Mudre Izreke 24
1 Ne zavidi opakim ljudima niti želi da budeš s njima.
Ko kirañe’o o lo-tserekeo, ko mañiry ho mpiam’ iareo.
2 Jer im srce smišlja nasilje i usne govore o nedjelu.
Fa mikitroke hapiaroteñe ty ron-doha’iareo, vaho mivolan-tsiroe-tafatoe o soñi’eo.
3 Mudrošću se zida kuća i razborom utvrđuje,
Hihitse ty mahafonitse anjomba, vaho hilàla ty añorizañe aze;
4 i po znanju se pune klijeti svakim blagom dragocjenim i ljupkim.
Fahafohinañe ty mahapea o efe’eo amy ze hene vara soa naho mahafale.
5 Bolji je mudar od jakoga i čovjek razuman od silne ljudine.
Maozatse t’indaty mahihitse, manovon-kafatrarañe ty mahilala;
6 Jer s promišljanjem se ide u boj i pobjeda je u mnoštvu savjetnika.
amy te fiaoloañe mahihitse ty ifanehafa’o amo ali’oo, vaho minday fandrebahañe ty hamarom-piaolo.
7 Previsoka je bezumnomu mudrost: zato na sudu ne otvara usta svojih!
Loho ambone’ i seretsey ty hihitse; ie tsy manoka-palie an-dalam-bey eo.
8 Tko smišlja zlo zove se učitelj podmukli.
Hatao mpikitro-draha ty mikilily hanao raty.
9 Ludost samo grijeh snuje, i podrugljivac je mrzak ljudima.
Hakeo ty mikitro-kagegeañe, vaho tiva am’ondatio ty mpañinje.
10 Kloneš li u dan bijede, bijedna je tvoja snaga.
Vata’e tsy an-kaozaran-drehe t’ie mitoirañe añ’andron-kaemberañe.
11 Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one koji posrćući idu na stratište.
Hahao o kozozotem- bam-pandentañe mb’eoo, ie midaliendalieñe mb’am-panjamanañe mb’eo, Ehe, kalaño!
12 Ako kažeš: “Nismo za to znali”, ne razumije li onaj koji ispituje srca? I ne znade li onaj koji ti čuva dušu? I ne plaća li on svakomu po njegovim djelima?
Aa naho manao ty hoe irehe, Inao! tsy napota’ay ‘nio!— Tsy mahatsikarake izay hao i Mpandanja arofoy? tsy arofoana’ i Mpañambem-piai’oy hao? Tsy havaha’e am’ondatio hao o sata’eo?
13 Jedi med, sine moj, jer je dobar, i saće je slatko nepcu tvome.
O anako, mihinana tantele, amy te soa, eka, mamy an-dañilañy ao ty tantele boak’ am-papi’ey.
14 Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je nađeš, našao si budućnost i nada tvoja neće propasti.
Maharendreha te izay ty hihitse ami’ty fiai’o; ie trea’o le ho tendrek’ ama’o ty ho avi’o, vaho tsy haitoañe ty fisalalà’o.
15 Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne čini nasilja boravištu njegovu;
Ko vandroñe’o, ty tsereheñe tia, ty anjomba’ i vañoñey; ko joie’o ty akiba imoneña’e;
16 jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesreći.
fa mikorovoke im-pito ty vantañe, le mbe mitroatse avao; fe mivembeñe añ’andron-kankàñe o lo-tserekeo.
17 Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kliči srcem kada on posrće,
Ko irebeha’o ty fihotraha’ o rafelahi’oo, vaho ko ado’o hifalea’ ty tro’o i fitsikapia’ey.
18 da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega.
fa ho vazoho’ Iehovà naho ho alihe’e vaho havì’e tsy ho ama’e i haviñera’ey.
19 Nemoj se srditi zbog zločinaca, nemoj zavidjeti opakima,
Ko angovita’o o tsivokatseo, le ko itsikiriha’o o lo-tserekeo;
20 jer zao čovjek nema budućnosti, svjetiljka opakih gasi se.
fa tsy aman-ko tamae’e ty tsereheñe; le hakipe ty failo’ i borololoy.
21 Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga.
O anake, mañeveña am’ Iehovà naho amy mpanjakay, le ko mitraok’ amo mpiolao,
22 Jer iznenada provaljuje nesreća njihova i tko zna kad će doći propast njihova.
fa hivovoa’ ty feh’ ohatse, vaho ia ty hahafohiñe ty fifetsaham-piantoañe hanoe’ i roroey?
23 I ovo je od mudraca: Ne valja biti pristran na sudu.
Manoly o tsara retoañe ka o mahihitseo: Tsy mete an-jaka ao ty firihiañe.
24 Tko opakomu veli: “Pravedan si”, proklinju ga narodi i kunu puci;
Ze manao ty hoe amo aman-kakeoo: ‘Vantan-drehe,’ ro honjira’ i màroy; vaho ho heje’ o fifeheañeo;
25 a oni koji ga ukore nalaze zadovoljstvo, i na njih dolazi blagoslov sreće.
fe ho ehake o mahafañendakeo vaho ho soa tata.
26 U usta ljubi tko odgovara pošteno.
Orofeñe o fivimby mahatoiñe an-kahiti’eo.
27 Svrši svoj posao vani i uredi svoje polje, potom i kuću svoju zidaj.
Henefo heike ty fitromaha’o alafe’e ao naho halahalao o tete’oo, vaho ranjio amy zao ty akiba’o.
28 Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga: zar ćeš varati usnama svojim?
Ko sesehe’o, tsy amam-poto’e t’indaty; vaho ko mamañahy am-pivimby.
29 Ne reci: “Kako je on meni učinio, tako ću i ja njemu; platit ću tom čovjeku po djelu njegovu!”
Ko manao ty hoe: Hanoako hambañe amy nanoa’e ahikoy; sindre havahako ty amy sata’ey.
30 Prolazio sam mimo polje nekog lijenčine i mimo vinograd nekog luđaka,
Niozàko ty tete’ i tembo, niariako ty tanem-balobo’ i seretse;
31 i gle, sve bijaše zaraslo u koprive, i sve pokrio čkalj, i kamena ograda porušena.
hehe t’ie nioboñobom-patike; nilafihan-kisatse i taney, vaho narobake ty kijolim-bato’e.
32 Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku:
Ie nitreako le naereñereko, nenteako vaho nitendrek’ anatse.
33 “Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak,
Firotse kede, mandre betebeteke, mañohom-pitañe hiroro,
34 i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i oskudica kao oružanik!”
le hikovovoke mb’ama’o ty hararahañe, vaho hoe lahin-defoñe ty hapoia’o.
