< Samu'il 1 19 >

1 Saul ɵz oƣli Yonatan wǝ ⱨǝmmǝ hizmǝtkarlirigǝ Dawutni ɵltürüxkǝ buyruⱪ ⱪildi. Lekin Saulning oƣli Yonatan Dawutⱪa bǝk amraⱪ idi.
Saul falou com Jonathan, seu filho, e com todos os seus servos, para que matassem David. Mas Jônatas, filho de Saul, ficou muito contente com Davi.
2 Yonatan Dawutⱪa: — Atam Saul seni ɵltürmǝkqi; ǝmdi ǝtǝ ǝtigǝn ⱪattiⱪ eⱨtiyat ⱪilƣin, bir mǝhpiy jayni tepip ɵzüngni yoxurƣin;
Jonathan disse a David, dizendo: “Saul, meu pai, procura matar você. Agora, portanto, por favor, cuide de si mesmo pela manhã, viva em um lugar secreto, e esconda-se.
3 mǝn ɵzüm qiⱪip sǝn yoxurunƣan etizliⱪⱪa berip atamning yenida turup atam bilǝn sening toƣrangda sɵzlixip baⱪay; ǝⱨwalni eniⱪ bilgǝndin keyin sanga hǝwǝr ⱪilay, dedi.
Vou sair e ficar ao lado de meu pai no campo onde você está, e falarei com meu pai sobre você; e se eu vir alguma coisa, eu lhe direi”.
4 Yonatan atisi Saulƣa Dawutning yahxi gepini ⱪilip: — Padixaⱨ ɵz hizmǝtkariƣa, yǝni Dawutⱪa yamanliⱪ ⱪilmiƣay! Qünki u sanga gunaⱨ ⱪilmiƣan; bǝlki uning ǝmǝlliri ɵzünggǝ kɵp yahxiliⱪlarni elip kǝlgǝn: —
Jonathan falou bem de Davi a Saul, seu pai, e lhe disse: “Não deixe o rei pecar contra seu servo, contra Davi; porque ele não pecou contra você, e porque suas obras têm sido muito boas para você;
5 u ɵz jenini alⱪiniƣa elip ⱪopup ⱨeliⱪi Filistiyni ɵltürdi wǝ xuning bilǝn Pǝrwǝrdigar pütkül Israil üqün qong nusrǝt bǝrdi. Xu qaƣda sǝn ɵzüng kɵrüp hux bolƣan ǝmǝsmu? Əmdiliktǝ nemixⱪa Dawutni sǝwǝbsiz ɵltürüp naⱨǝⱪ ⱪan tɵküp gunaⱨkar bolmaⱪqi bolisǝn? — dedi.
pois ele colocou sua vida na mão e golpeou o filisteu, e Javé trabalhou uma grande vitória para todo Israel. Vós o vistes e vos regozijastes. Por que então pecareis contra o sangue inocente, para matar David sem uma causa”?
6 Saul Yonatanning sɵzigǝ kirdi. U: — Pǝrwǝrdigarning ⱨayati bilǝn ⱪǝsǝm ⱪilimǝnki, u ɵlümgǝ mǝⱨkum ⱪilinmaydu, dedi.
Saul ouviu a voz de Jonathan; e Saul jurou: “Como Yahweh vive, ele não será morto”.
7 Andin Yonatan Dawutni qaⱪirip, Dawutⱪa bolƣan ixlarning ⱨǝmmisini dǝp bǝrdi. Andin keyin Yonatan Dawutni Saulning ⱪexiƣa elip kǝldi wǝ u ilgirikidǝk uning hizmitidǝ boldi.
Jonathan ligou para David, e Jonathan lhe mostrou todas essas coisas. Então Jonathan trouxe Davi a Saul, e ele estava em sua presença como antes.
