Matta 25
1 U waⱪitta, ǝrx padixaⱨliⱪi huddi ⱪolliriƣa qiraƣlarni elip toyi bolƣan yigitni ⱪarxi elixⱪa qiⱪⱪan on ⱪiz ⱪoldaxⱪa ohxaydu.
Tada æe biti carstvo nebesko kao deset djevojaka koje uzeše žiške svoje i iziðoše na susret ženiku.
2 Bu ⱪizlarning bǝxi pǝmlik, bǝxi bolsa pǝmsiz.
Pet od njih bijahu mudre a pet lude.
3 Pǝmsiz ⱪizlar qiraƣlirini alƣan bolsimu, yeniƣa may eliwalmaptu.
I lude uzevši žiške svoje ne uzeše sa sobom ulja.
4 Pǝmlik ⱪizlar bolsa qiraƣliri bilǝn billǝ ⱪaqilirida maymu eliwaptu.
A mudre uzeše ulje u sudovima sa žišcima svojima.
5 Yigit keqikip kǝlgǝqkǝ, ularning ⱨǝmmisini uyⱪu besip uhlap ⱪaptu.
A buduæi da ženik odocni, zadrijemaše sve, i pospaše.
6 Yerim keqidǝ: «Mana, yigit kǝldi, ⱪarxi elixⱪa qiⱪinglar!» degǝn awaz angliniptu.
A u ponoæi stade vika: eto ženika gdje ide, izlazite mu na susret.
7 Buning bilǝn bu ⱪizlarning ⱨǝmmisi ornidin turup qiraƣlirini pǝrlǝptu.
Tada ustaše sve djevojke one i ukrasiše žiške svoje.
8 Pǝmsiz ⱪizlar pǝmlik ⱪizlarƣa: «Qiraƣlirimiz ɵqüp ⱪalƣiliwatidu, meyinglardin beringlarqu» dǝptu.
A lude rekoše mudrima: dajte nam od ulja svojega, jer naši žišci hoæe da se ugase.
9 Biraⱪ pǝmlik ⱪizlar: «Yaⱪ. bolmaydu! Bǝrsǝk, bizgimu ⱨǝm silǝrgimu yǝtmǝsliki mumkin. Yahxisi, ɵzünglar [may] satⱪuqilarning yeniƣa berip setiwelinglar!» dǝptu.
A mudre odgovoriše govoreæi: da ne bi nedostalo i nama i vama, bolje je idite k trgovcima i kupite sebi.
10 Lekin ular may setiwalƣili ketiwatⱪanda, yigit kelip ⱪaptu, tǝyyar bolup bolƣan ⱪizlar uning bilǝn birliktǝ toy ziyapitigǝ kiriptu. Ixik taⱪiliptu.
A kad one otidoše da kupe, doðe ženik, i gotove uðoše s njim na svadbu, i zatvoriše se vrata.
11 Keyin ⱪalƣan ⱪizlar ⱪaytip kelip: «Ƣojam, ƣojam, ixikni eqiwǝtkǝyla!» dǝptu.
A poslije doðoše i one druge djevojke govoreæi: gospodaru! gospodaru! otvori nam.
12 Biraⱪ u: «Silǝrgǝ bǝrⱨǝⱪ eytayki, mǝn silǝrni tonumaymǝn» dǝp jawab beriptu.
A on odgovarajuæi reèe im: zaista vam kažem: ne poznajem vas.
13 Xuning üqün sǝgǝk bolunglar, qünki nǝ Insan’oƣlining kelidiƣan künini nǝ saitini bilmǝysilǝr.
Stražite dakle, jer ne znate dana ni èasa u koji æe sin èovjeèij doæi.
14 [Ərx padixaⱨliⱪi] huddi yaⱪa yurtⱪa qiⱪmaⱪqi bolup, ɵz qakarlirini qaⱪirip dunyasini ularƣa tapxurƣan adǝmgǝ ohxaydu.
