< लूका 11 >
1 फिर ऐसा हुआ कि वो किसी जगह दुआ कर रहा था; जब कर चुका तो उसके शागिर्दों में से एक ने उससे कहा, “ऐ ख़ुदावन्द! जैसा युहन्ना ने अपने शागिर्दों को दुआ करना सिखाया, तू भी हमें सिखा।”
Nabumbi busuba Yesu walikapaila kumusena umo. Mpwalapwisha, umo weshikwiya wakendi wamwambileti, “Mwami, kamutwiyishani kupaila mbuli Yohane ncalaisha beshikwiya bakendi.”
2 उसने उनसे कहा, “जब तुम दुआ करो तो कहो, ऐ बाप! तेरा नाम पाक माना जाए, तेरी बादशाही आए।
Yesu walabambileti, “Pakupaila kamwambangeti, “Ta, lilemekwe lina lyenu lyaswepa, Bwami bwenu bwise.
3 'हमारी रोज़ की रोटी हर रोज़ हमें दिया कर।
Mutupenga byakulya bilayandikinga lelo, kayi ne masuba onse.
4 और हमारे गुनाह मु'आफ़ कर, क्यूँकि हम भी अपने हर क़र्ज़दार को मु'आफ़ करते हैं, और हमें आज़माइश में न ला'।”
Mutulekelele bwipishi bwetu mbuli ncotukute kulekelela bantu beshikutwipishila, Kamutatutwala mumasunko.”
5 फिर उसने उनसे कहा, “तुम में से कौन है जिसका एक दोस्त हो, और वो आधी रात को उसके पास जाकर उससे कहे, 'ऐ दोस्त, मुझे तीन रोटियाँ दे।
Lino walabambileti, Nomba na umbi popele pano uya kung'anda yamunendi pakati pamashiku nekwambeti, Mwana, kombwelekako shinkwa utatu,
6 क्यूँकि मेरा एक दोस्त सफ़र करके मेरे पास आया है, और मेरे पास कुछ नहीं कि उसके आगे रख्खूँ।
pakwinga ndapolelwa mwensu uli pabulwendo. Lino ndiya cakumupa kwambeti alye!
7 और वो अन्दर से जवाब में कहे, 'मुझे तकलीफ़ न दे, अब दरवाज़ा बंद है और मेरे लड़के मेरे पास बिछोने पर हैं, मैं उठकर तुझे दे नहीं सकता।
Lino munobe akumbwila mukati eti, utanshupa! Kucishinga tulacalako kendi kayi ame nebana bakame tulono kendi. Nkandelela kupunduka kwambeti nkupe shinkwa.
8 मैं तुम से कहता हूँ, कि अगरचे वो इस वजह से कि उसका दोस्त है उठकर उसे न दे, तोभी उसकी बेशर्मी की वजह से उठकर जितनी दरकार है उसे देगा।
Ndamwambilingeti, nakapunduke nekumupa, kwakubula kwambeti nimunendi nsombi pakwinga lakakatili kumusenga. Nakamupe byonse mbyabula.
9 पस मैं तुम से कहता हूँ, माँगो तो तुम्हें दिया जाएगा, ढूँडो तो पाओगे, दरवाज़ा खटखटाओ तो तुम्हारे लिए खोला जाएगा।
Weco ndamwambilinga, kamusengani nimukapewe, kamulangolani nimukacane kayi kamukonkoshani nibakamucalilwe.
10 क्यूँकि जो कोई माँगता है उसे मिलता है, और जो ढूँडता है वो पाता है, और जो खटखटाता है उसके लिए खोला जाएगा।
“Pakwinga uyo weshi kusenga ukute kupewa, ne uyo weshi kulangola ukute kucana neye weshi kukonkosha nibakamucalwile.
11 तुम में से ऐसा कौन सा बाप है, कि जब उसका बेटा रोटी माँगे तो उसे पत्थर दे; या मछली माँगे तो मछली के बदले उसे साँप दे?
lino niyani mushali pakati penu, na mwanendi umusenga inswi, sena ngomupa injoka?
12 या अंडा माँगे तो उसे बिच्छू दे?
Nambi amusenga liyi, sena ngomupa kapilili?
