< मरकुस 7 >

1 फिर फ़रीसी और कुछ आलिम उसके पास जमा हुए, वो येरूशलेम से आए थे।
A LAILA, akoakoa mai la ka poe Parisaio io na la, a me kekahi poe kakauolelo, e hele ana, mai Ierusalema mai.
2 और उन्होंने देखा कि उसके कुछ शागिर्द नापाक या'नी बिना धोए हाथों से खाना खाते हैं
A ike mai la lakou i kekahi poe haumana a Iesu e ai ana i ka berena me na lima haumia, oia hoi na lima i holoi ole ia, hoohewa mai la lakou.
3 क्यूँकि फ़रीसी और सब यहूदी बुज़ुर्गों की रिवायत के मुताबिक़ जब तक अपने हाथ ख़ूब न धोलें नहीं खाते।
No ka mea, o ka poe Parisaio a me na Iudaio a pau, ina aole lakou e holoi pinepine i ka lima, ina aole lakou e ai, no ko lakou malama ana i na kauoha a na lunakahiko.
4 और बाज़ार से आकर जब तक ग़ुस्ल न कर लें नहीं खाते, और बहुत सी और बातों के जो उनको पहुँची हैं पाबन्द हैं, जैसे प्यालों और लोटों और ताँबे के बरतनों को धोना।
A mai kahi kuai mai, ina aole e holoi, ina aole lakou e ai: a he nui no hoi na oihana i loaa mai i malamaia e lakou, o ka holoi ana i na kiaha a me na ipu, a me na ipu keleawe, a me na punee.
5 पस फ़रीसियों और आलिमों ने उस से पूछा, क्या वजह है कि “तेरे शागिर्द बुज़ुर्गों की रिवायत पर नहीं चलते बल्कि नापाक हाथों से खाना खाते हैं?”
Alaila, ninau ae la ka poe Parisaio, a me ka poe kakauolelo ia ia, No ke aha la e hele ole ai kau poe haumana ma na kauoha a na lunakahiko, aka, ke ai nei lakou i ka berena me na lima haumia?
6 उसने उनसे कहा, “यसा'याह ने तुम रियाकारों के हक़ में क्या ख़ूब नबुव्वत की; जैसे लिखा है कि: ये लोग होंटों से तो मेरी ता'ज़ीम करते हैं लेकिन इनके दिल मुझ से दूर है।
Olelo mai la ia, i mai la ia lakou, Ua pono io ka Isaia wanana ana no oukou, e ka poe hookamani, e like me ka mea i palapalaia, Ke hoomaikai nei keia poe kanaka ia'u ma na lehelehe, aka, o ko lakou naau, ua mamao loa aku ia, mai o'u aku nei.
7 ये बे फ़ाइदा मेरी इबादत करते हैं, क्यूँकि इनसानी अहकाम की ता'लीम देते हैं।’
Makehewa ka lakou hoomana ana mai ia'u, i ka lakou ao ana ae i na kauoha a kanaka i kumu e malamaia'i.
8 तुम ख़ुदा के हुक्म को छोड़ करके आदमियों की रिवायत को क़ाईम रखते हो।”
No ka mea, ke waiho wale nei no oukou i ke kanawai o ke Akua, a hoopaa hoi i na kauoha a kanaka, i ka holoi ana i na ipu, a me na kiaha, a he nui loa no hoi na mea e like me ia, a oukou e hana nei.
9 उसने उनसे कहा, “तुम अपनी रिवायत को मानने के लिए ख़ुदा के हुक्म को बिल्कुल रद्द कर देते हो।
I mai la hoi ia, He oiaio no i ka oukou pale ana i ke kanawai o ke Akua, i malama'i oukou i ka oukou mau kauoha.
10 क्यूँकि मूसा ने फ़रमाया है, अपने बाप की अपनी माँ की इज़्ज़त कर, और जो कोई बाप या माँ को बुरा कहे, वो ज़रूर जान से मारा जाए।’
No ka mea, olelo mai la o Mose, E malama oe i kou makuakane, a me kou makuwahine; a, O ka mea i hailiili i ka makuakane a me makuwahine, e pepehiia oia.
11 लेकिन तुम कहते हो, 'अगर कोई बाप या माँ से कहे' कि जिसका तुझे मुझ से फ़ाइदा पहुँच सकता था, 'वो क़ुर्बान या'नी ख़ुदा की नज़्र हो चुकी।
Aka, ke olelo nei oukou, Ina e olelo aku kekahi kanaka i kona makuakane, a i kona makuwahine paha, Korebana, he mea laa hoi ia, o ka'u mea e waiwai ai oe.
