< मरकुस 7 >

1 फिर फ़रीसी और कुछ आलिम उसके पास जमा हुए, वो येरूशलेम से आए थे।
Fa: lisi dunu amola Yelusaleme fi Sema olelesu dunu da Yesuma gilisi.
2 और उन्होंने देखा कि उसके कुछ शागिर्द नापाक या'नी बिना धोए हाथों से खाना खाते हैं
Yesu Ea fa: no bobogesu dunu ilia da Fa: lisi ilia lobo dodofesu hou defele, hame hamosu. Fa: lisi amola sema olelesu dunu da ilia hou ba: i dagoi.
3 क्यूँकि फ़रीसी और सब यहूदी बुज़ुर्गों की रिवायत के मुताबिक़ जब तक अपने हाथ ख़ूब न धोलें नहीं खाते।
(Fa: lisi dunu amola Yu dunu ilia aowalali fi ilia hou dawa: beba: le, ha: i manusa: dawa: sea, ilia lobo usunawane amoga ilia lobo dodofesa.
4 और बाज़ार से आकर जब तक ग़ुस्ल न कर लें नहीं खाते, और बहुत सी और बातों के जो उनको पहुँची हैं पाबन्द हैं, जैसे प्यालों और लोटों और ताँबे के बरतनों को धोना।
Ilia bidiga lama: ne diasuga asili, bu hagisia, ilia da: i ilia dodofesa. Aowalali fi sema bagohame ilia hamosa. Faigelei amola ofodo huluane ilia sema defele dodofesa.)
5 पस फ़रीसियों और आलिमों ने उस से पूछा, क्या वजह है कि “तेरे शागिर्द बुज़ुर्गों की रिवायत पर नहीं चलते बल्कि नापाक हाथों से खाना खाते हैं?”
Amaiba: le, Fa: lisi dunu amola Sema olelesu dunu da Yesuma amane adole ba: i, “Dia ado ba: su dunu da abuliba: le aowalalia fi ilia sia: mae nabawane, ilia lobo mae dodofele ha: i nahabela: ?”
6 उसने उनसे कहा, “यसा'याह ने तुम रियाकारों के हक़ में क्या ख़ूब नबुव्वत की; जैसे लिखा है कि: ये लोग होंटों से तो मेरी ता'ज़ीम करते हैं लेकिन इनके दिल मुझ से दूर है।
Yesu E bu adole i, “Dafawane! Aisaia da hemone dilia dabua fawane moloi ogogosu hou noga: le ba: la: lusu. Amaiba: le agoane dedei diala, ‘Amo dunu fi ilia da lafidili Nama nodone sia: sa. Be ilia dogoga ilia da Nama hame dogolegei.
7 ये बे फ़ाइदा मेरी इबादत करते हैं, क्यूँकि इनसानी अहकाम की ता'लीम देते हैं।’
Ilia da dunu ea sema da Gode Ea Sema amo ilia olelebeba: le, ilia da Nama udigili nodosa.’”
8 तुम ख़ुदा के हुक्म को छोड़ करके आदमियों की रिवायत को क़ाईम रखते हो।”
Yesu E amane sia: i, “Dilia Gode Ea hamoma: ne sia: i yolesili, udigili osobo bagade dunu ilia hamoma: ne sia: i amoma fa: no bobogesa.”
9 उसने उनसे कहा, “तुम अपनी रिवायत को मानने के लिए ख़ुदा के हुक्म को बिल्कुल रद्द कर देते हो।
E eno adole i, “Dilisu olelesu noga: le fa: no bobogema: ne, dilia da dawa: iwane logo hogole, Gode Ea Hamoma: ne sia: i yolesisa.
10 क्यूँकि मूसा ने फ़रमाया है, अपने बाप की अपनी माँ की इज़्ज़त कर, और जो कोई बाप या माँ को बुरा कहे, वो ज़रूर जान से मारा जाए।’
Mousese da sema (Hamoma: ne Sia: i) agoane olelei, `Dia ada amola ame elama asigima!’ amola sema eno, `Nowa da ea ada o ea ame elama lasogole sia: sea, amo dunu medole legema!’
11 लेकिन तुम कहते हो, 'अगर कोई बाप या माँ से कहे' कि जिसका तुझे मुझ से फ़ाइदा पहुँच सकता था, 'वो क़ुर्बान या'नी ख़ुदा की नज़्र हो चुकी।
Be dilia da agoane olelesa, “Dunu da ea ame o ea ada amoma ea iasu elama imunu galu, be amo iasu liligi da hidadea Godema imunusa: ilegei sia: sea,
12 तो तुम उसे फिर बाप या माँ की कुछ मदद करने नहीं देते।
amo dunu ea ame amola ea ada hame fidimu da defea dilia sia: sa.
