Pend-nesihetler 12
1 Kimki terbiyini qedirlise, bilimnimu söygüchidur; Lékin tenbihke nepretlen’gen nadan-hamaqettur.
Ko ljubi nastavu, ljubi znanje; a ko mrzi na ukor, ostaje lud.
2 Yaxshi niyetlik adem Perwerdigarning iltipatigha érisher; Emma Perwerdigar hiyle-mikirlik ademning gunahini békiter.
Dobar èovjek dobija ljubav od Gospoda, a èovjeka zlikovca osuðuje.
3 Ademler yamanliq qilip amanliq tapalmas; Lékin heqqaniylarning yiltizi tewrenmes.
Neæe se èovjek utvrditi bezbožnošæu, a korijen pravednijeh neæe se pomaæi.
4 Peziletlik ayal érining tajidur; Emma uni uyatqa salghuchi xotun uning ustixinini chiriter.
Vrijedna je žena vijenac mužu svojemu; a koja ga sramoti, ona mu je kao trulež u kostima.
5 Heqqaniy ademning oy-pikri durus höküm chiqirar; Yamanlarning nesihetliri mekkarliqtur.
Misli su pravednijeh prave, a savjeti bezbožnijeh prijevara.
6 Yamanlarning sözliri qan tökidighan qiltaqtur; Lékin durusning sözi ademni qiltaqtin qutuldurar.
Rijeèi bezbožnijeh vrebaju krv, a pravedne izbavljaju usta njihova.
7 Yamanlar aghdurulup, yoqilar; Lékin heqqaniylarning öyi mezmut turar.
Obaraju se bezbožni da ih nema, a dom pravednijeh ostaje.
8 Adem öz zérikliki bilen maxtashqa sazawer bolar; Egri niyetlik kishi közge ilinmas.
Prema razumu svom hvali se èovjek; a ko je opaka srca, prezreæe se.
9 Péqir turup xizmetkari bar kishi, Özini chong tutup ach yürgen kishidin yaxshidur.
Ko se snebiva, a ima slugu, bolji je od onoga koji se velièa a hljeba nema.
10 Heqqaniy adem öz ulighinimu asrar; Emma rezil ademning bolsa hetta rehimdilliqimu zalimliqtur.
Pravednik se brine za život svojega živinèeta, a u bezbožnika je srce nemilostivo.
11 Tiriship tériqchiliq qilghan déhqanning qorsiqi toq bolar; Emma xam xiyallargha bérilgen kishining eqli yoqtur.
Ko radi svoju zemlju, biæe sit hljeba; a ko ide za besposlicama, bezuman je.
12 Yaman adem yamanliq qiltiqini közlep olturar; Emma heqqaniy ademning yiltizi méwe bérip turar.
Bezbožnik želi obranu oda zla, ali korijen pravednijeh daje je.
13 Yaman adem öz aghzining gunahidin tutular; Heqqaniy adem musheqqet-qiyinchiliqtin qutular.
Zlome je zamka u grijehu usana njegovijeh, a pravednik izlazi iz tjeskobe.
14 Adem öz aghzining méwisidin qanaet tapar; Öz qoli bilen qilghanliridin uninggha yandurular.
Od ploda usta svojih siti se èovjek dobra, i platu za djela svoja prima èovjek.
15 Exmeq öz yolini toghra dep biler; Emma dewetke qulaq salghan kishi aqilanidur.
Bezumniku se èini prav put njegov; ali ko sluša savjet, mudar je.
16 Exmeqning achchiqi kelse, tézla biliner; Zérek kishi haqaretke sewr qilar, setchilikni ashkarilimas.
Gnjev bezumnikov odmah se pozna, ali pametni pokriva sramotu.
17 Heqiqetni éytqan kishidin adalet biliner; Yalghan guwahliq qilghuchidin aldamchiliq biliner.
Ko govori istinu, javlja što je pravo, a lažni svjedok prijevaru.
18 Bezlilerning yéniklik bilen éytqan gépi ademge sanjilghan qilichqa oxshar; Biraq aqilanining tili derdke dermandur.
Ima ko govori kao da maè probada, a jezik je mudrijeh lijek.
19 Rastchil menggü turghuzulidu; Lewzi yalghan bolsa birdemliktur.
Istinita usta stoje tvrdo dovijeka, a jezik lažljivi za èas.
20 Yamanliqning koyida yürgüchining könglide hiyle saqlan’ghandur; Amanliqni dewet qilghuchilar xushalliqqa chömer.
Koji zlo misle, prijevara im je u srcu, a radost je onima koji svjetuju na mir.
21 Heqqaniy ademning béshigha héch külpet chüshmes; Qebihler balayi’qazagha chömüler.
Nikaka nesreæa neæe zadesiti pravednika, a bezbožnici æe se napuniti zla.
22 Yalghan sözleydighanning lewliri Perwerdigargha yirginchliktur; Lékin lewzide turghanlargha U apirin éytar.
Mrske su Gospodu lažljive usne; a koji rade vjerno, mili su mu.
23 Pemlik adem bilimini yoshurar; Biraq exmeq nadanliqini jakarlar.
Pametan èovjek pokriva znanje, a srce bezumnijeh razglašuje bezumlje.
24 Tirishchan qol hoquq tutar; Hurun qol alwan’gha tutular.
Ruka radljiva gospodariæe, a lijena æe davati danak.
25 Köngülning ghem-endishisi kishini mükcheyter; Lékin méhribane bir söz kishini rohlandurar.
Briga u srcu èovjeèijem obara; a dobra rijeè razveseljava.
26 Heqqaniy kishi öz dosti bilen birge yol izder; Biraq yamanlarning yoli özlirini adashturar.
Pravedniku je bolje nego bližnjemu njegovu; a bezbožnike zavodi put njihov.
27 Hurun özi tutqan owni pishurup yéyelmes; Biraq etiwarliq bayliqlar tirishchan’gha mensuptur.
Ljenivac neæe peæi lova svoga, a u vrijedna je èovjeka dobro dragocjeno.
28 Heqqaniyliqning yolida hayat tépilar; Shu yolda ölüm körünmestur.
Na putu pravde život je, i kuda ide staza njezina nema smrti.
