Proverbs 24
1 Sue thou not yuele men, desire thou not to be with hem.
Ne zavidi opakim ljudima niti želi da budeš s njima.
2 For the soule of hem bithenkith raueyns, and her lippis speken fraudis.
Jer im srce smišlja nasilje i usne govore o nedjelu.
3 An hous schal be bildid bi wisdom, and schal be maad strong bi prudence.
Mudrošću se zida kuća i razborom utvrđuje,
4 Celeris schulen be fillid in teching, al riches preciouse and ful fair.
i po znanju se pune klijeti svakim blagom dragocjenim i ljupkim.
5 A wijs man is strong, and a lerned man is stalworth and miyti.
Bolji je mudar od jakoga i čovjek razuman od silne ljudine.
6 For whi batel is bigunnun with ordenaunce, and helthe schal be, where many counsels ben.
Jer s promišljanjem se ide u boj i pobjeda je u mnoštvu savjetnika.
7 Wisdom is hiy to a fool; in the yate he schal not opene his mouth.
Previsoka je bezumnomu mudrost: zato na sudu ne otvara usta svojih!
8 He that thenkith to do yuels, schal be clepid a fool.
Tko smišlja zlo zove se učitelj podmukli.
9 The thouyte of a fool is synne; and a bacbitere is abhomynacioun of men.
Ludost samo grijeh snuje, i podrugljivac je mrzak ljudima.
10 If thou that hast slide, dispeirist in the dai of angwisch, thi strengthe schal be maad lesse.
Kloneš li u dan bijede, bijedna je tvoja snaga.
11 Delyuere thou hem, that ben led to deth; and ceesse thou not to delyuere hem, that ben drawun to deth.
Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one koji posrćući idu na stratište.
12 If thou seist, Strengthis suffisen not; he that is biholdere of the herte, vndirstondith, and no thing disseyueth the kepere of thi soule, and he schal yelde to a man bi hise werkis.
Ako kažeš: “Nismo za to znali”, ne razumije li onaj koji ispituje srca? I ne znade li onaj koji ti čuva dušu? I ne plaća li on svakomu po njegovim djelima?
13 Mi sone, ete thou hony, for it is good; and an honycomb ful swete to thi throte.
Jedi med, sine moj, jer je dobar, i saće je slatko nepcu tvome.
14 `So and the techyng of wisdom is good to thi soule; and whanne thou hast founde it, thou schalt haue hope in the laste thingis, and thin hope schal not perische.
Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je nađeš, našao si budućnost i nada tvoja neće propasti.
15 Aspie thou not, and seke not wickidnesse in the hous of a iust man, nether waste thou his reste.
Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne čini nasilja boravištu njegovu;
16 For a iust man schal falle seuene sithis in the dai, and schal rise ayen; but wickid men schulen falle in to yuele.
jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesreći.
17 Whanne thin enemye fallith, haue thou not ioye; and thin herte haue not ful out ioiyng in his fal;
Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kliči srcem kada on posrće,
18 lest perauenture the Lord se, and it displese hym, and he take awei his ire fro hym.
da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega.
19 Stryue thou not with `the worste men, nether sue thou wickid men.
Nemoj se srditi zbog zločinaca, nemoj zavidjeti opakima,
20 For whi yuele men han not hope of thingis to comynge, and the lanterne of wickid men schal be quenchid.
jer zao čovjek nema budućnosti, svjetiljka opakih gasi se.
21 My sone, drede thou God, and the kyng; and be thou not medlid with bacbiteris.
Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga.
22 For her perdicioun schal rise togidere sudenli, and who knowith the fal of euer either?
Jer iznenada provaljuje nesreća njihova i tko zna kad će doći propast njihova.
23 Also these thingis that suen ben to wise men. It is not good to knowe a persoone in doom.
I ovo je od mudraca: Ne valja biti pristran na sudu.
24 Puplis schulen curse hem, that seien to a wickid man, Thou art iust; and lynagis schulen holde hem abhomynable.
Tko opakomu veli: “Pravedan si”, proklinju ga narodi i kunu puci;
25 Thei that repreuen iustli synners, schulen be preisid; and blessing schal come on hem.
a oni koji ga ukore nalaze zadovoljstvo, i na njih dolazi blagoslov sreće.
26 He that answerith riytful wordis, schal kisse lippis.
U usta ljubi tko odgovara pošteno.
27 Make redi thi werk with outforth, and worche thi feelde dilygentli, that thou bilde thin hous aftirward.
Svrši svoj posao vani i uredi svoje polje, potom i kuću svoju zidaj.
28 Be thou not a witnesse with out resonable cause ayens thi neiybore; nether flatere thou ony man with thi lippis.
Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga: zar ćeš varati usnama svojim?
29 Seie thou not, As he dide to me, so Y schal do to him, and Y schal yelde to ech man aftir his werk.
Ne reci: “Kako je on meni učinio, tako ću i ja njemu; platit ću tom čovjeku po djelu njegovu!”
30 I passide bi the feeld of a slow man, and bi the vyner of a fonned man; and, lo!
Prolazio sam mimo polje nekog lijenčine i mimo vinograd nekog luđaka,
31 nettlis hadden fillid al, thornes hadden hilid the hiyere part therof, and the wal of stoonys with out morter was distried.
i gle, sve bijaše zaraslo u koprive, i sve pokrio čkalj, i kamena ograda porušena.
32 And whanne Y hadde seyn this thing, Y settide in myn herte, and bi ensaumple Y lernyde techyng.
Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku:
33 Hou longe slepist thou, slow man? whanne schalt thou ryse fro sleep? Sotheli thou schalt slepe a litil, thou schalt nappe a litil, thou schalt ioyne togidere the hondis a litil, to take reste;
“Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak,
34 and thi nedynesse as a currour schal come to thee, and thi beggerie as an armed man.
i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i oskudica kao oružanik!”