13 यूँ तुम ख़ुदा के कलाम को अपनी रिवायत से, जो तुम ने जारी की है बेकार कर देते हो, और ऐसे बहुतेरे काम करते हो।”
Amaiba: le, dilia da musa: sema dilia eno dunuma olelebeba: le, amola dilia Na waha sia: i hou hamobeba: le, dilia da Gode Ea sia: wadela: sa. Dilia da agoane liligi bagohame hamosa!”
14 और वो लोगों को फिर पास बुला कर उनसे कहने लगा, “तुम सब मेरी सुनो और समझो।
Amalalu, Yesu da dunu huluane gilisi Ema misa: ne sia: i. E da ilima amane sia: i, “Dilia huluane nabima! Amola noga: le dawa: ma!
15 कोई चीज़ बाहर से आदमी में दाख़िल होकर उसे नापाक नहीं कर सकती मगर जो चीज़ें आदमी में से निकलती हैं वही उसको नापाक करती हैं।
Gadili dialebe liligi huluane da dunu ea da: i ganodini masunuba: le, da ea hou hame wadela: sa. Be liligi ea dogo ganodini dialu ga masunuba: le, da ea hou wadela: sa.
16 [अगर किसी के सुनने के कान हों तो सुन लें]।”
Ge galea nabima!”
17 जब वो भीड़ के पास से घर में आया “तो उसके शागिर्दों ने उससे इस मिसाल का मतलब पूछा?”
Amalalu, E da dunu gilisi yolesili, diasu ganodini golili sa: ili, dunu eno hameba: le, Ea fa: no bobogesu dunu da amo fedege sia: ea bai ilima olelema: ne adole ba: i.
18 उस ने उनसे कहा, “क्या तुम भी ऐसे ना समझ हो? क्या तुम नहीं समझते कि कोई चीज़ जो बाहर से आदमी के अन्दर जाती है उसे नापाक नहीं कर सकती?
Yesu E bu adole i, “Dilia amola da hame dawa: su dunula: ? Gadili liligi dunu ea lafi amoga ea da: i hodo ganodini masunuba: le da ea dogo hame ledo hamomu, amo dilia hame dawa: bela: ?
19 इसलिए कि वो उसके दिल में नहीं बल्कि पेट में जाती है और गंदगी में निकल जाती है। ये कह कर उसने तमाम खाने की चीज़ों को पाक ठहराया।
Bai amo liligi da ea dogo ganodini mae sa: ili, ea hagomoga fawane doaga: sa. Amasea, baligili bu gadili ahoa.” (Amo sia: sia: beba: le, Yesu da ha: i manu liligi huluanedafa manu da defea (sema hame) olelei dagoi.)
20 फिर उसने कहा, जो कुछ आदमी में से निकलता है वही उसको नापाक करता है।
E amane sia: i, “Ganodini liligi ga masunuba: le da dunu ea hou wadela: sa.
21 क्यूँकि अन्दर से, या'नी आदमी के दिल से बुरे ख्याल निकलते हैं हरामकारियाँ
Dunu ilia dogo ganodini asigi dawa: beba: le, ilia wadela: le dawa: sa, medole legesa, inia uda adole lasa,
22 चोरियाँ. ख़ून रेज़ियाँ, ज़िनाकारियाँ। लालच, बदियाँ, मक्कारी, शहवत परस्ती, बदनज़री, बदगोई, शेख़ी, बेवक़ूफ़ी।
inia ea liligi wamolamusa: dawa: sa, mi hanaiba: le wadela: i hamosa, ogogosa, udigili hame asigi hou hamosa, eno dunu ilia gaguiba: le mudasa, gadesa, gasa bagade fi dawa: sa, udigili dadousa,
23 ये सब बुरी बातें अन्दर से निकल कर आदमी को नापाक करती हैं”
amo wadela: i hou huluane da ganodini dialebeba: le, ga ahoasea, dunu ea hou wadela: sa.”
24 फिर वहाँ से उठ कर सूर और सैदा की सरहदों में गया और एक घर में दाख़िल हुआ और नहीं चाहता था कि कोई जाने मगर छुपा न रह सका।
Amalalu, Yesu E wa: legadole, asili, Daia moilai amola Saidone moilai amo gadenene sogega doaga: i. E da wamowane diasu ganodini golili sa: i. Be Hi fawane wamowane esalumu da hamedei galu.
25 बल्कि फ़ौरन एक औरत जिसकी छोटी बेटी में बदरूह थी, उसकी ख़बर सुनकर आई और उसके क़दमों पर गिरी।
Be uda afae ea mano amo ea dogo ganodini Fio a: silibu aligila sa: i, e da Yesu Ea hou nababeba: le, Ema doaga: le, Ea emo gadenene osoboga diasa: i.