Jer kako što èovjek polazeæi dozva sluge svoje i predade im blago svoje;
15 U adǝm ⱨǝrbir qakarning ⱪabiliyitigǝ ⱪarap, birsigǝ bǝx talant, birisigǝ ikki talant, yǝnǝ birsigǝ bir talant kümüx tǝnggǝ berip, yaⱪa yurtⱪa yol aptu.
I jednome dakle dade pet talanta, a drugome dva, a treæemu jedan, svakome prema njegovoj moæi; i otide odmah.
16 Bǝx talant tǝnggǝ alƣan qakar berip oⱪǝt ⱪilip, yǝnǝ bǝx talant tǝnggǝ payda tepiptu.
A onaj što primi pet talanta otide te radi s njima, i dobi još pet talanta.
17 Xu yolda ikki talant tǝnggǝ alƣinimu yǝnǝ ikki talant tǝnggǝ payda aptu.
Tako i onaj što primi dva dobi i on još dva.
18 Lekin bir talant tǝnggǝ alƣini bolsa berip yǝrni kolap, hojayini bǝrgǝn pulni kɵmüp yoxurup ⱪoyuptu.
A koji primi jedan otide te ga zakopa u zemlju i sakri srebro gospodara svojega.
19 Əmdi uzun waⱪit ɵtkǝndin keyin, bu qakarlarning ƣojisi ⱪaytip kelip, ular bilǝn ⱨesablixiptu.
A po dugom vremenu doðe gospodar tijeh sluga, i stade se raèuniti s njima.
20 Bǝx talant tǝnggǝ alƣini yǝnǝ bǝx talant tǝnggini ⱪoxup elip kelip: «Ƣojam, sili manga bǝx talant tǝnggǝ tapxurƣandila. Ⱪarsila, yǝnǝ bǝx talant tǝnggǝ payda aldim» dǝptu.
I pristupivši onaj što je primio pet talanta, donese još pet talanta govoreæi: gospodaru! predao si mi pet talanta; evo još pet talanta ja sam dobio s njima.
21 Hojayini uningƣa: Obdan boptu! Yahxi wǝ ixǝnqlik qakar ikǝnsǝn! Mǝn sanga ⱨawalǝ ⱪilƣan kiqikkinǝ ixta ixǝnqlik bolup qiⱪting, seni kɵp ixlarƣa ⱪoyimǝn. Kǝl, hojayiningning huxalliⱪiƣa ortaⱪ bol!» dǝptu.
A gospodar njegov reèe mu: dobro, slugo dobri i vjerni! u malom bio si mi vjeran, nad mnogijem æu te postaviti; uði u radost gospodara svojega.
22 Ikki talant tǝnggǝ alƣinimu kelip: «Ƣojam, sili manga ikki talant tǝnggǝ tapxurƣandila. Ⱪarsila, yǝnǝ ikki talant tǝnggǝ payda aldim» dǝptu.
A pristupivši i onaj što je primio dva talanta reèe: gospodaru! predao si mi dva talanta; evo još dva talanta ja sam dobio s njima.
23 Hojayini uningƣa: «Obdan boptu! Yahxi wǝ ixǝnqlik qakar ikǝnsǝn! Mǝn sanga ⱨawalǝ ⱪilƣan kiqikkinǝ ixta ixǝnqlik bolup qiⱪting, seni kɵp ixlarƣa ⱪoyimǝn. Kǝl, hojayiningning huxalliⱪiƣa ortaⱪ bol!» dǝptu.
A gospodar njegov reèe mu: dobro, slugo dobri i vjerni! u malom bio si mi vjeran, nad mnogijem æu te postaviti; uði u radost gospodara svojega.
24 Andin, bir talant tǝnggǝ alƣinimu kelip: «Ƣojam, silining qing adǝm ikǝnliklirini bilǝttim, qünki ɵzliri terimiƣan yǝrdin ⱨosulni oruwalalayla, ⱨǝmdǝ uruⱪ qaqmiƣan yǝrdinmu haman alila.
