Mudre Izreke 19
1 Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.
Peziletlik yolda mangghan kembeghel, Hiyliger sözlük exmeqtin yaxshidur.
2 Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se.
Yene, gheyriti bar kishi bilimsiz bolsa bolmas; Aldirangghu yoldin chiqar.
3 Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!
Kishining exmeqliqi öz yolini astin-üstin qiliwéter; Shundaq turuqluq u könglide Perwerdigardin renjip aghrinar.
4 Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.
Bayliq dostni köp qilar; Miskinler bar dostidinmu ayrilip qalar.
5 Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.
Yalghan guwahliq qilghan jazalanmay qalmas; Yalghan éytquchimu jazadin qutulalmas.
6 Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.
Tola adem séxiydin iltipat közler; Sowghat bérip turghuchigha hemme kishi dosttur.
7 Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!
Namratlashqandin qérindashlirimu zériker; Uning dostliri téximu yiraq qachar; Yalwurup qoghlisimu, ular tépilmas.
8 Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.
Pem-parasetke érishküchi özige köyüner; Nurni saqlighan kishining bexti bolar.
9 Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada.
Yalghan guwahliq qilghan jazalanmay qalmas; Yalghan éytquchimu halak bolar.
10 Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima.
Heshemetlik turmush exmeqqe yarashmas; Qulning emeldarlar üstidin höküm sürüshi téximu qamlashmas.
11 Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu.
Danishmenlik igisini asanliqche achchiqlanmaydighan qilar; Xataliqni yoputup kechürüsh uning shöhritidur.
12 Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju.
Padishahning ghezipi shirning huwlishigha oxshash dehshetlik bolar; Uning shepqiti yumran ot-chöpke chüshken shebnemdek shérindur.
13 Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.
Exmeq oghul atisi üchün bala-qazadur; Urushqaq xotunning zarlashliri toxtimay témip chüshken tamche-tamche yéghin’gha oxshashtur.
14 Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna.
Öy bilen mal-mülük ata-bowilardin mirastur; Biraq pem-parasetlik xotun Perwerdigarning iltipatidindur.
15 Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje.
Hurunluq kishini gheplet uyqugha gherq qilar; Bikar telep acharchiliqning derdini tartar.
16 Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire.
[Perwerdigarning] emrige emel qilghan kishi öz jénini saqlar; Öz yolliridin hézi bolmighan kishi öler.
17 Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo.
Kembeghellerge rehimdilliq qilghan, Perwerdigargha qerz bergen bilen barawerdur; Uning shepqitini [Perwerdigar] qayturar.
18 Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.
Perzentingning terbiyini qobul qilishigha ümidwar bolup, Uni jazalap terbiye bérip turghin; Lékin uni ölgüche xar bolsun dégüchi bolma.
19 Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.
Qehrlik kishi jaza tartar; Uni qutquzmaqchi bolsang, qayta-qayta qutquzushung kérek.
20 Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.
Nesihetni anglighin, terbiyeni qobul qilghin, Undaq qilghanda kéyinki künliringde dana bolisen.
21 Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude.
Kishining könglide nurghun niyetler bar; Axirida peqet Perwerdigarning dalalet-hidayitidin chiqqan ish aqar.
22 Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca.
Kishining yéqimliqi uning méhir-muhebbitidindur; Miskin bolush yalghanchiliqtin yaxshidur.
23 Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.
Perwerdigardin eyminish kishini hayatqa érishtürer; U kishi xatirjem, toq yashap, bala-qaza chüshürülüshidin xaliy bolar.
24 Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi.
Hurun qolini sunup qachigha tiqqini bilen, Ghizani aghzigha sélishqimu hurunluq qilar.
25 Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje.
Hakawurgha qilin’ghan tayaq jazasi saddigha qilin’ghan ibrettur; Yorutulghan kishige bérilgen tenbih, Uning bilimini téximu ziyade qilar.
26 Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku.
Atisining mélini bulighan, Anisini öyidin heydep chiqarghan, Reswaliq, iza-ahanet qaldurghuchi oghuldur.
27 Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje!
I oghul, nesihetke quliqingni yupuruwalsang, Eqilning telimliridin yiraqlashqiningdur.
28 Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu.
Peskesh guwahchi adaletni mazaq qilghuchidur; Yaman ademning aghzi rezillikni yutar.
29 Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika.
Hakawurlar üchün jazalar teyyardur, Exmeqlerning dümbisige uridighan qamcha teyyardur.