12 तो तुम उसे फिर बाप या माँ की कुछ मदद करने नहीं देते।
Alaila, aole oukou i ae aku ia ia e hana hou i kekahi mea no kona makuakane, a no kona makuwahine;
13 यूँ तुम ख़ुदा के कलाम को अपनी रिवायत से, जो तुम ने जारी की है बेकार कर देते हो, और ऐसे बहुतेरे काम करते हो।”
E hoolilo ana i ka olelo a ke Akua i mea ole, ma ka oukou kauoha, ka mea a oukou e haawi aku ai; a ke hana nei oukou i na mea ke nui loa e like me ia.
14 और वो लोगों को फिर पास बुला कर उनसे कहने लगा, “तुम सब मेरी सुनो और समझो।
A kahea mai la ia i ka ahakanaka, olelo mai la oia ia lakou, E hoolohe mai oukou a pau e hoomaopopo hoi.
15 कोई चीज़ बाहर से आदमी में दाख़िल होकर उसे नापाक नहीं कर सकती मगर जो चीज़ें आदमी में से निकलती हैं वही उसको नापाक करती हैं।
Aole mea mawaho o ke kanaka e haumia'i ia ke komo iloko ona; aka, o ka mea i puai mai, mailoko mai ona, oia na mea e haumia'i ke kanaka.
16 [अगर किसी के सुनने के कान हों तो सुन लें]।”
Ina he pepeiao ko ke kanaka e lohe, e hoolohe mai ia.
17 जब वो भीड़ के पास से घर में आया “तो उसके शागिर्दों ने उससे इस मिसाल का मतलब पूछा?”
I kona komo ana'e iloko o ka hale, mai ka ahakanaka ae, ninau aku la kana mau haumana ia ia no ua olelonaue la.
18 उस ने उनसे कहा, “क्या तुम भी ऐसे ना समझ हो? क्या तुम नहीं समझते कि कोई चीज़ जो बाहर से आदमी के अन्दर जाती है उसे नापाक नहीं कर सकती?
I mai la oia ia lakou, He naaupo anei oukou pu kekahi? Aole anei oukou i ike, o ka mea mawaho i komo iloko o ke kanaka, aole ia e hiki ke hoohaumia ia ia?
19 इसलिए कि वो उसके दिल में नहीं बल्कि पेट में जाती है और गंदगी में निकल जाती है। ये कह कर उसने तमाम खाने की चीज़ों को पाक ठहराया।
No ka mea, aole ia i komo iloko o kahi manao, iloko wale no ia o ka opu, a hemo aku ma kiona, kahi e pau ai ka ino o ka ai.
20 फिर उसने कहा, जो कुछ आदमी में से निकलता है वही उसको नापाक करता है।
I hou mai la ia, O ka mea e puai, mailoko mai o ke kanaka, oia no ka mea e haumia'i ke kanaka.
21 क्यूँकि अन्दर से, या'नी आदमी के दिल से बुरे ख्याल निकलते हैं हरामकारियाँ
No ka mea, noloko mai o ka naau o kanaka i puka mai ai ka manao ino, ka moe i ka hai, ka moe ipoipo, ka pepehi kanaka,
22 चोरियाँ. ख़ून रेज़ियाँ, ज़िनाकारियाँ। लालच, बदियाँ, मक्कारी, शहवत परस्ती, बदनज़री, बदगोई, शेख़ी, बेवक़ूफ़ी।
Ka aihue, ka makee waiwai, ka opu inoino, ka wahahee, ka makaleho, ka huahua, ka niania, ka hookano, ka lalau wale;
23 ये सब बुरी बातें अन्दर से निकल कर आदमी को नापाक करती हैं”
Noloko mai keia mau mea ino a pau i puka mai ai, oia no na mea e haumia'i ke kanaka.
24 फिर वहाँ से उठ कर सूर और सैदा की सरहदों में गया और एक घर में दाख़िल हुआ और नहीं चाहता था कि कोई जाने मगर छुपा न रह सका।
Eu ae la ia iluna, a hele aku la i na mokuna o Turo, a me Sidona, komo aku la iloko o kekahi hale, aole ia i makemake e ike mai kekahi kanaka ia ia, aole nae ia i hiki ke nalo.
