Maliko 12
1 Che Yesu ŵatandite kuŵecheta nawo kwa itagu achitiji, “Mundu jumo ŵalimile ngunda wa misabibu. Ŵausunguchisye lutenje ni ŵasolite pakuminyila sabibu, ni ŵataŵile chilindo cha penani. Nipele ŵaajasimisye ŵandu ngunda wo, nombejo ŵajawile kuchilambo chine.
Askal o Isus počnisarda te ćerel lenđe svato ande paramiče sago kaj si akaja: “Jek manuš zasadisardas vinograd, ogradisarda les e ogradava, hanadas ande leste than kaj gnječila pe e drak, thaj vazdas stražarsko kula. Askal o vinograd iznajmisardas e vinogradarenđe thaj đelotar dur.
2 Katema ka magungulo, ŵantumile kapolo jwao ku ngunda wa misabibu kwa ŵakulima ŵala kukujigala chigaŵanyo cha magowolo gao.
Kana avili e vrjama pale berba, bičhaldas pire slugos te lel katar e vinogradarja o deo katar e drak savi pripadil lešće.
3 Ŵakulima ŵala ŵankamwile kapolo jo, ŵamputile ni kumminga makono pe.
Ali e vinogradarja astardine e slugos, mardine les thaj tradine les palpale čuče vastenca.
4 Nipele nsyene ngunda jula, ŵantumile sooni kapolo jwine. Ŵakulima ŵala ŵammulesye mu ntwe kapolo jo ni kumpanganyichisya indu ya soni.
O gospodari e vinogradesko bičhaldas aver slugos. Ali e vinogradarja pharadine lesko šoro thaj ladžardine les.
5 Iyoyo peyo, nsyene ngunda jo ŵantumile sooni kapolo jwine, jwelejo ŵagambile kumbulaga. Ni ŵane ŵajinji uŵatumikwe, ŵane ŵaputikwe ni ŵane ŵaulajikwe.”
Askal bičhalda vi e trito slugos, ali les mudardine. Bičhaldas lenđe vi bute e aver slugen, ali e vinogradarja jećhen mardine, a averen mudardine.
6 Che Yesu ŵajendelechele kuŵecheta, “Mundu jula ŵasigalilwe ni mundu jumo, mwanagwe jwakunonyelwa. Mbesi jakwe ŵantumile jwelejo achitiji, ‘Champikanile pakuŵa ali mwanangu.’
Thaj ačhilo les samo još jek: lesko volime čhavo. Po krajo bičhaldas vi les, kaj gindisarda: ‘Mungre čhave sigurno poštuina.’
7 “Nambo ŵakulima ŵala paŵammweni ŵaŵechetesyene achitiji, ‘Aju ni juchapochele iŵagosele, twende tummulaje kuti indu iŵagosele tujigale uwe!’
Ali kana e vinogradarja dikhline les phendine jek avrešće: ‘Akava si o nasledniko. Hajde te mudaras les, thaj o nasledstvo ačhela amenđe.’
8 Nipele ŵankamwile ni kummulaga ni kumponyela paasa pa ngunda wa misabibu wo.”
Astardine les, mudardine les thaj lesko telo čhudine avri andar o vinograd.
9 Che Yesu ŵausisye, “Nipele, ana nsyene ngunda wo chaachitenda chichi? Chaiche ni kwaulaga ŵakulima wo ni kwapa ŵakulima ŵane ngunda wa misabibu wo.
So akana ćerela o gospodari e vinogradesko? Avela thaj mudarela godole vinogradaren, a o vinograd dela ando najam aver vinogradarenđe.
10 Ana nganinsyome Mmalembelo ga Akunnungu? ‘Liganga liŵalikanile ŵakutaŵa sambano, lilyolyo litendekwe liganga lyekulungwa lya nsingi.
Sigurno čitosardine ando Sveto lil akava: ‘O bar savo e zidarja odbacisarde postanisarda bar e temeljesko.
11 Ambuje ni ŵachitesile chindu chi, nombecho chikutusimosya!’”
O Gospod godova ćerda, thaj čudesno si ande amare jakha’?”
12 Achakulu ŵambopesi ni ŵakwiganya Malajisyo ni achachekulu, ŵaimanyi kuti chitagu cho chaliji nkwagamba ŵanyawo. Ŵasachile ŵakamule Che Yesu, nambo ŵajogwepe ŵandu, ŵannesile, ni ŵanyawo ŵatyosile.
E židovske vođe askal rodenas način sar te astaren e Isuse kaj džangline kaj godoja paramiči si namenime lenđe. Ali daranas katar o them. Andar godova đeletar thaj mukline les.
