Matta 19
1 Shundaq boldiki, Eysa bu sözlerni éytip bolghandin kéyin, Galiliye ölkisidin ayrilip, Yehudiye ölkisining chet yerlirige, yeni Iordan deryasining u qétidiki yurtlargha bardi.
I kad svrši Isus rijeèi ove, otide iz Galileje, i doðe u okoline Judejske preko Jordana.
2 Top-top ademler uninggha egiship kelgen bolup, u ularni shu yerdila saqaytti.
I za njim idoše ljudi mnogi i iscijeli ih ondje.
3 Emdi bezi Perisiyler uning yénigha kélip uni qiltaqqa chüshürüsh meqsitide uningdin: — Bir ademning herqandaq sewebtin ayalini qoyuwétishi Tewrat qanunigha uyghunmu? — dep soridi.
I pristupiše k njemu fariseji da ga kušaju, i rekoše mu: može li èovjek pustiti ženu svoju za svaku krivicu?
4 Shuning bilen u jawaben mundaq dédi: — [Tewrattin] shuni oqumidinglarmu, muqeddemde insanlarni Yaratquchi ularni «Er we ayal qilip yaratti» we
A on odgovarajuæi reèe im: nijeste li èitali da je onaj koji je u poèetku stvorio èovjeka muža i ženu stvorio ih?
5 «Shu sewebtin er kishi ata-anisidin ayrilidu, ayali bilen birliship ikkisi bir ten bolidu».
I reèe: zato ostaviæe èovjek oca svojega i mater, i prilijepiæe se k ženi svojoj, i biæe dvoje jedno tijelo.
6 Shundaq iken, er-ayal emdi ikki ten emes, belki bir ten bolidu. Shuning üchün, Xuda qoshqanni insan ayrimisun.
Tako nijesu više dvoje, nego jedno tijelo; a što je Bog sastavio èovjek da ne rastavlja.
7 Perisiyler uningdin yene: — Undaqta, Musa [peyghember] néme üchün [Tewrat qanunida] er kishi öz ayaligha talaq xétini bersila andin uni qoyuwétishke bolidu, dep buyrughan? — dep sorashti.
Rekoše mu: zašto dakle Mojsije zapovijeda da se da knjiga raspusna, i da se pusti?
8 U ulargha: — Tash yüreklikinglardin Musa [peyghember] ayalliringlarni talaq qilishqa ruxset qilghan; lékin alemning bashlimida bundaq emes idi.
Reèe im: Mojsije je vama dopustio po tvrði vašega srca puštati svoje žene; a ispoèetka nije bilo tako.
9 Emdi shuni silerge éytip qoyayki, ayalini buzuqluqtin bashqa birer seweb bilen talaq qilip, bashqa birini emrige alghan herqandaq kishi zina qilghan bolidu.
Nego ja vam kažem: ako ko pusti svoju ženu, osim za kurvarstvo, i oženi se drugom, èini preljubu; i koji uzme puštenicu èini preljubu.
10 Muxlislar uninggha: — Eger er bilen ayali otturisidiki ehwal shundaq bolsa, undaqta öylenmeslik yaxshi iken, — dédi.
Rekoše mu uèenici njegovi: ako je tako èovjeku sa ženom, nije se dobro ženiti.
11 U ulargha: — Bu sözni hemmila adem emes, peqet nésip qilin’ghanlarla qobul qilalaydu.
A on reèe im: ne mogu svi primiti tijeh rijeèi do oni kojima je dano.
12 Chünki anisining baliyatqusidin tughma bezi aghwatlar bar; we insan teripidin axta qilin’ghan bezi aghwatlarmu bar; we ersh padishahliqi üchün özini aghwat qilghanlarmu bar. Bu sözni qobul qilalaydighanlar qobul qilsun! — dédi.
Jer ima uškopljenika koji su se tako rodili iz utrobe materine; a ima uškopljenika koje su ljudi uškopili; a ima uškopljenika koji su sami sebe uškopili carstva radi nebeskoga. Ko može primiti neka primi.
13 Qolungni tegküzüp dua qilghaysen dep, beziler kichik balilirini uning aldigha élip keldi. Biraq muxlislar élip kelgenlerni eyiblidi.
Tada privedoše k njemu djecu da metne ruke na njih, i da se pomoli Bogu; a uèenici zabranjivahu im.
14 Emma Eysa: — Balilar méning aldimgha keltürülsun, ularni tosmanglar. Chünki ersh padishahliqi del mushundaqlargha tewedur, — dédi.
A Isus reèe: ostavite djecu i ne zabranjujte im dolaziti k meni; jer je takovijeh carstvo nebesko.
15 We qollirini ulargha tegküzgendin kéyin, u u yerdin ayrildi.
I metnuvši na njih ruke otide odande.
