Mudre Izreke 27
1 Ne hvali se danom sutrašnjim jer ne znaš što danas može donijeti.
Kik isungri kuom kiny, nikech ok ingʼeyo gima odiechiengʼ nyalo kelo.
2 Neka te hvali drugi, a ne tvoja usta, tuđinac, a ne tvoje usne.
We ngʼat moro ema opaki, to ok dhogi iwuon; ngʼato machielo, to ok lewi iwuon.
3 Težak je kamen i pijesak je težak, ali je od obojega teži bezumnikov bijes.
Kidi pek to kuoyo bende pek, to chandruok ma ngʼat mofuwo kelo pek moloyo gik moko ariyogo.
4 Jarost je okrutna i srdžba žestoka a tko će odoljeti ljubomoru?
Mirima kwiny to gero pek moloyo, to en ngʼa manyalo chomore gi nyiego?
5 Bolji je javni ukor nego lažna ljubav.
Kwero ngʼato ratiro ber moloyo hera mopandi.
6 Čestiti su udarci prijateljevi, a lažni poljupci neprijateljevi.
Adhonde moa kuom osiep inyalo geno, to jasigu medo mana nyoth mar masira.
7 Sito grlo prezire i med samotok, a gladnu je i sve gorko - slatko.
Ngʼat moyiengʼ ok dwar mor kich, to ngʼatno modenyo kata mana gima kech mitne.
8 Kao ptica daleko od gnijezda svog, takav je čovjek daleko od svojeg zavičaja.
Mana kaka winyo mabayo moa e ode e kaka ngʼatno mabayo aa e dalane.
9 Kao što ulje i kad vesele srce, tako i slatkoća prijateljstva tješi dušu.
Moo mangʼwe ngʼar gi ubani kelo mor ne chuny, to ber mar osiep ngʼato wuok kuom ngʼado rieko gi adiera.
10 Ne ostavljaj prijatelja svoga ni prijatelja očeva i ne dolazi u kuću bratovu kad si u nesreći; bolji je susjed blizu nego brat daleko.
Kik ijwangʼ osiepni kod osiep wuonu, to kik idhi e od owadu ka chandruok omaki, ber dhi ir jabuti machiegni moloyo owadu man mabor.
11 Budi mudar, sine moj, i obraduj mi srce da mogu odgovoriti onome koji me grdi.
Bed mariek, wuoda kendo imi chunya mor eka anyalo dwoko ngʼato moro amora machaya.
12 Pametan čovjek opazi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu.
Ngʼat mariek neno masira kabiro kendo opondo, to ngʼat mofuwo dhiyo adhiya nyime ma ohinyre.
13 Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga i oplijeni ga mjesto tuđinca.
Kaw law ngʼatno mochungʼne ngʼat mokia kaka singo; kawe ka okete singo kar dhako mabayo.
14 Tko pozdravlja svoga prijatelja naglas, a rano ujutro, prima mu se blagoslov za kletvu.
Ka ngʼato ogwedho jabute e lela gokinyi mangʼich, to ochalo mana gi ngʼama kwongʼe.
15 Streha što prokišnjava za žestoke kiše i svadljiva žena - jedno su te isto.
Dhako ma jakoko chalo gi kodh ajiki,
16 Tko nju zaustavlja, zaustavlja vjetar i desnicom hvata ulje.
kwerogo chalo gi gengʼo yamo kata mako moo gi lwedo.
17 Željezo se željezom oštri i čovjek oštri jedan drugoga.
Kaka nyinyo piago nyinyo, e kaka ngʼato piago nyawadgi.
18 Tko čuva smokvu, jede od njena ploda, i tko čuva svoga gospodara, poštiva se.
Ngʼat mopidho ngʼowu biro chamo olembe, to ngʼatno marito ruodhe ibiro miyo luor.
19 Kao što se u vodi različito odražava lice od lica, tako i u srcu čovjek od čovjeka.
Kirango pi, to wangʼi iwuon ema ineno, kendo kinono chunyi, to in iwuon ema inenori.
Tho kod kethruok ok rom ngangʼ, to kata mana wenge dhano bende ok rom. (Sheol h7585)
21 Taljika je za srebro i peć za zlato, a čovjek se poznaje po ustima koja ga hvale.
Dhahabu gi fedha itemo gi mach, to dhano itemo gi pak moyudo.
22 Da bezumnika stučeš tučkom u stupi, ne bi ga ostavila ludost njegova.
Kata bed ni iyoko ngʼat mofuwo e pany, iyoke kaka cham miswago, ok inigol fupe oa kuome.
23 Brižno pazi na stoku svoju i srcem se brini o stadima,
Bed ni ingʼeyo maber kaka jambi chalo; bende rit maber kwethgi;
24 jer blago ne traje dovijeka; i baštini li se kruna od koljena do koljena?
nimar mwandu ok sik mochwere, to osimbo mar loch ok nobed ne tiengʼ ka tiengʼ.
25 Kad trava nikne i zelen se pokaže i bilje se kupi planinsko,
Ka ongʼad lum oko eka manyien twi, to ka ichoko ne jambi lum manie kor got,
26 tad su ti janjci za odijelo i jarci za kupovinu polja;
eka iniyud yie rombe milosgo lewni, kendo iningʼiew lowo gi pesa miyudo kuom diek.
27 tad imaš izobilje kozjega mlijeka sebi za jelo, i za hranu kući svojoj i za prehranu sluškinjama svojim.
Ibiro bedo gi chak mangʼeny mar diek ma ibiro pidhorigo gi joodi kendo pidho nyiri matiyoni.
