神よりの譽を求めぬ汝らは、爭で信ずることを得んや。
“Pamhnam mat däka vei üngka naw lawkia hlüngtainak käh sui u lü, namimät üngka hlüngtainak nami hlawheikie naw kei ihawkba nami na jum thei khai ni?
45 われ父に汝らを訴へんとすと思ふな、訴ふるもの一人あり、汝らが頼とするモーセなり。
Kei naw, Paa veia ka ning jah khya khaia käh ngai u. Nami üpnak Mosi naw va ning jah khya khai.
46 若しモーセを信ぜしならば、我を信ぜしならん、彼は我につきて録したればなり。
“Mosi nami jum üng kei nami na jum khai. Isetiüng, ani naw keia mawng va yuk hütki.
47 されど彼の書を信ぜずば、爭で我が言を信ぜんや』
“Cunsepi, ania yuk am nami jum üng, ihawkba keia pyen nami jum khai?” a ti.