Tarih-tǝzkirǝ 2 9
1 Xebaning ayal padixaⱨi bolsa Sulaymanning dangⱪ-xɵⱨritini anglap, uni ⱪiyin qigix-soallar bilǝn siniƣili Yerusalemƣa kǝldi. U huxbuy buyumlar, intayin tola altun wǝ yaⱪut-gɵⱨǝrlǝr artilƣan tɵgilǝrni elip, qong dǝbdǝbǝ bilǝn kǝldi. Sulaymanning ⱪexiƣa kǝlgǝndǝ ɵz kɵngligǝ pükkǝn ⱨǝmmǝ ix toƣruluⱪ uning bilǝn sɵzlǝxti.
Uto kraljica od Sabe ču glas o Salomonu; hoteći iskušati Salomona zagonetkama, dođe u Jeruzalem s mnogobrojnom pratnjom i s devama koje su nosile miomirise, mnogo zlata i dragulja. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu.
2 Sulayman uning ⱨǝmmǝ soriƣanliriƣa jawab bǝrdi. Ⱨeqnemǝ Sulaymanƣa ⱪarangƣu ǝmǝs idi, bǝlki ⱨǝmmisidǝ uningƣa jawab bǝrdi.
Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije bilo Salomonu sakriveno ništa da joj ne bi umio objasniti.
3 Xebaning ayal padixaⱨi Sulaymanning danaliⱪiƣa, yasiƣan orda-sarayƣa,
Kad kraljica od Sabe vidje njegovu mudrost, dvor koji bijaše sagradio,
4 dastihandiki taamlarƣa, ǝmǝldarlarning ⱪatar-ⱪatar olturuxliriƣa, hizmǝtkarlirining ⱪatar-ⱪatar turuxliriƣa, ularning kiygǝn kiyimlirigǝ, uning saⱪiyliri wǝ ularning kiygǝn kiyimlirigǝ wǝ uning Pǝrwǝrdigarning ɵyidǝ atap sunƣan kɵydürmǝ ⱪurbanliⱪliriƣa ⱪarap, üni iqigǝ qüxüp kǝtti.
jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, i njegove peharnike i njihova odijela, i njegove paljenice koje je prinosio u Jahvinu domu, zastade joj dah.
5 U padixaⱨⱪa: — Mǝn ɵz yurtumda silining ixliri wǝ danaliⱪliri toƣrisida angliƣan hǝwǝr rast ikǝn;
Tada reče kralju: “Istina je bila što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti.
6 ǝmma mǝn kelip ɵz kɵzlirim bilǝn kɵrmigüqǝ bu sɵzlǝrgǝ ixǝnmigǝnidim; wǝ mana, mǝn ⱨǝtta yeriminimu anglimiƣan ikǝnmǝn; silining danaliⱪliri bilǝn bǝrikǝt-bayaxatliⱪliri mǝn angliƣan hǝwǝrdin ziyadǝ ikǝn.
Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oči; i doista, ni pola mi nije bilo rečeno o tvojoj velikoj mudrosti; nadvisio si glas koji sam slušala.
7 Silining adǝmliri nemidegǝn bǝhtlik-ⱨǝ! Ⱨǝmixǝ silining aldilirida turup danaliⱪlirini anglaydiƣan bu hizmǝtkarliri nǝⱪǝdǝr bǝhtliktur!
Blago tvojim ljudima i tvojim slugama koji stoje pred tobom i slušaju tvoju mudrost!
8 Silidin sɵyüngǝn, silini ɵzi üqün Israilning tǝhtigǝ olturƣuzƣan Pǝrwǝrdigar Hudaliri mubarǝktur! Hudaliri Israilƣa baƣliƣan muⱨǝbbiti üqün, ularni mǝnggü mǝzmut tursun dǝp U silini toƣra ⱨɵküm wǝ adalǝt sürgili ular üstigǝ padixaⱨ ⱪildi, dedi.
Neka je blagoslovljen Jahve, tvoj Bog, komu si tako omilio da te postavio na svoje prijestolje da kraljuješ umjesto Jahve, svojega Boga, jer Bog tvoj ljubi Izraela da bi ga održao dovijeka; i zato je postavio tebe za kralja da činiš pravo i pravicu.”
9 U padixaⱨⱪa bir yüz yigirmǝ talant altun, intayin kɵp huxbuy buyumlar wǝ yaⱪut-gɵⱨǝrlǝrni sowƣa ⱪildi. Xebaning ayal padixaⱨi Sulayman padixaⱨⱪa sunƣan xunqǝ zor miⱪdardiki huxbuy buyumlar xuningdin keyin ⱨeq kɵrüngǝn ǝmǝs
Dala je tada kralju sto i dvadeset zlatnih talenata i mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu.