13 पस जब तुम बुरे होकर अपने बच्चों को अच्छी चीज़ें देना जानते हो, तो आसमानी बाप अपने माँगने वालों को रूह — उल — क़ुद्दूस क्यूँ न देगा।”
Nomba amwe, mobantu baipa, mukute kupa bana benu byaina, nomba bata ba kwilu ngabalilweconi kupa Mushimu Uswepa kuli abo balamusengenga?”
14 फिर वो एक गूँगी बदरूह को निकाल रहा था, और जब वो बदरूह निकल गई तो ऐसा हुआ कि गूँगा बोला और लोगों ने ता'ज्जुब किया।
Yesu walikafunya mushimu waipa walikukanisha muntuyo kwamba. Mushimu uyo mpowalafumamo, muntuyo walatatika kwamba. Neco bantu bonse balikubapo balakankamana.
15 लेकिन उनमें से कुछ ने कहा, “ये तो बदरूहों के सरदार बा'लज़बूल की मदद से बदरूहों को निकालता है।”
Nsombi bambi balambeti, “Ukute kufunya mishimu yaipa pakwinga Belezebulu emwami wa mishimu yaipa, eukute kumupa ngofu.”
16 कुछ और लोग आज़माइश के लिए उससे एक आसमानी निशान तलब करने लगे।
Cindi copeleco bambi balelesha kusunka Yesu eti ababoneshe cikankamanisho ceshi cifuma kwilu.
17 मगर उसने उनके ख़यालात को जानकर उनसे कहा, “जिस सल्तनत में फ़ूट पड़े, वो वीरान हो जाती है; और जिस घर में फ़ूट पड़े, वो बरबाद हो जाता है।
Nsombi Yesu walenshiba miyeyo yabo, Lino walabambileti, “Bulelo bonse bwabukilana ne kutatika kulwana, bulelo ubo bukute kumwaika. Na bantu ba mukowa umo babukilana, mukowa uwo ngomwaika.
18 और अगर शैतान भी अपना मुख़ालिफ़ हो जाए, तो उसकी सल्तनत किस तरह क़ाईम रहेगी? क्यूँकि तुम मेरे बारे में कहते हो, कि ये बदरूहों को बा'लज़बूल की मदद से निकालता है।
Nomba na bwami bwa Satana bubukilana, nomba bwami ubo ngabuyuma econi? Amwe mulambangeti, nkute kupulisha mishimu yaipa ne ngofu sha Belezebulu.
19 और अगर में बदरूहों को बा'लज़बूल की मदद से निकलता हूँ, तो तुम्हारे बेटे किसकी मदद से निकालते हैं? पस वही तुम्हारा फ़ैसला करेंगे।
Lino na ame ndapulishinga mishimu yaipa mbuli ncobalenshinga beshikwiya benu, nomba ame ngamung'ambeconi eti ndapulishinga mishimu yaipa ne ngofu sha Belezebulu, nomba beshikwiya benu balapulishinga mishimu yaipa nengofu shabani? Palico beshikwiya benu nibakamulesheti mwalubila.
20 लेकिन अगर मैं बदरूहों को ख़ुदा की क़ुदरत से निकालता हूँ, तो ख़ुदा की बादशाही तुम्हारे पास आ पहुँची।
Nsombi na ame nkute kupulisha mishimu yaipa mungofu sha Lesa, ekwambeti Bwami bwa Lesa buli pakati penu.”
21 जब ताक़तवर आदमी हथियार बाँधे हुए अपनी हवेली की रखवाली करता है, तो उसका माल महफ़ूज़ रहता है।
Na muntu wangofu kalangilila ng'anda yakendi ne byensho, buboni bwakendi nkabwela kwibwapo.
22 लेकिन जब उससे कोई ताक़तवर हमला करके उस पर ग़ालिब आता है, तो उसके सब हथियार जिन पर उसका भरोसा था छीन लेता और उसका माल लूट कर बाँट देता है।
Nsombi umbi wapitapo ngofu na lesa, nekumukoma, ukute kumanta bibya byakendi byonse mbyacinkilamo ne kuyabanya buboni mbwalebila bantu.
23 जो मेरी तरफ़ नहीं वो मेरे ख़िलाफ़ है, और जो मेरे साथ जमा नहीं करता वो बिखेरता है।”
“Muntu uliyense labulunga kwikatishana nenjame nimulwani wakame, uyo labulunga kunyamfwa kubunganisha mbelele, nendi niweshi kupalanganya.”