A pristupivši i onaj što je primio jedan talant reèe: gospodaru! znao sam da si ti tvrd èovjek: žnješ gdje nijesi sijao, i kupiš gdje nijesi vijao;
25 Xunga ⱪorⱪup, silining bǝrgǝn bir talant tǝnggilirini yǝrgǝ kɵmüp yoxurup ⱪoyƣanidim. Mana pullirini alsila» dǝptu.
Pa se pobojah i otidoh te sakrih talant tvoj u zemlju; i evo ti tvoje.
26 Ƣojisi uningƣa: «Əy, rǝzil, ⱨurun qakar! Sǝn meni terimiƣan yǝrdin oruwalidiƣan, uruⱪ qaqmiƣan yǝrdin haman alidiƣan adǝm dǝp bilip,
A gospodar njegov odgovarajuæi reèe mu: zli i ljenivi slugo! znao si da ja žnjem gdje nijesam sijao, i kupim gdje nijesam vijao:
27 ⱨeq bolmiƣanda pulumni jazanihorlarƣa amanǝt ⱪoyuxung kerǝk idiƣu! Xundaⱪ ⱪilƣan bolsang mǝn ⱪaytip kǝlgǝndǝ pulumni ɵsümi bilǝn alƣan bolmamtim?!
Trebalo je dakle moje srebro da daš trgovcima; i ja došavši uzeo bih svoje s dobitkom.
28 Xunga, uning ⱪolidiki talant tǝnggini elip, on talant tǝnggǝ bar bolƣanƣa beringlar!
Uzmite dakle od njega talant, i podajte onome što ima deset talanta.
29 Qünki kimdǝ bar bolsa, uningƣa tehimu kɵp berilidu, uningda molqiliⱪ bolidu; ǝmma kimdǝ yoⱪ bolsa, ⱨǝtta uningda bar bolƣanlirimu uningdin mǝⱨrum ⱪilinidu.
Jer svakome koji ima, daæe se, i preteæi æe mu; a od onoga koji nema, i što ima uzeæe se od njega.
30 Bu yaramsiz qakarni texidiki ⱪarangƣuluⱪⱪa aqiⱪip taxlanglar! U yǝrdǝ yiƣa-zarlar kɵtürülidu, qixlirini ƣuqurlitidu» dǝptu.
I nevaljaloga slugu bacite u tamu najkrajnju; ondje æe biti plaè i škrgut zuba.
31 Insan’oƣli ɵz xan-xǝripi iqidǝ barliⱪ pǝrixtiliri bilǝn billǝ kǝlginidǝ, xǝrǝplik tǝhtidǝ olturidu.
A kad doðe sin èovjeèij u slavi svojoj i svi sveti anðeli s njime, onda æe sjesti na prijestolu slave svoje.
32 Barliⱪ ǝllǝr uning aldiƣa yiƣilidu. Padiqi ⱪoylarni ɵqkilǝrdin ayriƣinidǝk u ularni ayriydu;
I sabraæe se pred njim svi narodi, i razluèiæe ih izmeðu sebe kao pastir što razluèuje ovce od jaraca.
33 u ⱪoylarni ong yeniƣa, ɵqkilǝrni sol yeniƣa ayriydu.
I postaviæe ovce s desne strane sebi, a jarce s lijeve.
34 Andin Padixaⱨ ong yenidikilǝrgǝ: «Əy Atam bǝht ata ⱪilƣanlar, kelinglar! Alǝm apiridǝ bolƣandin beri silǝr üqün tǝyyarlanƣan padixaⱨliⱪⱪa waris bolup igǝ bolunglar!
Tada æe reæi car onima što mu stoje s desne strane: hodite blagosloveni oca mojega; primite carstvo koje vam je pripravljeno od postanja svijeta.