10 (Ofirdin altunlarni ǝpkelidiƣan Ⱨuramning hizmǝtkarliri wǝ Sulaymanning hizmǝtkarliri yǝnǝ intayin zor miⱪdardiki sǝndǝl yaƣiqini wǝ yaⱪut-gɵⱨǝrlǝrnimu elip kǝldi.
Hiramove sluge, koje su sa Salomonovim slugama donosile zlata iz Ofira, dovezle su također sandalovine i dragulja.
11 Padixaⱨ sǝndǝl yaƣiqidin Pǝrwǝrdigarning ɵyi üqün wǝ padixaⱨning ordisi üqün pǝlǝmpǝylǝr yasap ⱨǝm nǝƣmǝ-nawaqilar üqün qiltarlar wǝ sazlarni xuningdin yasatti. Xundaⱪ esil sǝndǝl yaƣiqi Yǝⱨuda zeminida bu waⱪitⱪiqǝ ⱨeq kɵrülüp baⱪmiƣanidi).
Kralj je napravio i citre i harfe za pjevače: nikad se prije nisu vidjele takve stvari u zemlji judejskoj.
12 Sulayman padixaⱨ Xebaning ayal padixaⱨiƣa uning ɵzigǝ ⱪilƣan sowƣiliridin axurup sowƣa tutti, ayal padixaⱨning kɵngli tartⱪan ⱨǝmmini — nemǝ sorisa, xuni bǝrdi; andin u hizmǝtkarliri bilǝn yolƣa qiⱪip ɵz yurtiƣa ⱪaytip kǝtti.
Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je zaželjela i zatražila, izuzev ono što je sama donijela kralju. Potom ona krenu i sa slugama ode u svoju zemlju.
13 Sulaymanƣa ⱨǝr yili kǝltürülgǝn altunning ɵzi altǝ yüz atmix altǝ talant idi.
Zlato što je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teško šest stotina šezdeset i šest zlatnih talenata,
14 Bu kirimdin baxⱪa, oⱪǝtqi-tijarǝtqilǝr, barliⱪ ǝrǝb padixaⱨlar wǝ ɵz zeminidiki ǝmǝldarlarmu altun-kümüxlǝrni elip Sulaymanƣa tapxuratti.
osim onoga što je dolazilo od trgovaca i putujućih prodavača. I svi su arapski kraljevi i zemaljski upravitelji Salomonu donosili zlato i srebro.
15 Sulayman padixaⱨ ikki yüz qong siparni soⱪturdi wǝ ⱨǝr siparƣa altǝ yüz xǝkǝl altun kǝtti.
Kralj Salomon načini dvjesta štitova od kovanoga zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina šekela kovanoga zlata;
16 Xundaⱪla üq yüz ⱪalⱪanni yapilaⱪlanƣan altundin yasidi; ⱨǝrbir ⱪalⱪanni yasaxⱪa üq yüz xǝkǝl altun ixlitildi; padixaⱨ ularni «Liwan ormini sariyi»ƣa esip ⱪoydi.
i načini trista štitića od kovanoga zlata; za svaki je štitić utrošio trista zlatnih šekela. Kralj ih je pohranio u kuću zvanu Libanonska šuma.
17 Padixaⱨ pil qixliridin qong bir tǝht yasap, uni sap altun bilǝn ⱪaplatti.
Kralj je napravio i veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga čistim zlatom.
18 Tǝhtning altǝ ⱪǝwǝtlik pǝlǝmpiyi bar idi, uning bir altun putpǝrisi tǝht bilǝn tutixip turatti; orunduⱪning ikki yenida tayanƣuqisi bar idi, ⱨǝrbir tayanƣuqning yenida birdin ɵrǝ turƣan xirning ⱨǝykili bar idi.
Prijestolje je imalo šest stepenica i zlatno podnožje sastavljeno s prijestoljem, i ručice s obiju strana prijestolja, a kraj ručica stajala dva lava.
19 Altǝ ⱪǝwǝtlik pǝlǝmpǝyning üstidǝ, ong wǝ sol tǝripidǝ ɵrǝ turƣan on ikki xirning ⱨǝykili bolup, ⱨǝrbir basⱪuqning ong-sol tǝripidǝ birdin bar idi; baxⱪa ⱨeqⱪandaⱪ ǝldǝ uningƣa ohxax yasalƣini yoⱪ idi.
Dvanaest je lavova stajalo s obiju strana onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izrađeno ni u jednom kraljevstvu.
