Mudre Izreke 12
1 Tko ljubi pouku, ljubi znanje, a tko mrzi ukor, lud je.
Mikoko hilala ty mpitea lafa, fe gege ty malaiñ-endake;
2 Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu.
Hanjo fañisohañe am’ Iehovà ty matarike, fe hafà’e ty mpikinia.
3 Zloćom se čovjek ne utvrđuje, a korijen se pravedniku ne pomiče.
Tsy mahafioreñe ondaty ty halo-tserehañe, fe tsy hasiotse ty vaha’o vañoñeo.
4 Kreposna je žena vijenac mužu svojemu, a sramotna mu je kao gnjilež u kostima.
Sabakan-engem-bali’e ty rakemba soa, fe hoe hamomohañe an-taola’e ao ty mahasalatse.
5 Pravedničke su misli pravične, spletke opakih prijevarne.
To ty fivetsevetse’ o vantañeo; fe mitarik’ an-dama ty fanoroa’ o lo-tserekeo.
6 Riječi opakih pogubne su zamke, a pravedne izbavljaju usta njihova.
Famandroñan-dio ty entam-bola’ o raty tserekeo, fe hañaha ty vañoñe o saontsi’eo.
7 Opaki se ruše i nema ih više, a kuća pravednika ostaje.
Rotsaheñe o lo-tserekeo le tsy eo, fe hijadoñe ty anjomba’ o mahitio.
8 Čovjek se hvali po oštrini svoga razuma, a prezire se tko je opak srcem.
O hihi’eo ty anambezañe ondatio, fe ho sirikaeñe ty mengok’ an-troke.
9 Bolje je biti malen i imati samo jednog slugu nego se hvastati a nemati ni kruha.
Hàmake t’ie mirè-batañe, naho manaña mpitoroñe raike, ta t’ie mieva ho bey fe tsy aman-kaneñe.
10 Pravednik pazi i na život svog živinčeta, dok je opakomu srce okrutno.
Haoñe’ ty vantañe ty fiai’ i bibi’ey, fe fampisoañañe avao ty tretre’ i rati-tserekey.
11 Tko obrađuje svoju zemlju, sit je kruha, a tko trči za ništavilom, nerazuman je.
Ho enen-kaneñe ty mpiava’ i tane’ey, fe po-hilala ty mañeañe ty tsy vente’e.
12 Čežnja je opakoga mreža od zala, a korijen pravednika daje ploda.
Tsikirihe’ o rati-tserekeo ty fikopahan-karatiañe, fe mamokatse ty vaha’ o vantañeo.
13 Opakomu je zamka grijeh njegovih usana, a pravednik se izbavlja od tjeskobe.
Fandrihe’ ty fiolàn-tsoñi’e ty lahiaga, fe hibolititse amy haloviloviañey ty vañoñe.
14 Od ploda svojih usta nasitit će se svatko obilno, a ono što je rukama učinio vratit će mu se.
Mahaenen-kasoa t’indaty ty vokam-palie’e, vaho himpoly ama’ ondaty o fitoloñam-pità’eo.
15 Luđaku se čini pravim njegov put, a mudar čovjek sluša savjete.
Mahity amo maso’eo ty gege, fe mijanjim-panoroañe ty mahihitse.
16 Luđak odmah odaje svoj bijes, a pametan pokriva sramotu.
Fohiñe aniany ty filoa-tiña’ i dagola, fe lembefe’ i mahihitse ty mahasalatse.
17 Tko govori istinu, otkriva što je pravo, a lažljiv svjedok prijevaru.
Mampiboake havantañañe ty mikofòke hatò, fe famañahiañe ty manara-bande.
18 Nesmotren govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje.
Eo ty manoantoañe an-drehake, hoe fitomboham-pibara, fe minday fijanganañe ty famele’ o mahihitseo.
19 Istinita usta traju dovijeka, a lažljiv jezik samo za čas.
Hijadoñe nainai’e ty fivimbin-katò, fe aniany avao ty lelan-dremborake.
20 Prijevara je u srcu onih koji snuju zlo, a veselje u onih koji dijele miroljubive savjete.
Famañahiañe ty an-tro’ o mpikililio, fe haehake t’ie mpifampilongo.
21 Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju.
Tsy mizò raty ty vantañe, fe lifo-kasotriañe ty tsereheñe.
22 Mrske su Jahvi usne lažljive, a mili su mu koji zbore istinu.
Tiva am’ Iehovà ty soñy mandañitse, fe no’e o mitoloñe am-pigahiñañeo.
23 Promišljen čovjek prikriva svoje znanje, a srce bezumničko razglašuje svoju ludost.
Mañaja hihitse ty hendre, fe mitazataza hagegeañe ty tron-dagola.
24 Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podložnost.
Hifeleke ty fità’ o mahimbañeo, vaho hondevozeñe ty taña migebañe.
25 Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga.
Mampidrodretse ty arofo’ ondaty ty fivazobazorañe ama’e ao, fe mampanintsiñe aze ty talily soa.
26 Pravednik vodi svojeg prijatelja, a opake zavodi njihov put.
Manoro an-drañe’e ty vantañe, fe mampivike o lo-tserekeo ty lala’iareo.
27 Nemaran ne ulovi svoje lovine, a marljivost je čovjeku blago dragocjeno.
Tsy atono’ i tembo ty nitsatsà’e; fe vara ami’ty mpifanehake o hanaña’eo.
28 Na stazi pravice stoji život i na njezinu putu nema smrti.
Tendrek’ an-dalam-bantañe ty haveloñe, vaho tsy aman-kavetrahañe i oloñolo’ey.
