Ayup 28
1 — «Shübhisizki, kümüsh tépilidighan kanlar bar, Altunning tawlinidighan öz orni bardur;
“Da, srebro ima svoja nalazišta, a zlato mjesta gdje se pročišćava.
2 Tömür bolsa yer astidin qéziwélinidu, Mis bolsa tashtin éritilip élinidu.
Ruda željezna iz zemlje se vadi, a iz rudače rastaljene bakar.
3 Insanlar [yer astidiki] qarangghuluqqa chek qoyidu; U yer qerigiche charlap yürüp, Qarangghuluqqa tewe, ölümning sayiside turghan tashlarni izdeydu.
Ljudi tami postavljaju granice i kopaju do najvećih dubina za kamenom u mraku zakopanim.
4 U yer yüzidikilerdin yiraq jayda tik bolghan quduqni kolaydu; Mana shundaq adem ayagh basmaydighan, untulghan yerlerde ular arghamchini tutup boshluqta pulanglap yüridu, Kishilerdin yiraqta ésilip turidu.
Čeljad iz tuđine rovove dube do kojih ljudska ne dopire noga, visi njišuć' se, daleko od ljudi.
5 Ashliq chiqidighan yer, Tekti kolan’ghanda bolsayalqundek körünidu;
Krilo zemlje iz kojeg kruh nam niče kao od vatre sve je razrovano.
6 Yerdiki tashlar arisidin kök yaqutlar chiqidu, Uningda altun rudisimu bardur.
Stijene njene safira su skrovišta, prašina zlatna krije se u njima.
7 U yolni héchqandaq alghur qush bilmeydu, Hetta sarning közimu uninggha yetmigen.
Tih putova ne znaju grabljivice, jastrebovo ih oko ne opaža.
8 Hakawur yirtquchlarmu u yerni héch dessep baqmighan, Esheddiy shirmu u jaydin héchqachan ötüp baqmighan.
Zvijeri divlje njima nisu kročile niti je kada lav njima prošao.
9 Insan balisi qolini chaqmaq téshining üstige tegküzidu, U taghlarni yiltizidin qomuriwétidu.
Ali na kamen diže čovjek ruku te iz korijena prevraća planine.
10 Tashlar arisidin u qanallarni chapidu; Shundaq qilip uning közi herxil qimmetlik nersilerni köridu;
U kamenu prokopava prolaze, oko mu sve dragocjeno opaža.
11 Yer astidiki éqinlarni téship ketmisun dep ularni tosuwalidu; Yoshurun nersilerni u ashkarilaydu.
Žilama vode on tok zaustavlja; stvari skrivene nosi na vidjelo.
12 Biraq danaliq nedin tépilar? Yorutulushning makani nedidu?
Ali otkuda nam Mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
13 Insan baliliri uning qimmetliklikini héch bilmes, U tiriklerning zéminidin tépilmas.
Čovjek njezina ne poznaje puta, u zemlji živih nisu je otkrili.
14 [Yer] tégi: «Mende emes» deydu, Déngiz bolsa: «Men bilenmu bille emestur» deydu.
Bezdan govori: 'U meni je nema!' a more: 'Ne nalazi se kod mene!'
15 Danaliqni sap altun bilen sétiwalghili bolmaydu, Kümüshnimu uning bilen bir tarazida tartqili bolmas.
Zlatom se čistim kupiti ne može, ni cijenu njenu srebrom odmjeriti;
16 Hetta Ofirda chiqidighan altun, aq héqiq yaki kök yaqut bilenmu bir tarazida tartqili bolmaydu.
ne mjeri se ona zlatom ofirskim, ni oniksom skupim pa ni safirom.
17 Altun we xrustalnimu uning bilen sélishturghili bolmaydu, Ésil altun qacha-quchilar uning bilen héch almashturulmas.
Sa zlatom, staklom ne poređuje se, nit' se daje za sud od suha zlata.
18 U ünche-marjan, xrustalni ademning ésidin chiqiridu; Danaliqni élish qizil yaqutlarni élishtin ewzeldur.
Čemu spominjat' prozirac, koralje, bolje je steći Mudrost no biserje.
19 Éfiopiyediki sériq yaqut uninggha yetmes, Sériq altunmu uning bilen beslishelmeydu.
Što je prema njoj topaz etiopski? Ni čistim zlatom ne procjenjuje se.
20 Undaqta, danaliq nedin tépilidu? Yorutulushning makani nedidu?
Ali otkuda nam Mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
21 Chünki u barliq hayat igilirining közidin yoshurulghan, Asmandiki uchar-qanatlardinmu yoshurun turidu.
Sakrivena je očima svih živih; ona izmiče pticama nebeskim.
22 Halaket we ölüm peqetla: «Uning shöhritidin xewer alduq» deydu.
Propast paklena i Smrt izjavljuju: 'Za slavu njenu mi smo samo čuli.' (questioned)
23 Uning mangghan yolini chüshinidighan, Turidighan yérini bilidighan peqetla bir Xudadur.
Jedino je Bog put njen proniknuo, on jedini znade gdje se nalazi.
24 Chünki Uning közi yerning qerigiche yétidu, U asmanning astidiki barliq nersilerni köridu.
Jer pogledom granice zemlje hvata i opaža sve pod svodom nebeskim.
25 U shamallarning küchini tarazigha salghanda, [Dunyaning] sulirini ölchigende,
Kad htjede vjetru odredit težinu i mjerilom svu vodu izmjeriti,
26 Yamghurlargha qanuniyet chüshürginide, Güldürmamining chaqmiqigha yolini békitkinide,
kad je zakone daždu nametnuo i oblacima gromovnim putove,
27 U chaghda U danaliqqa qarap uni bayan qilghan; Uni nemune qilip belgiligen; Shundaq, U uning bash-ayighigha qarap chiqip,
tad ju je vidio te izmjerio, učvrstio i do dna ispitao.
28 Insan’gha: «Mana, Rebdin qorqush danaliqtur; Yamanliqtin yiraqlishish yorutulushtur» — dégen».
A potom je rekao čovjeku: Strah Gospodnji - eto što je mudrost; 'Zla se kloni' - to ti je razumnost.”
