Mudre Izreke 10

1 Mudar sin veseli oca, a lud je sin žalost majci svojoj.

O razan-dreha’ i Selomòo. Mahaehak’ an-drae ty anake karafito, fe mañore an-drene’e ty anadahy gege.

2 Ne koristi krivo stečeno blago, dok pravednost izbavlja od smrti.

Tsy manjofake ty vara niazo an-kalo-tsere’e, fa mañaha an-kavilasy ty havantañañe.

3 Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih.

Tsy apo’ Iehovà ho saliko ty vañoñe, fe aveve’e ty hadrao’ o lo-tserekeo.

4 Lijena ruka osiromašuje čovjeka, a marljiva ga obogaćuje.

Minday hararahañe ty satan-taña migebañe, fe mampañaleale ty fità’ i mavitrikey.

5 Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hrče o žetvi, navlači sramotu.

Anake mahihitse ty manontoñe ami’ty asara, fe minday hasalarañe ty anake miroro am-pitatahañe.

6 Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje.

Fitahiañe ro añambone’ o vantañeo, fe mañeta-piaroteñe ty vava’ o lo-tserekeo.

7 Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje.

Mahahaha ty fitiahiañe o vantañeo, fe hihomake ty añara’ o lo-tserekeo.

8 Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada.

Mañaon-dily ty arofo’ o mahihitseo, fe hianto ty gege mitolom-bolañe.

9 Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat će se.

Midraidraitse am-panintsiñañe ty mpañavelo an-kavañonañe, fe ho fohiñe ty mitsontike an-dala mikelokeloke.

10 Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada.

Mampioremeñe ty mañieke, vaho ho gorèñe ty gege mivolambolañe.

11 Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje.

Tsiritsiriohen-kaveloñe ty falie’ o vañoñeo, fe mañeta-piaroteñe ty vava’ o lo-tserekeo,

12 Mržnja izaziva svađu, a ljubav pokriva sve pogreške.

Mitrobo fifandierañe ty falaiñañe, fe mandembeke ze atao fiolàñe ty fikokoañe.

13 Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za leđa nerazumna čovjeka.

Tendrek’ am-pivimbi’ o mahilalao ty hihitse, fe mañeva ty lambosi’ i po-hilalay ty kobaiñe.

14 Mudri kriju znanje, a luđakova su usta blizu propasti.

Mañaja hilala o mahihitseo, fe antitotse ty fiantoañe ty vava’ o dagolao.

15 Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo.

Kijoly maozatse ty varam-pañaleale; fampiantoañe o rarakeo ty hapoia’iareo.

16 Pravednik prirađuje za život, a opaki prirađuje za grijeh.

Havelo ty tambe’ o vantañeo, vaho fandilovañe ty karama’ o lo-tserekeo.

17 Tko se naputka drži, na putu je života, a zabluđuje tko se na ukor ne osvrće.

Mañori-dàlan-kaveloñe ty mañaoñ’ anatse, fe mandridrike ty tsy mipaok’endake.

18 Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je!

Aman-tsoñy mandañitse ty mañetake falaiñañe, vaho gege ty mampiboele dramotse.

19 Obilje riječi ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je.

Tsy po-tahiñe ty maro rehake, mahihitse ka ty maha-tam-pivimby.

20 Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi.

Volafoty hiringiri’e ty famele’ o vantañeo; fe tsy vente’e ty tro’ o lo-tserekeo.

21 Pravednikove su usne hrana mnogima, a luđaci umiru s ludosti svoje.

Mamahañe maro ty fivimbi’ o vantañeo, fe mampivetrake ty dagola te tsy aman-kilala.

22 Gospodnji blagoslov obogaćuje i ne prati ga nikakva muka.

Ty fitahia’ Iehovà ro mampañaleale, vaho tsy tovoña’e anahelo.

23 Bezumniku je radost učiniti sramotno djelo, a razumnu čovjeku biti mudar.

Fihisà’ ty seretse ty mikilily, fe hihitse ty ho amy t’indaty mahilala.

24 Čega se opaki boji, ono će ga stići, a pravednička se želja ispunjava.

Hifetsak’ amy lo-tserekey ty ihembaña’e, fe hatolotse amy vantañey ty fisalalà’e.

25 Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vječni.

Ie misaok’ añe ty talio, tsy eo ka i lo-tserekey, fe mijadoñe nainai’e o vañoñeo.

26 Kakav je ocat zubima i dim očima, takav je ljenivac onima koji ga šalju.

Hoe kile amo fihitsikeo, naho hatoeñe amo fihainoo, ty tembo amo mpañirak’ azeo.

27 Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekraćuju godine.

Fañalavañe andro ty fañeveñañe am’ Iehovà, fe ho tomoreñe ty tao’o lo-tserekeo.

28 Pravedničko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno.

Hafaleañe ty fisalala’o vantañeo, fe ho modo ty fitamà’ o lo-tserekeo.

29 Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji čine zlo.

Rova maozats’ amo mahitio ty làla’ Iehovà, f’ie firotsahañe amo mpanao ratio.

30 Pravednik se neće nikad pokolebati, a opakih će nestati s lica zemlje.

Le lia’e tsy hasiotse o vantañeo, fe tsy himoneña’ o tsereheñeo i taney.

31 Pravednikova usta rađaju mudrošću, a opak jezik čupa se s korijenom.

Mamoa hihitse ty falie’ o vañoñeo, fe haitoañe ty lela mitera.

32 Pravednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zloću.

Apota’ ty fivimbi’ o mahitio ze mete akareñe, fe mengoke ty vava’ o lo-tserekeo.