8 Əmma yǝnǝ jǝng boldi; Dawut qiⱪip Filistiylǝr bilǝn jǝng ⱪilip, ularni ⱪattiⱪ ⱪirip mǝƣlup ⱪildi; ular uning aldidin bǝdǝr ⱪeqisti.
Houve novamente uma guerra. David saiu e lutou com os filisteus, e os matou com uma grande matança; e eles fugiram diante dele.
9 Əmdi Pǝrwǝrdigar tǝripidin ⱪabaⱨǝtlik bir roⱨ yǝnǝ Saulni basti. U ɵz ɵyidǝ ⱪolida nǝyzisini tutup olturatti; Dawut bolsa ⱪoli bilǝn saz qelip turatti.
Um espírito maligno de Javé estava sobre Saul quando ele estava sentado em sua casa com sua lança na mão; e David estava tocando música com sua mão.
10 Saul nǝyzǝ bilǝn Dawutni sanjip tamƣa ⱪadap ⱪoymaⱪqi boliwidi, lekin Dawut ɵzini ⱪaquruwaldi, nǝyzǝ tamƣa ⱪadilip ⱪaldi. Dawut xu keqisi ⱪeqip ⱪutuldi.
Saul tentou prender Davi à parede com a lança, mas ele escapou da presença de Saul; e ele enfiou a lança na parede. Davi fugiu e escapou naquela noite.
11 Saul birnǝqqǝ qaparmǝnlǝrni Dawutning ɵyigǝ ǝwǝtip uni paylap turup ǝtisi tang yoruƣanda uni ɵltürüxkǝ mangdurdi. Əmma Dawutning ayali Miⱪal uningƣa: — Əgǝr bu keqǝ jeningni elip ⱪaqmisang, ǝtǝ ɵltürülisǝn, dedi.
Saul enviou mensageiros à casa de Davi para vigiá-lo e matá-lo pela manhã. Michal, esposa de David, disse-lhe, dizendo: “Se você não salvar sua vida esta noite, amanhã você será morto”.
12 Xunga Miⱪal Dawutni pǝnjirdin qüxürüp ⱪoydi. Xundaⱪ ⱪilip u ⱪeqip ⱪutuldi.
Então Michal decepcionou David através da janela. Ele foi embora, fugiu, e escapou.
13 Andin Miⱪal bir «tǝrafim» butni elip kariwatⱪa yatⱪuzup, bexiƣa ɵqkǝ yungidin ⱪilinƣan bir yastuⱪni ⱪoyup, ǝdiyal bilǝn yepip ⱪoydi.
Michal pegou o terapeuta e o colocou na cama, colocou uma almofada de cabelo de cabra em sua cabeça e o cobriu com roupas.
14 Saul Dawutni tutux üqün qaparmǝnlǝrni ǝwǝtkǝndǝ Miⱪal: — U aƣrip ⱪaldi, dedi.
Quando Saul enviou mensageiros para levar David, ela disse: “Ele está doente”.
15 Saul qaparmǝnlǝrni [ⱪaytidin] ǝwǝtip: — Uni kariwat bilǝn ⱪoxup elip kelinglar, uni ɵltürimǝn, dǝp buyrudi.
Saul enviou os mensageiros para ver David, dizendo: “Tragam-no até mim na cama, para que eu possa matá-lo”.
16 Qaparmǝnlǝr kirgǝndǝ, mana kariwatta bu but yatatti, bexiƣa ɵqkǝ yungidin ⱪilinƣan yastuⱪ ⱪoyulƣanidi.
Quando os mensageiros entraram, eis que o terapeuta estava na cama, com o travesseiro de cabelo de cabra na cabeça.
17 Saul Miⱪalƣa: — Nemixⱪa meni bundaⱪ aldap, düxminimni ⱪaquruwetisǝn? — dedi. Miⱪal Saulƣa jawab berip: — U: «Meni ⱪoyuwǝtkin; bolmisa seni ɵltürüwetimǝn» dedi, dedi.