20 Sulayman padixaⱨning barliⱪ jam-piyaliliri altundin yasalƣan; «Liwan ormini Sarayi»diki barliⱪ ⱪaqa-ⱪuqilar tawlanƣan altundin yasalƣan; Sulaymanning künliridǝ kümüx ⱨeqnemǝ ⱨesablinatti.
Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne i sve posuđe u kući zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; srebro se smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme.
21 Qünki padixaⱨning kemiliri Ⱨuramning hizmǝtkarliri bilǝn billǝ Tarxixⱪa berip turatti; «Tarxix kemǝ»lǝr ⱨǝr üq yilda bir ⱪetim kelip altun-kümüx, pil qixliri, maymunlar wǝ tozlarni ǝkelǝtti.
Kraljeve su lađe išle u Taršiš s Hiramovim slugama; svake treće godine vraćale su se i dolazile taršiške lađe donoseći zlato i srebro, slonovu kost, majmune i paune.
22 Sulayman padixaⱨ yǝr yüzidiki barliⱪ padixaⱨlardin bayliⱪta wǝ danaliⱪta üstün idi.
Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošću.
23 Hudaning Sulaymanning kɵngligǝ salƣan danaliⱪini anglax üqün yǝr yüzidiki barliⱪ padixaⱨlar uning bilǝn didarlixix arzusi bilǝn kelǝtti;
Svi su zemaljski kraljevi željeli vidjeti Salomona i čuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce.
24 kǝlgǝnlǝrning ⱨǝmmisi ɵz sowƣitini elip kelǝtti; yǝni kümüx ⱪaqa-ⱪuqilar, altun ⱪaqa-ⱪuqilar, kiyim-keqǝklǝr, dubulƣa-sawutlar, tetitⱪular, atlar wǝ ⱪeqirlarni elip kelǝtti. Ⱨǝr yili ular bǝlgilik miⱪdarda xundaⱪ ⱪilatti.
Svatko mu je donosio dar, srebrno i zlatno posuđe, haljine, oružje i miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.
25 Wǝ Sulaymanning jǝng ⱨarwisiƣa ⱪatidiƣan atliri üqün tɵt ming eƣili bar idi, xuningdǝk on ikki ming atliⱪ ǝskiri bar idi; u ularni «jǝng ⱨarwisi xǝⱨǝrliri»gǝ wǝ ɵzi turidiƣan Yerusalemƣa orunlaxturdi.
Salomon je imao četiri tisuće konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisuća konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu.
26 Sulayman [Əfrat] dǝryasidin Filistiyǝ zeminiƣiqǝ taki Misirning qegrisiƣa ⱪǝdǝr bolƣan barliⱪ padixaⱨliⱪlar üstidin ⱨɵkümranliⱪ ⱪildi.
Vladao je nad svim kraljevima od Rijeke do zemlje filistejske i do egipatske međe.
27 Padixaⱨ Yerusalemda kümüxni taxtǝk kɵp, kedir dǝrǝhlirini jǝnubiy tüzlǝngliktiki üjmǝ dǝrǝhlirigǝ ohxax nurƣun ⱪildi.
Kralj je učinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Judejskoj nizini.
28 Kixilǝr atlarni Misirdin wǝ ⱨǝrⱪaysi yurtlardin Sulaymanƣa yǝtküzüp berip turatti.
Salomon je uvozio konje iz Musrija i iz svih zemalja.
29 Sulaymanning baxⱪa ǝmǝlliri baxtin ahiriƣiqǝ «Natan pǝyƣǝmbǝrning bayanliri», «Xiloⱨluⱪ Ahiyaⱨning bixariti», xundaⱪla Nibatning oƣli Yǝroboam toƣruluⱪ «Aldin kɵrgüqi Iddo kɵrgün alamǝt kɵrünüxlǝr» degǝn kitablarƣa pütülgǝn ǝmǝsmidi?
Ostala djela Salomonova, od prvih do posljednjih, zapisana su u povijesti proroka Natana, u proročkoj knjizi Šilonjanina Ahije i u proročkoj besjedi vidioca Adona o Nebatovu sinu Jeroboamu.
30 Sulayman Yerusalemda turup pütün Israilning üstidin ⱪiriⱪ yil sǝltǝnǝt ⱪildi.
Salomon je vladao u Jeruzalemu nad svim Izraelom četrdeset godina.
31 Sulayman ata-bowiliri arisida uhlidi; halayiⱪ uni atisi Dawutning xǝⱨiridǝ dǝpnǝ ⱪildi; uning oƣli Rǝⱨoboam uning orniƣa padixaⱨ boldi.
Potom je počinuo kod otaca i sahranili su ga u gradu oca mu Davida, a na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Roboam.