35 Qünki aq ⱪalƣinimda silǝr manga yemǝklik bǝrdinglar, ussuz ⱪalƣinimda ussuluⱪ bǝrdinglar, musapir bolup yürginimdǝ ɵz ɵyünglǝrgǝ aldinglar,
Jer ogladnjeh, i daste mi da jedem; ožednjeh, i napojiste me; gost bijah, i primiste me;
36 yalingaq ⱪalƣinimda kiydürdünglar, kesǝl bolup ⱪalƣinimda ⱨalimdin hǝwǝr aldinglar, zindanda yatⱪinimda yoⱪlap turdunglar» — dǝydu.
Go bijah, i odjenuste me; bolestan bijah, i obiðoste me; u tamnici bijah, i doðoste k meni.
37 U qaƣda, ⱨǝⱪⱪaniy adǝmlǝr uningƣa: «I Rǝb, biz seni ⱪaqan aq kɵrüp ozuⱪ bǝrduⱪ yaki ussuz kɵrüp ussuluⱪ bǝrduⱪ?
Tada æe mu odgovoriti pravednici govoreæi: Gospode! kad te vidjesmo gladna, i nahranismo? ili žedna, i napojismo?
38 Seni ⱪaqan musapir kɵrüp ɵyümizgǝ alduⱪ yaki yalingaq kɵrüp kiygüzduⱪ?
Kad li te vidjesmo gosta, i primismo? ili gola, i odjenusmo?
39 Sening ⱪaqan kesǝl bolƣiningni yaki zindanda yatⱪiningni kɵrüp yoⱪlap barduⱪ?» dǝp soraydu.
Kad li te vidjesmo bolesna ili u tamnici, i doðosmo k tebi?
40 Wǝ Padixaⱨ ularƣa: «Mǝn silǝrgǝ bǝrⱨǝⱪ xuni eytayki, muxu ⱪerindaxlirimdin ǝng kiqikidin birǝrsigǝ xularni ⱪilƣininglarmu, dǝl manga ⱪilƣan boldunglar» dǝp jawab beridu.
I odgovarajuæi car reæi æe im: zaista vam kažem: kad uèiniste jednome od ove moje najmanje braæe, meni uèiniste.
41 Andin u sol yenidikilǝrgǝ: «Əy lǝnitilǝr, kɵzümdin yoⱪilinglar! Xǝytan bilǝn uning pǝrixtilirigǝ ⱨazirlanƣan mǝnggü ɵqmǝs otⱪa kiringlar! (aiōnios g166)
Tada æe reæi i onima što mu stoje s lijeve strane: idite od mene prokleti u oganj vjeèni pripravljeni ðavolu i anðelima njegovijem. (aiōnios g166)
42 Qünki aq ⱪalƣinimda manga ozuⱪ bǝrmidinglar, ussuz ⱪalƣinimda ussuluⱪ bǝrmidinglar;
Jer ogladnjeh, i ne dadoste mi da jedem; ožednjeh, i ne napojiste me;
43 musapir bolup yürginimdǝ ɵz ɵyünglǝrgǝ almidinglar, yalingaq ⱪalƣinimda kiydürmidinglar, kesǝl bolƣinimda wǝ zindanda yatⱪinimda yoⱪlimidinglar» dǝydu.
Gost bijah, i ne primiste me; go bijah, i ne odjenuste me; bolestan i u tamnici bijah, i ne obiðoste me.
44 U qaƣda, ular: «I Rǝb, seni ⱪaqan aq, ussuz, musapir, yalingaq, kesǝl yaki zindanda kɵrüp turup hizmitingdǝ bolmiduⱪ?» dǝydu.
Tada æe mu odgovoriti i oni govoreæi: Gospode! kad te vidjesmo gladna ili žedna, ili gosta ili gola, ili bolesna ili u tamnici, i ne poslužismo te?
45 Andin padixaⱨ ularƣa: «Mǝn silǝrgǝ bǝrⱨǝⱪ xuni eytayki, muxulardin ǝng kiqikidin birǝrsigǝ xundaⱪ ⱪilmiƣininglar mangimu ⱪilmiƣan boldunglar» dǝp jawab beridu.
Tada æe im odgovoriti govoreæi: zaista vam kažem: kad ne uèiniste jednome od ove moje male braæe, ni meni ne uèiniste.