24 “जब नापाक रूह आदमी में से निकलती है तो सूखे मुक़ामों में आराम ढूँडती फिरती है, और जब नहीं पाती तो कहती है, 'मैं अपने उसी घर में लौट जाऊँगी जिससे निकली हूँ।
“Na mushimu waipa ulafumu mumuntu, ukute kuya mumalundu a kuyandaula kwakupumwinina. Nakulabulu kucanika, ukute kwambeti, nimbwelele mung'anda yakame mondalafuma.
25 और आकर उसे झड़ा हुआ और आरास्ता पाती है।
Lino na ulabwelele ukute kucana ng'anda iyo yaswepa cena.
26 फिर जाकर और सात रूहें अपने से बुरी अपने साथ ले आती है और वो उसमें दाख़िल होकर वहाँ बसती हैं, और उस आदमी का पिछला हाल पहले से भी ख़राब हो जाता है।”
Lino ukute kuletelapo imbi isanu ne ibili yapitapo pali nayo, kwambeti bengile nekwikala mumuntu uyo. Neco bwikalo bwamuntu uyo bukute kwipa kupita bwakutanguna.”
27 जब वो ये बातें कह रहा था तो ऐसा हुआ कि भीड़ में से एक 'औरत ने पुकार कर उससे कहा, मुबारिक़ है वो पेट जिसमें तू रहा और वो आंचल जो तू ने पिए।”
Yesu mpwalapwisha kwambeco mutukashi umbi mulikoto walolobesheti, walelekwa mutukashi walakusema nekukuyamwisha.
28 उसने कहा, “हाँ; मगर ज़्यादा मुबारिक़ वो है जो ख़ुदा का कलाम सुनते और उस पर 'अमल करते हैं।”
Lino Yesu walakumbuleti, “bakute colwe abo balanyumfunga Maswi a Lesa ne kwinsa ncalambanga!”
29 जब बड़ी भीड़ जमा होती जाती थी तो वो कहने लगा, “इस ज़माने के लोग बुरे हैं, वो निशान तलब करते हैं; मगर यहून्ना के निशान के सिवा कोई और निशान उनको न दिया जाएगा।”
Bantu mpobalikuya kufula, Yesu walatatika kwambeti, “Bantu bacino cindi baipa, bakute kuyanda kubona cingashilo cishikufuma kwilu, lino nteshibakacibonepo cingashilo ico, nsombi ca mushinshimi Yona.
30 क्यूँकि जिस तरह यहून्ना निनवे के लोगों के लिए निशान ठहरा, उसी तरह इब्न — ए — आदम भी इस ज़माने के लोगों के लिए ठहरेगा।
Mbuli Yona ncalikuba cingashilo ku Ninive, neye Mwana Muntu nakabe cingashilo capewa kubantu ba cino cindi.
31 दक्खिन की मलिका इस ज़माने के आदमियों के साथ 'अदालत के दिन उठकर उनको मुजरिम ठहराएगी, क्यूँकि वो दुनिया के किनारे से सुलैमान की हिक्मत सुनने को आई, और देखो, यहाँ वो है जो सुलैमान से भी बड़ा है।
Pabusuba bwakubeteka mwami mutukashi wa kumbonshi kwa cishi ca Sheba nakamutoteke pakwinga walafuma kwakuma cishi kwisa akunyumfwa mano a Solomoni. Kamubonani pano mpwali wapita Solomoni
32 निनवे के लोग इस ज़माने के लोगों के साथ, 'अदालत के दिन खड़े होकर उनको मुजरिम ठहराएँगे; क्यूँकि उन्होंने यहून्ना के एलान पर तौबा कर ली, और देखो, यहाँ वो है जो यहून्ना से भी बड़ा है।
Pabusuba bwakubetekwa, bantu baku Ninive nibakapunduke pamo ne bantu bamusemano uwu, nibakabatoteke. Pakwinga balo balasanduka kufuma kubwipishi, mpwalabakambaukila Yona. Lino mpwali pano wapita Yona.”