Saul disse a Michal: “Por que você me enganou desta maneira e deixou meu inimigo ir, para que ele escapasse”? Michal respondeu a Saul: “Ele me disse: 'Deixe-me ir! Por que eu deveria matá-lo”?”
18 Dawut ⱪeqip ⱪutulup, Ramaⱨⱪa Samuilning ⱪexiƣa berip, Saulning uningƣa ⱪilƣanlirining ⱨǝmmisini dǝp bǝrdi. Andin u Samuil bilǝn Nayotⱪa berip olturaⱪlaxti.
Agora David fugiu e escapou, e foi ter com Samuel em Ramah, e contou-lhe tudo o que Saul lhe havia feito. Ele e Samuel foram e viveram em Naioth.
19 Birsi Saulƣa: — Dawut Ramaⱨdiki Nayotta bar ikǝn, dǝp hǝwǝr bǝrdi.
Saul foi informado, dizendo: “Eis que Davi está em Naioth, em Ramah”.
20 Saul Dawutni tutup kelixkǝ qaparmǝnlǝrni mangdurdi. Əmma ular yetip barƣanda pǝyƣǝmbǝrlǝrning bir jamaiti bexarǝt beriwatⱪanliⱪini wǝ Samuilningmu ularning arisida turup ularƣa nazarǝtqilik ⱪiliwatⱪanliⱪini kɵrdi; xundaⱪ boldiki, Hudaning Roⱨi Saulning qaparmǝnlirining wujudiƣimu qüxüp, ularmu ⱨǝm bexarǝt berixkǝ baxlidi.
Saul enviou mensageiros para apreender Davi; e quando viram a companhia dos profetas profetizando, e Samuel em pé como cabeça sobre eles, o Espírito de Deus veio sobre os mensageiros de Saul, e eles também profetizaram.
21 Bu hǝwǝr Saulƣa eytildi; u yǝnǝ baxⱪa qaparmǝnlǝrni ǝwǝtti, lekin ularmu bexarǝt berixkǝ qüxti. Andin Saul üqinqi ⱪetim yǝnǝ qaparmǝnlǝrni mangdurdi. Ularmu ⱨǝm bexarǝt berixkǝ qüxti.
Quando Saul foi informado, ele enviou outros mensageiros, e eles também profetizaram. Saul enviou mensageiros novamente pela terceira vez, e eles também profetizaram.
22 Andin Saul ɵzi Ramaⱨⱪa berip, Sǝⱪudiki qong ⱪuduⱪⱪa yetip kǝlgǝndǝ, «Samuil bilǝn Dawut nǝdǝ?» — dǝp soridi. Birsi: — Ular Ramaⱨdiki Nayotta bar ikǝn, dǝp jawab bǝrdi.
Então ele também foi a Ramah, e veio ao grande poço que está em Secu: e perguntou: “Onde estão Samuel e David? Um disse: “Eis que eles estão em Naioth em Ramah”.
23 Xunga u Ramaⱨdiki Nayotⱪa yetip kǝldi; Hudaning Roⱨi uning wujudiƣimu qüxti; xuning bilǝn umu piyadǝ mengip Ramaⱨdiki Nayotⱪa barƣuqǝ bexarǝt berip mangdi.
Ele foi lá para Naioth em Ramah. Então o Espírito de Deus veio sobre ele também, e ele continuou, e profetizou, até chegar a Naioth, em Ramah.
24 U ⱨǝtta kiyimlirini seliwetip Samuilning aldida bexarǝt bǝrdi; pütün bir keqǝ wǝ pütün bir kündüz u yǝrdǝ yalingaq yatti. Buning bilǝn: — «Saulmu pǝyƣǝmbǝrlǝrdinmu?» dǝydiƣan gǝp pǝyda boldi.
Ele também despiu suas roupas. Também profetizou diante de Samuel e deitou-se nu todo aquele dia e toda aquela noite. Portanto, eles dizem: “Saul também está entre os profetas?

< Samu'il 1 19 >