Ayup 28
1 — «Shübhisizki, kümüsh tépilidighan kanlar bar, Altunning tawlinidighan öz orni bardur;
Da, srebro ima žice, i zlato ima mjesto gdje se topi.
2 Tömür bolsa yer astidin qéziwélinidu, Mis bolsa tashtin éritilip élinidu.
Gvožðe se vadi iz praha, i iz kamena se topi mjed.
3 Insanlar [yer astidiki] qarangghuluqqa chek qoyidu; U yer qerigiche charlap yürüp, Qarangghuluqqa tewe, ölümning sayiside turghan tashlarni izdeydu.
Mraku postavlja meðu, i sve istražuje èovjek do kraja, i kamenje u tami i u sjenu smrtnom.
4 U yer yüzidikilerdin yiraq jayda tik bolghan quduqni kolaydu; Mana shundaq adem ayagh basmaydighan, untulghan yerlerde ular arghamchini tutup boshluqta pulanglap yüridu, Kishilerdin yiraqta ésilip turidu.
Rijeka navre s mjesta svojega da joj niko ne može pristupiti; ali se odbije i odlazi trudom èovjeèjim.
5 Ashliq chiqidighan yer, Tekti kolan’ghanda bolsayalqundek körünidu;
Iz zemlje izlazi hljeb, i pod njom je drugo, kao oganj.
6 Yerdiki tashlar arisidin kök yaqutlar chiqidu, Uningda altun rudisimu bardur.
U kamenju je njezinu mjesto safiru, a ondje je prah zlatni.
7 U yolni héchqandaq alghur qush bilmeydu, Hetta sarning közimu uninggha yetmigen.
Te staze ne zna ptica, niti je vidje oko kragujevo;
8 Hakawur yirtquchlarmu u yerni héch dessep baqmighan, Esheddiy shirmu u jaydin héchqachan ötüp baqmighan.
Ne ugazi je mlado zvijerje, niti njom proðe lav.
9 Insan balisi qolini chaqmaq téshining üstige tegküzidu, U taghlarni yiltizidin qomuriwétidu.
Na kremen diže ruku svoju; prevraæa gore iz dna.
10 Tashlar arisidin u qanallarni chapidu; Shundaq qilip uning közi herxil qimmetlik nersilerni köridu;
Iz stijene izvodi potoke, i svašta dragocjeno vidi mu oko.
11 Yer astidiki éqinlarni téship ketmisun dep ularni tosuwalidu; Yoshurun nersilerni u ashkarilaydu.
Ustavlja rijeke da ne teku, i što je sakriveno iznosi na vidjelo.
12 Biraq danaliq nedin tépilar? Yorutulushning makani nedidu?
Ali mudrost gdje se nalazi? i gdje je mjesto razumu?
13 Insan baliliri uning qimmetliklikini héch bilmes, U tiriklerning zéminidin tépilmas.
Ne zna joj èovjek cijene, niti se nahodi u zemlji živijeh.
14 [Yer] tégi: «Mende emes» deydu, Déngiz bolsa: «Men bilenmu bille emestur» deydu.
Bezdana veli: nije u meni; i more veli: nije kod mene.
15 Danaliqni sap altun bilen sétiwalghili bolmaydu, Kümüshnimu uning bilen bir tarazida tartqili bolmas.
Ne može se dati èisto zlato za nju, niti se srebro izmjeriti u promjenu za nju.
16 Hetta Ofirda chiqidighan altun, aq héqiq yaki kök yaqut bilenmu bir tarazida tartqili bolmaydu.
Ne može se cijeniti zlatom Ofirskim, ni dragim onihom ni safirom.
17 Altun we xrustalnimu uning bilen sélishturghili bolmaydu, Ésil altun qacha-quchilar uning bilen héch almashturulmas.
Ne može se izjednaèiti s njom ni zlato ni kristal, niti se može promijeniti za zaklade zlatne.
18 U ünche-marjan, xrustalni ademning ésidin chiqiridu; Danaliqni élish qizil yaqutlarni élishtin ewzeldur.
Od korala i bisera nema spomena, jer je vrijednost mudrosti veæa nego dragom kamenju.
19 Éfiopiyediki sériq yaqut uninggha yetmes, Sériq altunmu uning bilen beslishelmeydu.
Ne može se s njom izjednaèiti topaz Etiopski, niti se može cijeniti èistijem zlatom.
20 Undaqta, danaliq nedin tépilidu? Yorutulushning makani nedidu?
Otkuda dakle dolazi mudrost? i gdje je mjesto razumu?
21 Chünki u barliq hayat igilirining közidin yoshurulghan, Asmandiki uchar-qanatlardinmu yoshurun turidu.
Sakrivena je od oèiju svakoga živoga, i od ptica nebeskih zaklonjena.
22 Halaket we ölüm peqetla: «Uning shöhritidin xewer alduq» deydu.
Pogibao i smrt govore: ušima svojima èusmo slavu njezinu.
23 Uning mangghan yolini chüshinidighan, Turidighan yérini bilidighan peqetla bir Xudadur.
Bog zna put njezin, i poznaje mjesto njezino.
24 Chünki Uning közi yerning qerigiche yétidu, U asmanning astidiki barliq nersilerni köridu.
Jer gleda do krajeva zemaljskih i vidi sve što je pod svijem nebom.
25 U shamallarning küchini tarazigha salghanda, [Dunyaning] sulirini ölchigende,
Kad davaše vjetru težinu, i mjeraše vodu mjerom,
26 Yamghurlargha qanuniyet chüshürginide, Güldürmamining chaqmiqigha yolini békitkinide,
Kad postavljaše zakon daždu i put munji gromovnoj.
27 U chaghda U danaliqqa qarap uni bayan qilghan; Uni nemune qilip belgiligen; Shundaq, U uning bash-ayighigha qarap chiqip,
Još je onda vidje i oglasi je, uredi je i pretraži je.
28 Insan’gha: «Mana, Rebdin qorqush danaliqtur; Yamanliqtin yiraqlishish yorutulushtur» — dégen».
A èovjeku reèe: gle, strah je Božji mudrost, i uklanjati se oda zla jest razum.