33 “कोई शख़्स चराग़ जला कर तहखाने में या पैमाने के नीचे नहीं रखता, बल्कि चराग़दान पर रखता है ताकि अन्दर जाने वालों को रोशनी दिखाई दे।
“Kuliya muntu wela kumunika lampi ne kwisoleka nambi kwifwekelela ne nongo, nsombi ukute kwibika pelu kwambeti imunikile bonse balengilinga mung'anda.
34 तेरे बदन का चराग़ तेरी आँख है, जब तेरी आँख दुरुस्त है तो तेरा सारा बदन भी रोशन है, और जब ख़राब है तो तेरा बदन भी तारीक है।
Menso enu emumuni wa mubili wenu. Na menso enu ali cena. Ne mubili wonse ukute kuba mu mumuni. Nsombi na menso enu abula kuba cena, mubili wonse ukute kuba mumunshinshe.
35 पस देख, जो रोशनी तुझ में है तारीकी तो नहीं!
Lino kamucenjelani kwambeti mumuni uli muli njamwe utaba mushinshe.
36 पस अगर तेरा सारा बदन रोशन हो और कोई हिस्सा तारीक न रहे, तो वो तमाम ऐसा रोशन होगा जैसा उस वक़्त होता है जब चराग़ अपने चमक से रोशन करता है।”
Neco na mubili wonse kauli mumuni kwakubula mushinshe, mubili wonse ukutekuba mumuni mbuli lampi lilakumunikilinga.”
37 जो वो बात कर रहा था तो किसी फ़रीसी ने उसकी दा'वत की। पस वो अन्दर जाकर खाना खाने बैठा।
Yesu mpwalapwisha kwamba, Mufalisi walamukuwa eti alye nendiye. Neco Yesu walaya mung'anda nekwikala kwambeti kulya.
38 फ़रीसी ने ये देखकर ता'अज्जुब किया कि उसने खाने से पहले ग़ुस्ल नहीं किया।
Mufalisi uyo walakankamana mpwalaboneti Yesu latatiki kulya katana asamba kumakasa kwelena ne myambo yabo.
39 ख़ुदावन्द ने उससे कहा, “ऐ फ़रीसियों! तुम प्याले और तश्तरी को ऊपर से तो साफ़ करते हो, लेकिन तुम्हारे अन्दर लूट और बदी भरी है।”
Popelapo Mwami Yesu walamwambileti, “Lino amwe Bafalisi mukute kusuka kunsa kwambale nenkomeshi, nsombi mumyoyo yenu mwesula kulisuna ne nebukapondo.
40 ऐ नादानों! जिसने बाहर को बनाया क्या उसने अन्दर को नहीं बनाया?
Amwe mobantu baluya! Sena Lesa walalenga byakunsa ntendiye walalenga ne byamukati?
41 हाँ! अन्दर की चीज़ें ख़ैरात कर दो, तो देखो, सब कुछ तुम्हारे लिए पाक होगा।
Pakupa bapenga, mubapenga bintu ibyo bili mukati munkomeshi ne mumbale, Lino byonse bintu byenu nibikabe byaswepa.”
42 “लेकिन ऐ फ़रीसियों! तुम पर अफ़सोस, कि पुदीने और सुदाब और हर एक तरकारी पर दसवाँ हिस्सा देते हो, और इन्साफ़ और ख़ुदा की मुहब्बत से ग़ाफ़िल रहते हो; लाज़िम था कि ये भी करते और वो भी न छोड़ते।
“Mapensho, kuli amwe Bafalisi! Pakwinga mulabikilinga mano kwambeti mupe Lesa ca likumi pa tuntu tungana tungangana tweshikulengesha kwambeti buchisa bununkile cena. Nsombi nkamukute kwinshila bantu bintu byalulama nambi kusuna Lesa. Pakwinga bintu ibi mwelela kubinsa, kwakubula kusula nabimbi ibyo.”
43 ऐ फ़रीसियों! तुम पर अफ़सोस, कि तुम 'इबादतख़ानों में आ'ला दर्जे की कुर्सियाँ और और बाज़ारों में सलाम चाहते हो।
“Mapensho nakabe pali njamwe Bafalisi! Pakwinga mukute kusala bipuna byabulemu mumanda akupaililamo, ne kusuna kupewa mitende yabulemu mumisena yakulishilamo.”