26 ये 'औरत यूनानी थी और क़ौम की सूरूफ़ेनेकी। उसने उससे दरख़्वास्त की कि बदरूह को उसकी बेटी में से निकाले।
Goe uda da Galigi uda. E da Finisia soge, Silia fifi lai ilia soge ganodini lalelegei galu. E da Fio liligi idiwi ea dogoga aligila sa: i, amo fadegale fasima: ne, Yesuma ha: giwane edegei.
27 उसने उससे कहा, “पहले लड़कों को सेर होने दे क्यूँकि लड़कों की रोटी लेकर कुत्तों को डाल देना अच्छा नहीं।”
Be Yesu E bu adole i, “Manodafa ilia hidadea ha: i manu da defea. Ilia ha: i manu udigili lale, wa: megili imunu da defea hame galebe.”
28 उस ने जवाब में कहा “हाँ ख़ुदावन्द, कुत्ते भी मेज़ के तले लड़कों की रोटी के टुकड़ों में से खाते हैं।”
Be amo uda da bu adole i, “Dafawane Hina! Be wa: me e da eda ea fafaiha esala, da mano ilia ha: i manu daladaha amo naha.”
29 उसने उससे कहा “इस कलाम की ख़ातिर जा बदरूह तेरी बेटी से निकल गई है।”
Yesu E amane sia: , “Dia amo adole iabeba: le, hahawane masa. Fio liligi didiwi ea dogo ganodini dialu da fadegai dagoi.”
30 और उसने अपने घर में जाकर देखा कि लड़की पलंग पर पड़ी है और बदरूह निकल गई है।
Amalalu, uda da asili, idiwi hahawane uhini diaheda: su da: iya midi dialebe ba: i. Wadela: i a: silibu da fadegale fasi dagoiba: le, hamedafa ba: su.
31 और वो फिर सूर शहर की सरहदों से निकल कर सैदा शहर की राह से दिकपुलिस की सरहदों से होता हुआ गलील की झील पर पहुँचा।
Amalalu, Yesu da Daia moilai soge yolesili, Ga: lili Hano Wayabo amoga doaga: i. E da amo logo ahoabeba: le, Saidone moilai amola Dega: bolisi (moilai nabuane gala) amo soge E da baligi dagoi.
32 और लोगों ने एक बहरे को जो हकला भी था, उसके पास लाकर उसकी मिन्नत की कि अपना हाथ उस पर रख।
Eno dunu da ge ga: i, sia: dioiwane hamoi dunu, Yesuma oule misi. Ilia da Yesu e uhinisima: ne ea da: iga lobo ligisima: ne ha: giwane edegei.
33 वो उसको भीड़ में से अलग ले गया, और अपनी उंगलियाँ उसके कानों में डालीं और थूक कर उसकी ज़बान छूई।
Yesu da eno dunu huluane mae ba: ma: ne, amo dunu la: ididili oule asi. E da Ea lobo sogo amo dunu ea ge gelabo ganodini sali. Amalalu, Yesu da Ea lobo sogo amoga defo adugala: le, amo dunu ea gona: su digili ba: i.
34 और आसमान की तरफ़ नज़र करके एक आह भरी और उससे कहा “इफ़्फ़त्तह!” या'नी “खुल जा!”
E da Ea si muagado ba: le gadole gogonomane, amane sia: i, “Efada!” Amo ea dawa: loma: ne da “Doasima!”
35 और उसके कान खुल गए, और उसकी ज़बान की गिरह खुल गई और वो साफ़ बोलने लगा।
Amalalu, amo dunu ea ge da doasili, ea gona: su amola bu hahamoiba: le, e da noga: le sia: baoui.
36 उसने उसको हुक्म दिया कि किसी से न कहना, लेकिन जितना वो उनको हुक्म देता रहा उतना ही ज़्यादा वो चर्चा करते रहे।
Yesu da dunu huluanema, amo hou mae olelema: ne sia: i. E da gasawane eno dunu mae adoma: ne sia: i. Be ilia da mae nabawane bu baligiliwane amo hou bagadewane olelei.
37 और उन्हों ने निहायत ही हैरान होकर कहा “जो कुछ उसने किया सब अच्छा किया वो बहरों को सुनने की और गूँगों को बोलने की ताक़त देता है।”
Dunu huluane da bogomuwane fofogadigi. Ilia amane sia: i, “E da hou huluane hahawane hamosa. Ea hamoiba: le, musa: ge ga: i da bu naba amola musa: sia: hamedei da bu sia: baousa.”

< मरकुस 7 >