13 Kanyuma, Mafalisayo ŵampepe ni ŵandu ŵa mpingo u che Helode, ŵatumikwe kuti akaatanjisye Che Yesu kwa maloŵe gao.
Pale godova e židovske vođe bičhaldine ko Isus varesave farisejen thaj e Irodešće manušen te šaj optužin e Isuse kaj phendas vareso bilačhe.
14 Ŵaajaulile ni kwasalila, “Jwakwiganya, tukumanyilila kuti alakwe ni mundu junkuŵecheta yaili isyene, pakuŵa ngankogopa ukulu wa mundu namose nganinkola lusagu, nambo nkwiganya usyene wa litala lya Akunnungu. Ntusalile, ana ili yambone pane ngaŵa yambone kwausya nsongo kwa Mwenye jwa ku Loma? Tujaule tukalipe pane tunajaule?”
Von avile leste thaj phendine: “Učiteljina, džanas kaj tu mothos o čačipe, thaj kaj naj san pe khonikašći rig niti dićhes ko si ko, nego čačipeja sikaves e theme palo drom e Devlesko. Dali amen e Židovurja trubul te das e carošće o porez ili či trubul? Dali te poćinas o porez ili te či poćinas?”
15 Nambo Che Yesu ŵaumayilile ulamba wao, ŵausisye, “Kwachichi nkuuninga? Muunyichisye mbiya najilole.”
A o Isus džangla kaj si licemerne thaj phendas lenđe: “Sostar kamen te crden man ande tumari zamka? Anen manđe e kovanica savjava poćinen o porez te dikhav lat thaj phenava tumenđe.”
16 Ŵampelechele mbiya jo. Nombejo ŵausisye, “Ana ku meeso ku ni liina li, ya acheni?” Ni ŵanyawo ŵanjanjile, “Ya Mwenye jwa ku Loma.”
Andine leste e kovanica, a vo phučla len: “Kasko si akava šoro thaj natpiso pe kovanica?” A von phendine lešće, “E carosko.”
17 Nipele Che Yesu ŵaasalile, “Yaili ya Mwenye jwa ku Loma mwapeje Mwenye jwa ku Loma ni yaili ya Akunnungu mwapeje Akunnungu.” Ŵandu ŵala ŵansimosile nnope Che Yesu.
Askal o Isus phendas lenđe: “Den e carošće so si e carosko, a e Devlešće so si e Devlesko.” Pe godova von zadivisajle lešće.
18 Nipele Masadukayo ŵakuti ngapagwa kusyuka ŵanjaulile Che Yesu ni kummusya,
Askal avile ko Isus varesave sadukeja save phenen kaj naj uštipe andar e mule, thaj phučline les:
19 “Jwakwiganya, che Musa ŵatulembele kuti, ‘Mundu awililwagwa ni mpwakwe ni mundu jwawile jo annekaga ŵankwakwe pangali ŵanache, mpwakwe mundu jo akusachilwa annombele jwakuwililwa jo kuti ammelechele mpwakwe ŵanache.’
“Učiteljina, o Mojsije ramosarda amenđe te mulo varekasko phral thaj mućel e romnja, a nas len čhavra, lesko phral trubul te oženil pe godole romnjasa sar voj bijandasas čhaves savo avela nasledniko e mulesko thaj te inđarel lesko prezime.
20 Tujileje, ŵapali achachanda nsano ni ŵaŵili, jwa kwitiwo ŵalombele nambo ŵawile pangaleka mwanache.
Sas gajda efta phrala. O prvo phral oženisajlo thaj mulo, a nas les čhavra.
21 Ni jwaaŵili ŵajinjile majuumba, nombejo ŵawile pangaleka mwanache. Yakopochele iyoyo ni kwa mpwakwe jwaatatu.
Askal o dujto phral oženisajlo lešće udovicava, ali vi vo mulo, a či mukla čhavren pale peste. Isto dogodisajlo vi e trito phralešće.
22 Wose nsano ni ŵaŵili wo, ŵawile pangaleka ŵanache. Mbesi jakwe jwankongwe jo ŵawile nombejo.
Thaj ni jek katar e efta phral či mukla pale peste čhavra. Po krajo muli vi e romnji.
23 Nipele, pa lyuŵa lya kusyuka kwa ŵandu, jwankongwe jo chachiŵa jwa ŵaani? Pakuŵa achalongo wose nsano ni ŵaŵili ŵala ŵannombele jwelejo.”
Thaj kana e manuša uštena andar e mule, kašći romnji voj avela? Kaj, sa e phral sas oženime isto romnjasa.”
24 Che Yesu ŵaasalile, “Ŵanyamwe nsochele, ligongo ngankugamanyilila Malembelo ga Akunnungu namose machili ga Akunnungu.
O Isus phendas lenđe. “Ande zabluda sen, pale godova kaj či haćaren o Sveto lil ni e Devlešći sila.
25 Ŵandu ŵawile pachachisyuka, ngasalombela atamuno kulombwa, chachiŵa mpela achikatumetume ŵa kwinani.
Kaj, kana e manuša uštena andar e mule, či ženina pe niti udajina pe, nego avena sago e anđelurja ando nebo.
26 Nambo ngani jankati kusyuka kwa ŵandu ŵawile, ana nganinsyome mmalembo ga che Musa, ngani ja chisukutu chichakolelaga mooto? Akunnungu ŵansalile che Musa, ‘Une ndili Akunnungu ŵa che Iblahimu ni Akunnungu ŵa che Isaka ni Akunnungu ŵa che Yakobo.’
A palo uštipe andar e mule, sigurno čitosardine ande Mojsiješći knjiga, kaj ramol palo okova grmo, kana o Del phendas e Mojsiješće: ‘Me sem o Del e Avraamesko, e Isakosko thaj e Jakovesko’, save dumut muline.
27 Nipele, ŵelewo nganaŵa Akunnungu ŵa ŵandu ŵawile, nambo ali Akunnungu ŵa ŵandu ŵajumi. Ŵanyamwe nsochele nnope.”
A o Del naj o Del e mulengo, nego o Del e džudengo. Tumen sen prema godova ande bari zabluda.”
28 Jumo jwa ŵakwiganya Malajisyo ŵaiche pelepo ni ŵagapilikene makani gao. Paŵaiweni kuti Che Yesu ŵaajanjile uchenene Masadukayo ŵala, ŵansejelele Che Yesu ni kumbusya, “Ana Lilajisyo chi lyalili lyekulu kupunda gose?”
Varesavo učitelj e zakonesko avilo thaj ašundas lenđi rasprava. Kana dikhla sar o Isus lačhe phendas lenđe, phučla les: “Savi si majvažno zapovest katar sa e zapovesti?”
29 Che Yesu ŵajanjile, “Lilajisyo lyalili lyekulu ni ali: ‘Mpilikane, ŵanyamwe ŵandu ŵa ku Isilaeli! Ambuje Akunnungu ŵetu, jika pe ali Ambuje.
O Isus phendas lešće: “Majvažno si akaja: ‘Ašun, Izraele, o Gospod amaro Del si jedino Del.
30 Mwanonyele Ambuje Akunnungu ŵenu kwa ntima wenu wose ni kwa umi wenu wose ni kwa lunda lwenu wose ni kwa machili genu gose.’
Voli e Gospode, ćire Devle, saste ćire ileja, ćire saste dušava, ćire saste gođasa thaj ćire saste snagava.’
31 Lilajisyo lyaaŵili lyalili lyekulu lili ali: ‘Munnonyele njenu mpela inkuti pakulinonyela mwasyene.’ Ngapagwa Lilajisyo liine lyalili lyekulu kupunda Malajisyo gaŵili ga.”
A dujto si zapovest: ‘Voli ćire pašutne sago korkoro tut.’ Naj majbare zapovesti katar akala duj.”
32 Nipele, jwakwiganya Malajisyo jula ŵansalile Che Yesu, “Jwakwiganya, njanjile yambone! Isyene Akunnungu ali ŵamo pe, ni ngapagwa jwine nambo ŵelewo jika pe.
O učitelj e zakonesko phendas lešće: “Lačhe phendan, učiteljina. Si tut pravo kana phenes kaj si samo jek Del thaj kaj naj aver osim leste.”
33 Ni mundu akusachilwa annonyele Akunnungu ni ntima wose ni lunda lwao lose ni machili gao gose ni kunnonyela njakwe mpela yakuti pakulinonyela nsyene. Kutenda yeleyo ili yambone kupunda kwatyochesya Akunnungu mbopesi sya kocha ni sadaka sine syasikutyosyekwa kwa Akunnungu.”
Te volis e Devle ćire saste ileja, saste gođasa, saste snagasa thaj te volis ćire pašutnes sago korkoro tut majvažno si katar sa e žrtve paljenice thaj katar sa aver žrtve.
34 Che Yesu paŵaiweni kuti mundu jo ajanjile kwa lunda ŵansalile, “Mmwejo nganimme kwakutalichila kwalechelela Akunnungu antawale.” Kutandilila katema ko ngapagwa mundu juŵalinjile sooni kumbusya Che Yesu chachili chose.
Kana o Isus ašundas sar o manuš mudro ćerel svato, phendas lešće: “Tu naj san dur katar e Devlesko carstvo.” Katar godoja vrjama khonik majbut či usudisajlo khanči te phučel les.
35 Che Yesu paŵaliji nkwajiganya ŵandu pa Nyuumba ja Akunnungu, ŵausisye ŵandu, “Kwachichi ŵakwiganya Malajisyo akusala kuti Kilisito, ali jumo pe mu uŵelesi u che Daudi?
Kana o Isus sikavelas e theme ando Hramo, phučla len: “Sostar e učitelja e Mojsiješće zakonestar phenen kaj si o Hristo samo čhavo e carosko Davidesko?
36 Mbumu jwa Akunnungu ŵanlongwesye che Daudi, nombejo ŵatite, ‘Ambuje ŵansalile Ambuje ŵangu, Ntame kundyo kwangu, mpaka pachinaatamiche ŵammagongo ŵenu paasi pa sajo syenu.’
Korkoro o David pherdo e Sveto Duhosa, phendas: ‘Phenel o Gospod mungre Gospodešće: Beš pe mungri počasno desno rig dok či čhav ćire dušmajen tale ćire pungre.’
37 “Che Daudi nsyene akummilanga Kilisito, ‘Ambuje,’ iŵele uli sooni Kilisito aŵe jumo pe mu uŵelesi u che Daudi?” Mpingo wa ŵandu ŵampilikanile kwa lukondwa.
Ako o korkoro David akharda e Hristo pire Gospodeja, sar askal šaj o Hristo te avel lesko potomko?” A o but o them oduševime ašunenas les.
38 Che Yesu paŵajiganyaga ŵatite, “Nlilolechesye ni ŵakwiganya Malajisyo ŵakusaka kwendajenda ali awete minjilo jajileu, ŵakunonyelwa akomasikwe kwa kuchimbichikwa peuto pakusumichisya malonda.
Dok sikavelas len, o Isus phendas lenđe: “Len tumen sama katar e učitelja e zakonešće. Von volin te o them dićhel len ande kuč ogrtačurja thaj te o them časno pozdravil len pe trgurja.
39 Sooni akunonyelwa kutama mu itengu ya mmbujo, mmajumba ga kupopelela Ŵayahudi ni kutama mmauto ga kuchimbichikwa, pa chindimba cha chakulya.
Volin te bešen pe počasne thana ande sinagoge thaj pe gozbe.
40 Kwa kwalambusya, akwasumula ipanje achakongwe ŵawililwe ni achiŵankwawo, ni kwa kulilosya kuti ali ŵandu ŵambone, akupopela mapopelo gamaleu. Kwalyele ligongo lyo, chalamulikwe kwa chikali nnope kupunda ŵandu ŵane.”
Von čoraren e udovicenđe ćhera thaj godova učharen gajda kaj lungo molin pe e Devlešće. Pale godova avena kaznime majbut katar sa aver.”
41 Che Yesu ŵatemi chiŵandi ni lisanduku lya kugosela sadaka pa Nyuumba ja Akunnungu, ŵaliji nkulolechesya ŵandu paŵalinji nkutaga mbiya. Ŵaipanje ŵajinji ŵatasile mbiya syasijinji.
Pale godova o Isus đelo thaj bešlo ando hramo dži ke kutija kaj ćidenas pe e love thaj dićhelas sar o them čholas ande late love. A e but barvale manuša čhonas but love.
42 Nipele ŵaiche jwankongwe jwakulaga jwawililwe ni ŵankwawo, jwelejo ŵatasile mbiya syasinandi siŵili.
Askal avili jek čori udovica thaj čhuta andre duj bakarne lovora save vredinas zurale cara.
43 Pelepo Che Yesu ŵaaŵilasile ŵakulijiganya ŵao, ŵaasalile, “Isyene ngunsalila, jwankongwe jwakulaga jwawililwe ni ŵankwakwe ju, atasile yejinji mu lisanduku lya kugosela sadaka, kwapunda ŵandu ŵane wose.
Askal o Isus akhardas peste pire učenikonen, thaj phendas lenđe: “Čače phenav tumenđe: akaja čori udovica čhuta andre majbut love nego savora aver.
44 Pakuŵa ŵandu ŵane wose atasile sadaka syao kutyochela mu yakupunda ya mu ipanje yao. Nambo jwankongwe ju nkulaga kwakwe, atasile yose yakwete.”
Kaj, savora von dine katar piro viško, a voj gajda čori dijas sa so sas lat.”
