Mudre Izreke 11

1 Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.

Tiva am’ Iehovà ty fandanjàñe vìlañe, fe no’e ty vato to.

2 S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.

Ie avy ty firengeañe, pok’eo ka ty hasalarañe; fe mpiamo mpirekeo ty hihitse.

3 Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.

Miaolo o vantañeo ty havañona’e, fe mampianto i lahiaga ty fikelokeloha’e.

4 Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.

Tsy vente’e añ’andron-kankàñe ty vara, fe mamotsotse an-kavilasy ty havantañañe.

5 Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.

Mampahity ty lala’ o malio tahiñeo ty havantaña’e, fe mikorovok’ ami’ty haratia’e o lo-tserekeo.

6 Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.

Mañaha ty vañoñe i havantaña’ey, fe hamahotse o piaroteñeo ty fatiti’iareo.

7 Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.

Ie mate ty lo-tsereke, momoke o fañiria’eo, vaho voroke ty fitamà’ i tsy mahitiy.

8 Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.

Votsorañe amy falovilovia’ey ty vantañe, le mb’eo handimbe aze ty lo-tsereke.

9 Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.

Mijoy ty rañe’e am-bava’e ty tsi-aman-Kàke, fe hilala ty mañaha o vañoñeo.

10 Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.

Ie miraorao o vantañeo, mirebeke ty rova; ie momoke ty lo-tsereke, inay ty firiñariñan-kobaiñe.

11 Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.

Mionjoñe ty rova tatae’ o vañoñeo, fe rotsahe’ ty vava’ o lo-tserekeo.

12 Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.

Po-hilala ty maniva ondaty, fe mianjiñe t’indaty mahilala.

13 Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.

Mb’eo mb’eo i mpitolom-bolañey mampiborake ty nitangogoeñe, fe mahakafi-draha ty migahiñe.

14 Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.

Ie po-panoroañe, mihotrake o borizañeo, fe fandreketañe t’ie mitolom-pisafiry.

15 Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.

Toe hisotry ty miantoke songon’ ambahiny, fe soa fiaro ty malai-mañoho-pitàñe.

16 Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.

Asieñe ty rakemba matarike, vaho manontom-bara ty fanalolahy.

17 Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.

Mañasoa ty tro’e t’indaty matarike, fe mijoy ty vata’e ty mpampisoañe.

18 Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.

Mikarama hakoahañe ty lo-tsereke, fe ho soa tambe ty mitongy havantañañe.

19 Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.

Ho veloñe ty mifahatse an-kavañonañe, fe hihomake ty mañean-karatiañe.

20 Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.

Tiva am’ Iehovà ty mengok’ an-troke, fe ifalea’e ty mañavelo an-kahiti’e.

21 Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.

Tsy mikalafo te tsy ho po-lafa ty lo-tsereke, fe ho haha ty tiri’ o vantañeo.

22 Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.

Hoe bange volamena ami’ty oron-dambo ty ampela montramontra tsy mahalie-batañe.

23 Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.

Ty hasoa avao ty fisalala’ o vañoñeo; fe haviñerañe ty fitamà’ i lahiaga.

24 Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.

Eo ty fampiparaitahañe mbe mampitombo avao; eo ty matity ami’ty mañeva, f’ie ho rarake.

25 Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.

Hiraorao t’indaty matarike, vaho ho tondrahañe ka ty manondrake.

26 Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.

Honjire’ ondatio ty matity ampemba, fe fitahiañe ty ho añambone’ i mandetak’ azey.

27 Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.

Osiheñe ty mitsoe-kasoa, fe ami’ty mipay haratiañe, izay ty ho zoe’e.

28 Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.

Hihotrake ty miato vara, fe handrevake hoe ravets-atae maindoñe o vantañeo.

29 Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.

Handova tioke ty mpanolo-tsotry añ’anjomba’e, le hitoroñe ty mahihi-troke ty dagola.

30 Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.

Hataen-kaveloñe ty vokare’ o vantañeo, vaho mpandrekets’arofo ty mahihitse.

31 Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.

Kanao ho tambezeñe an-tane atoy o vantañeo, àntsake ty tsereheñe naho o piaroteñeo.