< Йов 28 >
1 Отож, має срі́бло своє джерело́, і є місце для золота, де його чи́стять,
Ezali na esika oyo batimolaka palata, mpe na esika oyo bapetolaka wolo.
2 залізо береться із по́роху, з ка́меня мідь виплавляється.
Ebende ewutaka na mabele, mpe libanga oyo balekisaka na moto epesaka motako.
3 Люди́на кладе для темно́ти кінця́, і докра́ю досліджує все, і шукає камі́ння у те́мряві та в смертній тіні:
Moto asilisaka molili, alukaka kino na se, na bisika ya se penza, libanga kati na molili oyo eleki makasi,
4 ламає в копа́льні далеко від ме́шканця; забуті ногою люди́ни, ви́сять місця́, відда́лені від чоловіка.
atimolaka libulu mosika ya esika oyo bato bavandaka, na bisika oyo makolo ya bato ekomaka te, mosika penza na bato, adiembelaka mosika ya bato nyonso.
5 Земля — хліб із неї похо́дить, а під нею пори́то, немов би огнем,
Mabele epai wapi bilei ewutaka ebongwani na se na yango lokola nde moto ezikisi yango.
6 місце сапфі́ру — каміння її, й порох золота в ній.
Mabanga ya safiri ewutaka na mabanga makasi ya mabele, mpe putulu ya wolo ezalaka kati na mabele.
7 Стежка туди — не знає її хижий птах, її око орли́не не бачило,
Ndeke moko te oyo eliaka misuni eyebi nzela na yango, miso ya mpongo moko te emoni yango,
8 не ступала по ній молода звірина́, не ходив нею лев.
nyama ya zamba etia nanu makolo na yango kuna te, mpe nkosi etambola nanu kuna te.
9 Чоловік свою руку по кре́мінь витя́гує, гори від кореня переверта́є,
Moto abetaka loboko na ye na likolo ya libanga ya makasi mpe apikolaka ngomba longwa na misisa,
10 пробива́є у скелях канали, і все дороге бачить око його!
atimolaka nzela kati na mabanga, mpe miso na ye emonaka bomengo na yango nyonso,
11 Він зага́чує рі́ки від ви́ливу, а захо́вані речі виво́дить на світло.
akawusaka mayi ya bibale mpe abimisaka na pole biloko oyo ebombama.
12 Та де мудрість знахо́диться, і де́ місце розуму?
Kasi bakoki komona bwanya wapi? Mayele evandaka wapi?
13 Люди́на не знає ціни їй, і вона у країні живих не знахо́диться.
Moto ayebaka motuya na yango te, pamba te bakoki komona yango te kati na mokili ya bato ya bomoi.
14 Безо́дня говорить: „Вона не в мені!“і море звіщає: „Вона не зо мною!“
Libulu ya mozindo elobi: « Ezali kati na ngai te; » mpe ebale monene elobi: « Ezali epai na ngai te. »
15 Щирого золота дати за неї не можна, і не ва́житься срі́бло ціною за неї.
Bakoki kosomba yango te na motuya ya libanga ya wolo to na bakilo ya palata;
16 Не важать за неї офі́рського золота, ні дорогого оні́ксу й сапі́ру.
bakoki te kosomba yango na wolo ya Ofiri to na mabanga ya talo ya Onikisi to mabanga ya talo ya Safiri;
17 Золото й скло — не рівня́ються в ва́ртості їй, і її не зміня́ти на по́суд із щирого золота.
wolo to diama ekoki te kokokana na yango, bakoki kozwa yango te na motuya ya sani ya wolo ya kitoko.
18 Кора́лі й кришта́ль і не зга́дуються, а набу́ток премудрости — ліпший за пе́рли!
Mayaka ya Karayi mpe ya Jasipe ezali na motuya te liboso na yango. Motuya ya bwanya eleki pawuni ya talo.
19 Не рівня́ється їй етіо́пський топа́з, і не ва́житься золото щире за неї.
Topaze ya Kushi ekoki kokokana na yango te, mpe bakoki te kosomba yango ata na wolo ya peto.
20 А мудрість ізвідки прихо́дить, і де́ місце розуму?
Boye, bwanya ewutaka wapi? Mayele evandaka wapi?
21 Бо вона від очей усьо́го живого захо́вана, і від птаства небесного скрита вона.
Ebombami mosika na miso ya bato nyonso ya bomoi, ebombami mpe mosika na miso ya bandeke ya likolo.
22 Аваддо́н той і смерть промовляють: Ушима своїми ми чули про неї лиш чутку!
Libebi mpe kufa elobi: « Kaka sango na yango nde ekomaki na matoyi na biso. »
23 Тільки Бог розуміє дорогу її, й тільки Він знає місце її!
Nzambe kaka nde ayebi nzela na yango, Ye nde kaka ayebi esika bwanya evandaka.
24 Бо Він аж на кінці землі придивля́ється, ба́чить під небом усім.
Pamba te miso na Ye emonaka kino na suka ya mokili, mpe amonaka nyonso oyo ezali na se ya Lola.
25 Коли́ Він чинив вагу ві́трові, а воду утво́рював мірою,
Tango apesaki makasi na mopepe mpe atiaki mondelo na mayi,
26 коли Він уста́ву складав для дощу та дороги для бли́скавки грому,
tango atiaki mobeko mpo na mvula mpe afungolaki nzela mpo na kake mpe mikalikali,
27 тоді Він побачив її та про неї повів, міцно поставив її та її дослідив!
amonaki bwanya mpe akumisaki yango, andimaki yango mpe amekaki yango.
28 І сказав Він люди́ні тоді: „Таж страх Господній — це мудрість, а ві́дступ від злого — це розум!“
Bongo alobaki na moto: « Kotosa Nkolo, yango nde bwanya! Koboya mabe, yango nde mayele! »