Mudre Izreke 29
1 Čovjek koji, po opomeni, ostaje tvrdoglav, u tren će se slomiti, i neće mu biti spasa.
Ngʼat masiko katoke tek bangʼ siem mangʼeny ibiro tieko apoya nono maonge konyruok.
2 Narod se veseli kad se množe pravednici, a puk uzdiše kad zavlada opaki.
Ka joma kare dhiyo nyime, ji mor, ka joricho ema otelo e loch ji ywak ka gichur.
3 Čovjek koji ljubi mudrost, veseli oca svoga, a koji se druži s bludnicama, rasipa imetak.
Ngʼat mohero rieko miyo wuon mare mor, to ngʼat momako osiep kod jachode ketho mwandune.
4 Kralj pravicom održava državu, a ruši je čovjek koji nameće daće.
Gi adiera ema ruoth miyo piny bet mochungʼ motegno, to ngʼat mawuor ne asoya muke magoye piny.
5 Čovjek koji laska bližnjemu svome razapinje mrežu stopama njegovim.
Ngʼat mawuondo jabute ochiko obadho e tiende.
6 U grijehu je zamka zlu čovjeku, a pravednik likuje i veseli se.
Ngʼat marach dwodore e obadho mar richone owuon, to ngʼat makare nyalo wer mobed mamor.
7 Pravednik razumije pravo malenih, a opaki ne shvaća spoznaju.
Ngʼat makare winjo ywak jochan mondo otimnegi gima kare, to ngʼat marach ok dew gimoro.
8 Podsmjevači uzbunjuju grad, a mudri stišavaju srdžbu.
Joma jaro ji kelo koko e dala, to jomariek ringo aa e mirima.
9 Kad se mudrac parbi s bezumnikom, il' se srdio, il' se smijao, svejednako mira nema.
Ka ngʼat mariek odhiyo gi ngʼat mofuwo e od bura, to ngʼat mofuwo goyo koko kendo jero, kendo kwe bedo maonge.
10 Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu.
Joma ohero chwero remo mon kod jogo modimbore, kendo gidwaro yo mar nego joma jo-ratiro.
11 Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu.
Ngʼat mofuwo chiwore duto komwomore amwoma e mirimbe, to ngʼat mariek ritore ka ogare.
12 Ako vladalac posluša riječ lažljivu, sve mu sluge postaju opake.
Ka ruoth thoro chiko ite ne miriambo, to jootene duto bedo joma timbegi richo.
13 Siromah se i gulikoža susreću: Jahve obojici prosvjetljuje oči.
Jachan gi ngʼat mahinyo ji nigi gimoro achiel machalre: Jehova Nyasaye miyogi wenge maneno kargi ji ariyogo.
14 Kralj koji sudi siromasima po istini ima prijesto čvrst dovijeka.
Ka ruoth ongʼado bura ne jochan kod adiera, kom ruodhe biro bedo moritore ma ok hinyre.
15 Šiba i ukor podaruju mudrost, a razuzdan mladić sramoti majku svoju.
Ka ichwado nyathi kendo ikwere eka ikonye bedo mariek to nyathi ma owe aweya kelo wichkuot ne min mare.
16 Kad se množe opaki, množi se i grijeh, ali pravednici promatraju propast njihovu.
Ka jaricho dhiyo nyime maber, e kaka richo bende medore, to joma kare biro neno podho margi.
17 Ukori sina svoga, i zadovoljit će te i dati radost duši tvojoj.
Kum wuodi, to obiro miyi kwe; kendo obiro kelo mor ne chunyi.
18 Kad objave nema, narod se razuzda, a blago onome tko se drži Zakona!
Kama onge lek, to ji chunygi aa to ngʼama orito chik en ngʼat mogwedhi.
19 Samim se riječima sluga ne popravlja, jer se ne pokorava iako umom shvaća.
Misumba ok nyal kony kirieye mana gi wach kende; kata bed ni owinjo, to ok obi rwako.
20 Jesi li vidio čovjeka brza na riječima? I bezumnik ima više nade nego on.
Bende ineno ngʼato ma wuoyo ka rikni mapiyo piyo? Nitie geno mathoth kuom ngʼat mofuwo maloye.
21 Tko mazi slugu svoga od djetinjstva bit će mu poslije neposlušan.
Ka ngʼato omiyo misumbane gik moko duto chakre ka en rawera, obiro kelo kuyo e gikone.
22 Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a naprasit čovjek počini mnoge grijehe.
Ngʼat ma iye owangʼ kelo masira, to ngʼat makecho piyo timo richo mathoth.
23 Oholost ponizuje čovjeka, a ponizan duhom postiže časti.
Sunga ngʼato ema miyo opodho, to ngʼat ma chunye muol yudo pak.
24 Tko s lupežom plijen dijeli, mrzi sebe samog: čuje proklinjanje i ništa ne otkriva.
Ngʼat makonyo jakuo mondo okwal ema bedo jasike owuon; nikech osekwongʼore kendo ok onyal bedo janeno.
25 Strah čovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje.
Luoro mar dhano biro nyisore ni en gima duodo ngʼato, to ngʼat mogeno kuom Jehova Nyasaye orite maonge hinyruok.
26 Mnogi traže milost vladaočevu, ali Jahve dijeli pravdu svakome.
Ji mangʼeny dwaro mondo girom gi ruoth, to en mana kuom Jehova Nyasaye ema adiera yudoree.
27 Nepravednik je mrzak pravednicima, a pravednik je mrzak opakima.
Joma kare mon gi joma ok jo-adiera, to joricho mon gi joma oriere tir.