16 Mana, bir küni birsi uning aldigha kélip: — Ustaz, men qandaq yaxshi ishni qilsam, menggülük hayatqa érishimen? — dep soridi. (aiōnios g166)
I gle, neko pristupivši reèe mu: uèitelju blagi! kakovo æu dobro da uèinim da imam život vjeèni? (aiōnios g166)
17 U uninggha: — Némishqa mendin yaxshiliq toghrisida soraysen? «Yaxshi bolghuchilar» bolsa peqet birila bar. Emma hayatliqqa kirimen déseng, emrlerge emel qil, — dédi.
A on reèe mu: što me zoveš blagijem? niko nije blag osim jednoga Boga. A ako želiš uæi u život, drži zapovijesti.
18 Qaysi emrlerge deysen? — dep soridi u. Eysa uninggha: — «Qatilliq qilma, zina qilma, oghriliq qilma, yalghan guwahliq berme,
Reèe mu: koje? A Isus reèe: da ne ubiješ; ne èiniš preljube; ne ukradeš; ne svjedoèiš lažno;
19 ata-ananggha hörmet qil we qoshnangni özüngni söygendek söy» — dédi.
Poštuj oca i mater; i ljubi bližnjega svoga kao samog sebe.
20 Yash yigit uninggha: — Bularning hemmisige emel qilip kéliwatimen. Emdi manga yene néme kem? — dédi.
Reèe mu mladiæ: sve sam ovo saèuvao od mladosti svoje; šta mi još treba?
21 Eysa uninggha: — Eger mukemmel bolushni xalisang, bérip bar-yoqungni sétip, pulini kembeghellerge bergin. Shuning bilen ershte xezineng bolidu. Andin kélip manga egeshkin, — dédi.
Reèe mu Isus: ako hoæeš savršen da budeš, idi prodaj sve što imaš i podaj siromasima; i imaæeš blago na nebu; pa hajde za mnom.
22 Yigit mushu sözni anglap, qayghugha chömüp u yerdin kétip qaldi. Chünki uning mal-mülki nahayiti köp idi.
A kad èu mladiæ rijeè, otide žalostan; jer bijaše vrlo bogat.
23 Eysa muxlislirigha: — Men silerge shuni berheq éytip qoyayki, baylarning ersh padishahliqigha kirishi tesliktila bolidu.
A Isus reèe uèenicima svojijem: zaista vam kažem da je teško bogatome uæi u carstvo nebesko.
24 We yene shuni silerge éytayki, tögining yingnining közidin ötüshi bay ademning Xudaning padishahliqigha kirishidin asandur! — dédi.
I još vam kažem: lakše je kamili proæi kroz iglene uši negoli bogatome uæi u carstvo Božije.
25 Muxlislar buni anglap intayin bek heyran bolushup: — Undaqta, kim nijatqa érisheleydu? — dep sorashti.
A kad to èuše uèenici, divljahu se vrlo govoreæi: ko se dakle može spasti?
26 Emma Eysa ulargha qarap: — Bu ish insan bilen wujudqa chiqishi mumkin emes, lékin Xudagha nisbeten hemme ish mumkin bolidu, — dédi.
A Isus pogledavši na njih reèe im: ljudima je ovo nemoguæe, a Bogu je sve moguæe.
27 Buning bilen Pétrus uninggha: — Mana, biz hemmidin waz kéchip sanga egeshtuq! Biz buning üchün némige érishimiz? — dep soridi.
Tada odgovori Petar i reèe mu: eto mi smo ostavili sve i za tobom idemo: šta æe dakle biti nama?
28 Eysa ulargha mundaq dédi: — Men silerge shuni berheq éytip qoyayki, alemdiki hemme qaytidin yéngilan’ghinida, Insan’oghli shanliq textide olturghan waqtida, manga egeshken siler on ikki textte olturup, Israillarning on ikki qebilisige höküm chiqirisiler.
A Isus reèe im: zaista vam kažem da æete vi koji idete za mnom, u drugom roðenju, kad sjede sin èovjeèij na prijestolu slave svoje, sješæete i vi na dvanaest prijestola i suditi nad dvanaest koljena Izrailjevijeh.
29 Méning namim dep öyler, aka-uka, acha-singil qérindashliri, ata-anisi, ayali, baliliri yaki yer-zéminlardin waz kechkenlerning hemmisi ulargha yüz hesse artuq érishidu we menggülük hayatqa miras bolidu. (aiōnios g166)
I svaki, koji ostavi kuæe, ili braæu, ili sestre, ili oca, ili mater, ili ženu, ili djecu, ili zemlju, imena mojega radi, primiæe sto puta onoliko, i dobiæe život vjeèni. (aiōnios g166)
30 Lékin shu chaghda nurghun aldida turghanlar arqigha ötidu, nurghun arqida turghanlar aldigha ötidu.
Ali æe mnogi prvi biti pošljednji i pošljednji prvi.