44 तुम पर अफ़सोस! क्यूँकि तुम उन छिपी हुई क़ब्रों की तरह हो जिन पर आदमी चलते है, और उनको इस बात की ख़बर नहीं।”
“Mapensho nakabe pali njamwe bafalisi, pakwinga mulyeti manda ataboneke ngobakute kulyatapo cakubula kwinshiba.”
45 फिर शरा' के 'आलिमों में से एक ने जवाब में उससे कहा, “ऐ उस्ताद! इन बातों के कहने से तू हमें भी बे'इज़्ज़त करता है।”
Lino shikwiyisha Milawo umbi walakumbuleti, “Amwe mobeshikwiyisha pakwambeco nenjafwe mulatusampulunga.”
46 उसने कहा, “ऐ शरा' के 'आलिमों! तुम पर भी अफ़सोस, कि तुम ऐसे बोझ जिनको उठाना मुश्किल है, आदमियों पर लादते हो और तुम एक उंगली भी उन बोझों को नहीं लगाते।
Yesu walambeti mapensho kuli abo beshikwiyisha Milawo pakwinga mukute kupa bantu mikuli yalema, nsombi amwe mobene nkamukumyuko nambi pang'ana.
47 तुम पर अफ़सोस, कि तुम तो नबियों की क़ब्रों को बनाते हो और तुम्हारे बाप — दादा ने उनको क़त्ल किया था।
Mapensho nakbe pali njamwe, pakwinga mukute kwibaka byumbwe byaina byabashinshimi, kakuli bamashali benu ebalashina bashinshimi.
48 पस तुम गवाह हो और अपने बाप — दादा के कामों को पसन्द करते हो, क्यूँकि उन्होंने तो उनको क़त्ल किया था और तुम उनकी क़ब्रें बनाते हो।
Lino ekwambeti ico calensa bamashali benu cilaleshengeti mukute kucisuminisha kwambeti balo balashina bashinshimi amwe mwalebaka byumbwe.
49 इसी लिए ख़ुदा की हिक्मत ने कहा है, मैं नबियों और रसूलों को उनके पास भेजूँगी, वो उनमें से कुछ को क़त्ल करेंगे और कुछ को सताएँगे।
Weco Lesa mu mano akendi walambeti, ninkabatume bashinshimi ne batumwa, Lino nabambi pakati pabo nibakabashine kayi nabambi nibakabapenshewe.
50 ताकि सब नबियों के ख़ून का जो बिना — ए — 'आलम से बहाया गया, इस ज़माने के लोगों से हिसाब किताब लिया जाए।
Nomba bantu bacino cindi nibakapewe mulandu wa bashinshimi bonse balashinwa kufuma kumatatikilo a cishi capanshi,
51 हाबिल के ख़ून से लेकर उस ज़करियाह के ख़ून तक, जो क़ुर्बानगाह और मक़्दिस के बीच में हलाक हुआ। मैं तुम से सच कहता हूँ कि इसी ज़माने के लोगों से सब का हिसाब किताब लिया जाएगा।
Kutatikila kukushinwa kwa Abelo kushikila kukushinwa kwa Sakaliya, uyo walashinwa pakati pa cipaililo kayi ne Musena Uswepa wa Ng'anda yakendi Lesa. Ndamwambilingeti bantu ba musemano uwu nibakapewe mulandu palibi byonse.
52 ऐ शरा' के 'आलिमों! तुम पर अफ़सोस, कि तुम ने मा'रिफ़त की कुंजी छीन ली, तुम ख़ुद भी दाख़िल न हुए और दाख़िल होने वालों को भी रोका।”
“Malele kuli abo beshikwiyisha milawo! Mwalamanta maki akucalwila bantu bamano. Amwe mobene muliya kwingila, mwalakanisha abo balikuyanda kwingila.”
53 जब वो वहाँ से निकला, तो आलिम और फ़रीसी उसे बे — तरह चिपटने और छेड़ने लगे ताकि वो बहुत से बातों का ज़िक्र करे,
Yesu mpwalafuma mung'anda umo, beshikwiyisha Milawo kayi ne Bafalisi balatatika kumutongokila ne kumwipusha mipusho ingi yapusana pusana.
54 और उसकी घात में रहे ताकि उसके मुँह की कोई बात पकड़े।
Balikuyanda kumucaninapo mulandu mumyambo yakendi.