< Luka 4 >
1 Afei, Yesu a Honhom Kronkron ahyɛ no ma no firii Asubɔnten Yordan ho maa Honhom no de no kɔɔ Yudea ɛserɛ so.
HELE aku la hoi Iesu, mai Ioredane aku me ka piha i ka Uhane Hemolele, a alakaiia e ka Uhane i ka waonahele;
2 Ɛhɔ na ɔbonsam kɔsɔɔ no hwɛɛ adaduanan. Saa nna no mu no, wanni hwee. Na ɛkɔm dee no.
A hoowalewaleia i na la hookahi kanaha, e ka diabolo. Aole ia i paina ia mau la: a hala ae la ia mau la, a mahope iho, pololi iho la ia.
3 Ɔbonsam ka kyerɛɛ Yesu sɛ, “Sɛ wone Onyankopɔn Ba no a, ka na saa aboɔ yi nnane aduane.”
Olelo ae la ka diabolo ia ia, Ina o oe ke Keiki a ke Akua, e olelo iho oe i keia pohaku e lilo i berena.
4 Yesu buaa no sɛ, “Wɔatwerɛ sɛ: ‘Ɛnyɛ aduane nko ara na ɛho hia onipa wɔ nʼasetena mu.’”
Olelo ae la Iesu ia ia, i ae la, Ua palapalaia, Aole i ka berena wale no e ola'i ke kanaka, aka, i ka olelo a pau a ke Akua.
5 Ɔbonsam de Yesu kɔɔ bepɔ bi so kyerɛɛ no ewiase ahennie nyinaa ɛberɛ tiawa bi mu.
Alakai ae la ka diabolo ia ia i kekahi mauna kiekie, hoike hoi ia ia i na aupuni a pau o ke ao nei, i ke sekoua hookahi.
A olelo ae la ka diabolo ia ia, E haawi aku wau ia oe i keia mana a pau a me ka nani o ia mau mea; no ka mea, ua haawiia mai ia ia'u, a e haawi aku hoi au ia mea no ka'u mea e makemake ai;
7 “Sɛ wobɛkoto, asom me a, mede ahennie ahodoɔ yi ne emu tumi ne animuonyam nyinaa a wɔde ahyɛ me nsa yi bɛma wo.”
Nolaila, ina e hoomana mai oe ia'u, e lilo no ia mea a pau ia oe.
8 Yesu buaa no sɛ, “Wɔatwerɛ sɛ: ‘Som Awurade, wo Onyankopɔn, na ɔno nko ara na som no.’”
Olelo hou Iesu ia ia, i ae la, E hele pela mahope o'u, e Satana; no ka mea, ua palapalaia, E hoomana oe i ka Haku, i kou Akua, oia wale no kau e malama aku ai.
9 Afei, ɔbonsam de Yesu kɔɔ Yerusalem de no kɔgyinaa asɔredan a ɛwɔ hɔ no atifi pɛɛ na ɔka kyerɛɛ no sɛ, “Sɛ wone Onyankopɔn Ba no ampa ara a, gyaa wo ho firi deɛ wogyina hɔ to fam!
A alakai hou ae la ka diabolo ia ia, i Ierusalema, a hooku ia ia maluna o kahi oioi o ka luakini, i ae la ia ia, Ina o oe ke Keiki a ke Akua, e lele iho oe ilalo mai laila iho;
10 Ɛfiri sɛ wɔatwerɛ sɛ, “‘Onyankopɔn bɛsoma nʼabɔfoɔ abɛbɔ wo ho ban;
No ka mea, ua palapalaia, E kauoha oia i kona poe anela nou e malama ia oe;
11 na wɔabɛsɔ wo na woammɛhwe abotan no so.’”
A ma ko lakou mau lima e hapai ae lakou ia oe, o kuia kou wawae i ka pohaku.
12 Yesu buaa no sɛ, “Wɔatwerɛ sɛ: ‘Nsɔ Awurade, wo Onyankopɔn, nhwɛ.’”
Olelo ae la Iesu, i ae la ia ia, Ua oleloia hoi, Mai hoao oe i ka Haku, i kou Akua.
13 Ɔbonsam wiee sɔhwɛ no nyinaa no, ɔgyaa no hɔ kɔeɛ ansa.
A hooki ae la ka diabolo ia hoao ana a pau, hele aku la ia mai ona aku la ia wa.
14 Yesu sane baa Galilea a na Honhom Kronkron ahyɛ no ma. Ankyɛre koraa ne din trɛɛ ɔman no mu nyinaa.
A hoi aku la o Iesu ma ka mana o ka Uhane, i Galilaia; a kui aku la kona kaulana ia aina a puni.
15 Ɔkyerɛkyerɛɛ wɔ wɔn hyiadan mu maa obiara kamfoo no.
Ao mai la oia iloko o ko lakou mau halehalawai, me ka hoonaniia ku e na mea a pau.
16 Yesu baa Nasaret, kuro a ne mmɔfraase wɔtetee no wɔ mu no mu. Na sɛdeɛ ɔtaa yɛ no, ɔkɔɔ hyiadan mu homeda. Ɔsɔre kɔɔ anim sɛ ɔrekɔkenkan Atwerɛsɛm.
A hiki hoi ia i Nazareta i kona wahi i hanaiia'i, komo ia, mamuli o kana hana mau i ka la Sabati, iloko o ka halehalawai, a ku iluna ia e heluhelu.
17 Wɔde Odiyifoɔ Yesaia nwoma hyɛɛ ne nsa na ɔbuee baabi a wɔatwerɛ sɛ,
A haawiia ae la ia ia ka buke a Isaia ke kaula, a wehe ae la ia i ka buke, loaa ia ia kahi i palapalaia'i;
18 “Awurade Honhom wɔ me so, na wɔayi me sɛ memmɛka asɛmpa nkyerɛ ahiafoɔ. Na menka nkyerɛ wɔn a wɔwɔ nnommum mu sɛ, wɔbɛnya ahofadie, na anifirafoɔ ahunu adeɛ ama wɔn a wɔbu wɔn animtiaa nso anya animuonyam.
Maluna iho nei o'u ka Uhane o Iehova, no ka mea, ua poni mai la oia ia'u e hai aku i ka euanelio i ka poe ilihune; ua hoouna mai kela ia'u e lapaau i ka poe ehaeha ma ka naau, a e hai aku i ka hoola ana i ka poe pio, a me ka ike hou ana i ka poe makapo, a e hookuu i ka poe i hooluhihewaia,
19 Honhom no asoma me sɛ memmɛka sɛ, Awurade adom no aba.”
A e hai aku hoi i ka makahiki e aloha mai ai ka Haku.
20 Ɔtoo nwoma no mu de maa ɔhwɛfoɔ no na ɔtenaa ase; na obiara a ɔwɔ hyiadan no mu hɔ no hwɛɛ no dinn.
Hoopaa iho la ia i ka buke, hoihoi ae la i ke kahu, noho iho la ilalo; a kau aku la na maka o ka poe a pau iloko o ka halehalawai maluna ona.
21 Afei, ɔka kyerɛɛ wɔn sɛ, “Ɛnnɛ na Atwerɛsɛm no aba mu.”
A hoomaka oia e olelo mai ia lakou, O keia palapala i komo ae nei i ko oukou mau pepeiao, ua hookoia i neia la.
22 Na kasa pa ne adom nsɛm a ɔkaeɛ no yɛɛ wɔn a wɔteeɛ nyinaa nwanwa ma wɔbisaa sɛ, “Ɛnyɛ Yosef ba no ni?”
Olelo maikai ae la lakou a pau nona, me ka mahalo i na olelo lokomaikai ana i olelo mai ai; ninau iho la, Aole anei keia o ke keiki a Iosepa?
23 Yesu ka kyerɛɛ wɔn sɛ, “Akyinnyeɛ biara nni ho sɛ mode bɛ yi bɛbu me sɛ, ‘Ɔyaresafoɔ, sa wo ho yadeɛ. Deɛ yɛate afa wo ho sɛ woyɛɛ wɔ Kapernaum no, yɛ bi wɔ wo kurom ha.’
Olelo mai la oia ia lakou, E hoopili mai auanei oukou ia'u i keia hua olelo nane, E ke kahuna, e hoola oe ia oe iho. O na mea i hanaia ma Kaperenauma a makou i lohe ai, e hana hou hoi oe ma kou aina nei.
24 “Nanso, mereka ama moate aseɛ sɛ, Odiyifoɔ biara nni animuonyam wɔ ne kurom.
A olelo hou ia, He oiaio ka'u e olelo aku nei, Aohe kaula i mahaloia ma kona aina iho.
25 Nokorɛ mu, Elia ɛberɛ so no, na mmaa akunafoɔ bebree wɔ Israelman mu. Saa ɛberɛ no osuo antɔ mfeɛ mmiɛnsa ne abosome nsia enti ɛmaa ɛkɔm kɛseɛ baa ɔman no nyinaa mu.
Ke hai aku nei au ia, oukou i ka olelo oiaio, nui no na wahinekanemake iloko o ka Iseraela i na la o Elia, i ka wa i paa ai ka lani ekolu makahiki a me na malama eono, a nui ka wi a puni ka aina:
26 Nanso, Onyankopɔn ansoma Odiyifoɔ Elia ankɔ obiara nkyɛn sɛ ɔbaa kunafoɔ a na ɔwɔ Sarepta a ɛwɔ Sidon no nkyɛn.
Aole hoi o Elia i hoounaia'ku i kekahi o lakou, i kahi wahinekanemake i Sarepeta ma Sidona.
27 Bio, saa ɛberɛ no na akwatafoɔ bebree wɔ Israelman mu, nanso Odiyifoɔ Elisa ansa obiara yadeɛ sɛ ɔsahene Naaman a ɔfiri Siriaman mu no nko ara.”
Nui wale ka poe lepero iloko o ka Iseraela i ka wa o Elisai ke kaula, aole hoi kekahi o lakou i hoomaemaeia, aka, o Naamana no Suria.
28 Nnipa a wɔwɔ hyiadan no mu tee ne nsɛm a ɔkaeɛ no, wɔn bo fuu papaapa.
Ukiuki loa ae la ko loko o ka halehalawai a pau i ko lakou lohe ana ia mau mea,
29 Wɔde abufuo piapiaa no firii kuro no mu de no kɔɔ bepɔ a wɔn kuro da so no ano sɛ wɔrekɔwɔ nʼatikɔ ama wakɔhwe bepɔ no ase.
Ku ae la lakou iluna, kipaku aku la lakou ia ia iwaho o ke kulanakauhale, alakai aku la lakou ia ia i ke kuemakapali o ka puu i kukuluia'i ko lakou kulanakauhale, e kiola iho ia ia ilalo.
30 Nanso, ɔfaa wɔn mu kɔɔ ne baabi.
Aka, maalo ae la oia iwaena konu o lakou, hele aku la no ia.
31 Yesu kɔɔ Kapernaum a ɛwɔ Galilea. Ɔkyerɛkyerɛɛ nnipa no homeda biara.
A hele hoi ia i Kaperenauma i kekahi kulanakauhale i Galilaia, a ao mai la ia lakou i na la Sabati.
32 Ɛha nso ne nkyerɛkyerɛ no yɛɛ nkurɔfoɔ no nwanwa ɛfiri sɛ, ɔkasaa wɔ tumi so.
Kahaha iho la ka naau o lakou i kana ao ana; no ka mea, he mana ko kana olelo.
33 Na ɔbarima bi wɔ hyiadan no mu hɔ a honhommɔne ahyɛ no ma. Ɔhunuu Yesu no, ɔteaam sɛ,
A iloko o ka halehalawai he kanaka ia ia kekahi uhane daimonio haukae, a kahea no ia me ka leo nui,
34 “Yesu Nasareni, mmɛha yɛn. Yɛne wo nni hwee yɛ. Woaba sɛ worebɛsɛe yɛn anaa? Menim onipa ko a woyɛ. Wone Onyankopɔn Ba Kronkronni no.”
I aku la, Ea! Heaha kau ia makou nei, e Iesu, no Nazareta? Ua hele mai anei oe e luku ia makou? Ua ike no au ia oe, o ka mea hemolele no oe a ke Akua.
35 Yesu hyɛɛ honhommɔne no sɛ, “Tu firi ne mu kɔ!” Honhommɔne no de ɔbarima no hwee fam na ɛtu firii ne mu kɔeɛ a hwee anyɛ no.
Papa mai la Iesu ia ia, i mai la, Hamau, a e puka mai hoi iwaho ona. A hoohina iho la ka daimonio ia ia iwaenakonu, alaila puka mai no ia iwaho ona, aole i hana eha ia ia.
36 Nnipa no nyinaa ho dwirii wɔn, na wɔbisabisaa wɔn ho wɔn ho sɛ, “Asɛm bɛn ni. Onipa bɛn ni a ɔde tumi ne ahoɔden tea ahonhommɔne ma wɔtie yi?”
Mahalo iho la lakou a pau, a olelo kekahi i kekahi, i ae la, Heaha keia olelo! No ka mea, ua kauoha ikaika aku oia i na uhane haukae me ka mana, a ua puka mai no lakou iwaho.
37 Deɛ ɔyɛeɛ yi ho asɛm trɛɛ ɔman no mu nyinaa.
Kui aku la kona kaulana ia wahi aku ia wahi aku, ma ia aina a puni.
38 Yesu firii hyiadan no mu no, ɔkɔɔ Simon efie kɔtoo sɛ huraeɛnini abɔ Simon ase baa. Nnipa a wɔwɔ hɔ no srɛɛ no sɛ ɔnsa no yadeɛ.
A hele ia iwaho o ka halehalawai, komo aku la ia iloko o ka hale o Simona; ua loohia ka makuahonoaiwahine o Simona e ke kuni nui; nonoi aku la lakou ia Iesu nona.
39 Ɔkɔɔ deɛ ɔda hɔ kɔgyinaa ne nkyɛn, teaa yadeɛ no ma ɛgyaeɛ amonom hɔ ara ma ɔsɔre maa wɔn aduane diiