Acts 5
1 Vayi mutu wumosi dizina diandi Anania, va kimosi ayi nketoꞌandi Safila basumbisa tsolꞌawu.
Neki pak čovjek po imenu Ananija, zajedno sa svojom ženom Safirom proda imanje
2 Vayi bu kawizana ayi nketoꞌandi, Anania wusueka ndambu yi zimbongo ziozi kasumbisila tsola. Bosi wunata ndambu yinkaka kuidi bamvuala.
pa u dogovoru sa ženom odvoji nešto od utrška, a samo jedan dio donese i postavi pred noge apostolima.
3 Piela wunkamba: —A Anania! Bila mbi Satana kawadidi mu ntimꞌaku e? Vunini Pheve Yinlongo, suekidi ndambu yi zimbongo ziozi sumbisidi tsolꞌaku e?
Petar mu reče: “Ananija, zašto ti Sotona ispuni srce te si slagao Duhu Svetomu i odvojio od utrška imanja?
4 Tuamina wusumbisa tsola beni, yisi ba yaku veka ko e? Bosi ku nzimunina bu wumeni kuyisumbisa, wulendi sadila zimbongo beni ko boso buzodidi e? Buna buevi bakidi lukanu luvangila diambu di phila yayi e? Bika sia ti batu vunini vayi Nzambi vunini!
Da je ostalo neprodano, ne bi li tvoje ostalo; i jednoć prodano, nije li u tvojoj vlasti? Zašto si se na takvo što odlučio? Nisi slagao ljudima, nego Bogu!”
5 Anania bu kamana wa mambu mama, wubua va tsi ayi wufua. Batu boso bobo bawa diambu beni bamona boma.
Kako Ananija ču te riječi, sruši se i izdahnu. I silan strah spopade sve koji su to čuli.
6 Matoko mayiza zinga mvumbi, manata yawu ku nganda bosi mayenda kuyizika.
Nato ustanu mladići, poviju ga, iznesu i pokopaju.
7 Nduka-nduka zithangu zitatu zivioka bosi nketoꞌandi wuyiza kota, mukambu zaba mambu mavioka.
Nakon otprilike tri sata uđe njegova žena ne znajući što se dogodilo.
8 Piela wunyuvula: —Wutsudikisa: yawu yoyi thalu lusumbisididi tsolꞌeno e? Niandi wumvutudila: —Mu thalu yoyi kaka!
Petar joj reče: “Reci mi, jeste li za toliko dali imanje?” Ona odgovori: “Da, za toliko.”
9 Bosi Piela wunkamba: —A bila mbi luwizinini mu diambu di tota Pheve yi Pfumu e? Tala batu bobo babedi ku zika bakala diaku badi va muelo ayi ngeyo mamvaku, beka ku nata.
A Petar će joj: “Što vam bi da se složiste iskušati Duha Gospodnjega? Eto na vratima nogu onih koji ti pokopaše muža! I tebe će iznijeti!”
10 Muna thangu yina wubua va malu ma Piela ayi wufua. Matoko bu mavutuka mammona wufua. Mannata ayi manzika vana ndambu bakala diandi.
Ona se umah sruši do njegovih nogu i izdahnu. Oni mladići uđu, nađu je mrtvu, iznesu je i pokopaju uz muža.
11 Mambu mama mamonisa basi dibundu tsisi yiwombo ayi batu boso bobo bawa mambu beni.
I silan strah spopade cijelu Crkvu i sve koji su to čuli.
12 Bamvuala zivanga bikumu ayi bidimbu biwombo va khatitsika batu. Babo baba kifu kikutakananga ku velanda yi Solomo.
Po rukama se apostolskim događala mnoga znamenja i čudesa u narodu. Svi su se jednodušno okupljali u Trijemu Salomonovu.
13 Kadi mutu wunkaka kasia fubana yawu ko, muaki batu baba kuba niemisanga ngolo.
Nitko se drugi nije usuđivao pridružiti im se, ali ih je narod veličao.
14 Vayi babakala ayi baketo bawombo bawilukila Pfumu ayi babuelama.
I sve se više povećavalo mnoštvo muževa i žena što vjerovahu Gospodinu
15 Buna batu baba natina bambevo bawombo mu ziphambu zi zinzila; bazitula va zikhuala ayi mu biphoyi muingi Piela bu kamvioka, kitsuisula kiandi kibua vadi bambevo bankaka.
tako da su na trgove iznosili bolesnike i postavljali ih na ležaljkama i posteljama ne bi li, kad Petar bude prolazio, bar sjena njegova osjenila kojega od njih.
16 Batu bawombo baba kuizanga, baba mu mavula mafikimini Yelusalemi; banata bambevo ziawu ayi banata batu baba yamusu kuidi ziphevi zimbimbi. Baboso babeluka.
A slijegalo bi se i mnoštvo iz gradova oko Jeruzalema: donosili bi bolesnike i opsjednute od nečistih duhova, i svi bi ozdravljali.
17 Pfumu yi zinganga Nzambi ayi batu bandi boso va kimosi ayi basi dikabu di Basaduki; bamona kikhenene
Onda se podiže veliki svećenik i sve njegove pristaše - sljedba saducejska.
18 bakanga bamvuala ayi babakotisa mu nloko wunneni.
Puni zavisti, pohvataju apostole i strpaju ih u javnu tamnicu.
19 Vayi mbasi yi Pfumu yiyiza va builu, yizibula mielo mi nloko ayi yitotula bamvuala,
Ali anđeo Gospodnji noću otvori vrata tamnice, izvede ih i reče:
20 buna yiba kamba: —Yendanu ku Nzo Nzambi, lulonga batu malongi ma luzingu lualu.
“Pođite i postojano u Hramu navješćujte narodu sve riječi Života ovoga.”
21 Bu bawa bobo, mu nsuka-nsuka bayenda ku nzo Nzambi, batona longa! Pfumu yi zinganga Nzambi ayi batu bandi batumisa batu ba lukutukunu lu minyadi ayi bakulutu boso ba Iseli. Buna batuma batu benda landi bamvuala mu nloko.
Poslušni, u praskozorje su ušli u Hram te naučavali. Uto stiže veliki svećenik i njegove pristaše, sazovu Vijeće i sve starješinstvo sinova Izraelovih pa pošalju u zatvor da ih dovedu.
22 Vayi minsungi bu miyenda tula kuna nloko, misia bamona ko mu nloko. Mivutuka ayi mituba:
Kad stražari stigoše onamo, ne nađoše ih u tamnici pa se vrate i jave:
23 —Tuenda bata nloko widi wukangama ayi minsungi mi nloko buna mitelimini va mielo. Vayi bu tuzibudi kadi mutu wumosi tuisi mona ko!
“Zatvor smo našli sa svom pomnjom zatvoren i čuvare na straži pred vratima, ali kad smo otvorili, nikoga unutra ne nađosmo.”
24 Thangu pfumu yi minsungi mi Nzo Nzambi ayi pfumu yi zinganga Nzambi bawa mambu mama, basia zaba ko mbi bivanga. Bayindula kani buevi bu kuiza sukila Nsamu wawu.
Kad su hramski zapovjednik i veliki svećenici čuli te riječi, u nedoumici su se pitali što bi to moglo biti.
25 Vana vawu mutu wumosi wuyiza ku bakamba: —Batu bobo lukotisa mu nloko badi muna Nzo Nzambi, balembo longi!
Nato netko pristigne i dojavi im: “Eno, ljudi koje baciste u tamnicu, u Hramu stoje i uče narod.”
26 Pfumu yi minsungi mi Nzo Nzambi wuyenda va kimosi ayi masodi mandi kuna nzo Nzambi. Wunata bamvuala ku lukutukunu lu minyadi, bika sia ti mu kingolo bila boma baba mona mu diambu di batu bedi kuba zuba matadi.
Tada zapovjednik sa stražarima ode te ih dovede - ne na silu jer se bojahu da ih narod ne kamenuje.
27 Bu baba nata, baba tula va ntuala lukutukunu lu monyadi bosi Pfumu yi zinganga Nzambi wuba yuvula:
Dovedoše ih i privedoše pred Vijeće. Veliki ih svećenik zapita:
28 —Tulukandika lubika buela longilanga mu dizina di mutu wuna. Vayi tala malongi meno mameni tembakana mu Yelusalemi dioso, bosi lutidi beto tunata nkanu wu lufua lu mutu wuna e?
“Nismo li vam strogo zabranili učiti u to Ime? A vi ste eto napunili Jeruzalem svojim naukom i hoćete na nas navući krv toga čovjeka.”
29 Vayi Piela ayi bamvuala bavutula: —Bulutidi mboti mu tumukina Nzambi vayi bika batu.
Petar i apostoli odvrate: “Treba se većma pokoravati Bogu negoli ljudima!
30 Nzambi yi bakulu beto wufulukisa Yesu beni mu bafua. Yesu diodi luvondisa bu lumbanda va nti.
Bog otaca naših uskrisi Isusa kojega vi smakoste objesivši ga na drvo.
31 Vayi Nzambi wunnangika bu kamvuandisa va koko kuandi ku lubakala banga Pfumu ayi Mvulusi mu diambu di basi Iseli babalula mavanga ayi balemvokolo mu masumu.
Njega Bog desnicom svojom uzvisi za Začetnika i Spasitelja da obraćenjem podari Izraela i oproštenjem grijeha.
32 Beto tuidi bambangi ba mambu mama va kimosi ayi Pheve Yinlongo yoyi Nzambi kavana kuidi batu beti kuntumimina.
I mi smo svjedoci tih događaja i Duh Sveti kojega dade Bog onima što mu se pokoravaju.”
33 Vayi bawu bu bawa mambu momo, bafuema ngolo; bawizana mu diambu di baba vondisa.
Nato se oni razgnjeviše i htjedoše ih ubiti.
34 Vayi mfalisi wumosi mu dikabu di lukutukunu lu minyadi, dizina diandi Ngamalieli, wuba nlongi wu Mina; wuba kinzukungu kuidi batu boso, wutelama va khatitsika lukutukunu minyadi; wuvana lutumunu batotula bamvuala ku nganda mu ndambu thangu.
Ali ustade u Vijeću neki farizej imenom Gamaliel, zakonoznanac, kojega je poštovao sav narod. On zapovjedi da ljude načas izvedu
35 Buna wuba kamba: —A beno basi Iseli, lulubuka mu diambu di batu baba ayi talanu mambu mbi lutidi kuba vangila.
pa će vijećnicima: “Izraelci, dobro promislite što ćete s tim ljudima.
36 Bila mu bilumbu kuandi bibedi, mutu wumosi wutotuka, dizina diandi Tewudasi wuzola kukimonisa mutu wu minsua. Nduka-nduka zikhama ziya zi batu banlandakana. Vayi bu kavondo, buna batu bandi boso baba kuntumukinanga basasukusu. Dingumba diandi disia buela wakakana ko.
Ta prije nekog vremena podiže se Teuda tvrdeći da je netko, i uza nj prista oko četiri stotine ljudi. Bi smaknut i sve mu se pristaše razbjegoše i netragom ih nesta.
37 Niandi bu kavioka, mu thangu yiba disasama, Yuda muisi Ngalili wutotuka. Niandi mamvandi wuvitumuna batu bawombo mu diambu batotula khindu, vayi mamvandi wufua ayi batu baba kuntumukinanga bamana sasukusu.
Nakon toga se u dane popisa podiže Juda Galilejac i odvuče narod za sobom. I on propade i sve mu se pristaše raspršiše.
38 Buabu ndieka ku lukamba: Bikanu buela kota mambu ma batu baba ayi luba yekula benda kuawu; bila enati lukanu lualu votimavanga mama madi ma batu buna mela fua.
I sad evo kanite se, velim vam, tih ljudi i otpustite ih. Jer ako je taj naum ili to djelo od ljudi, propast će;
39 Vayi enati madi mavanga ma Nzambi buna lulendi nunga ku mavonda ko ayi lukeba luedi nuanisa Nzambi.
ako li je pak od Boga, nećete ga moći uništiti - da se i s Bogom u ratu ne nađete.” Poslušaju ga
40 Batu boso bakikinina ndubu andi. Bu batumisa bamvuala; baba kandika babika buela yolukila dizina di Yesu. Bu bamana kuba tuta khuba; bosi baba yekula.
pa dozovu apostole, išibaju ih, zapovjede im da ne govore u ime Isusovo pa ih otpuste.
41 Bawu batotuka va ntuala lukutukunu lu minyadi mu khini bila bamonika ti bafueni mona ziphasi mu diambu di dizina di Yesu.
Oni pak odu ispred Vijeća radosni što bijahu dostojni podnijeti pogrde za Ime.
42 Bosi kadika lumbu mu nzo Nzambi ayi mu zinzo, bamvuala basia vonga ko mu longa ayi mu yamikisa Yesu banga Klisto.
I svaki su dan u Hramu i po kućama neprestance učili i navješćivali Krista, Isusa.