25 बल्कि फ़ौरन एक औरत जिसकी छोटी बेटी में बदरूह थी, उसकी ख़बर सुनकर आई और उसके क़दमों पर गिरी।
No ka mea, ua lohe e nona kekahi wahine nana ke kaikamahine i uluhia e ka uhane ino, hele mai la ia, a moe iho la ma kona mau wawae.
26 ये 'औरत यूनानी थी और क़ौम की सूरूफ़ेनेकी। उसने उससे दरख़्वास्त की कि बदरूह को उसकी बेटी में से निकाले।
He wahine Helene ia, no ka aina o Poinikia ma Suria mai; a nonoi ae la oia ia ia, e mahiki aku i ka daimonio, mailoko aku o kana kaikamahine.
27 उसने उससे कहा, “पहले लड़कों को सेर होने दे क्यूँकि लड़कों की रोटी लेकर कुत्तों को डाल देना अच्छा नहीं।”
I mai la Iesu ia ia, Alia, e hoomaona e ia na keiki mamua, no ka mea, aole e pono ke lawe i ka berena a na keiki a hoolei aku na na ilio.
28 उस ने जवाब में कहा “हाँ ख़ुदावन्द, कुत्ते भी मेज़ के तले लड़कों की रोटी के टुकड़ों में से खाते हैं।”
Olelo aku la kela, i aku la ia ia, He oiaio no, e ka Haku; aka hoi, o na ilio malalo o ka papa aina, ai no lakou i na hunahuna ai a na keiki.
29 उसने उससे कहा “इस कलाम की ख़ातिर जा बदरूह तेरी बेटी से निकल गई है।”
I mai la oia ia ia, No keia olelo, e hoi oe, ua hele ka daimonio, mailoko aku o kau kaikamahine.
30 और उसने अपने घर में जाकर देखा कि लड़की पलंग पर पड़ी है और बदरूह निकल गई है।
Hiki aku la ia i kona hale, ike aku la ia, ua hele aku no ka daimonio, mailoko aku, a ua hoomoeia no ke kaikamahine iluna o kahi moe.
31 और वो फिर सूर शहर की सरहदों से निकल कर सैदा शहर की राह से दिकपुलिस की सरहदों से होता हुआ गलील की झील पर पहुँचा।
Haalele aku la ia i na mokuna o Turo, a me Sidona, a hele mai la ia mawaena o na aina o Dekapoli, a i ka moanawai o Galilaia.
32 और लोगों ने एक बहरे को जो हकला भी था, उसके पास लाकर उसकी मिन्नत की कि अपना हाथ उस पर रख।
Lawe aku la lakou io na la, i kekahi mea kuli, ua uuu no hoi kona leo; nonoi aku la lakou ia ia, e kau i kona lima iluna iho ona.
33 वो उसको भीड़ में से अलग ले गया, और अपनी उंगलियाँ उसके कानों में डालीं और थूक कर उसकी ज़बान छूई।
Kai ae la oia ia ia mawaho o ka ahakanaka, a kaawale, hookomo iho la i kona mau lima iloko o kona mau pepeiao, kuha ae la, a hoopa mai la i kona alelo.
34 और आसमान की तरफ़ नज़र करके एक आह भरी और उससे कहा “इफ़्फ़त्तह!” या'नी “खुल जा!”
Nana ae la iluna i ka lani, uwe aku la, a i mai la ia ia, Epata, oia hoi keia, e weheia.
35 और उसके कान खुल गए, और उसकी ज़बान की गिरह खुल गई और वो साफ़ बोलने लगा।
Poha koke ae la kona mau pepeiao, a hoaluia ke kaula o kona elelo, a olelo maopopo mai la ia.
36 उसने उसको हुक्म दिया कि किसी से न कहना, लेकिन जितना वो उनको हुक्म देता रहा उतना ही ज़्यादा वो चर्चा करते रहे।
Papa mai la Iesu ia lakou, mai hai aku i kekahi; aka, me ka nui o kana papa ana, pela no ka nui o ko lakou hookaulana ana aku.
37 और उन्हों ने निहायत ही हैरान होकर कहा “जो कुछ उसने किया सब अच्छा किया वो बहरों को सुनने की और गूँगों को बोलने की ताक़त देता है।”
A mahalo loa iho la lakou, i ae la, Ua hana pono loa oia i na mea a pau loa. Hana aku no ia i ke kuli, a lohe ia, a me ka aa hoi, a olelo no ia.

< मरकुस 7 >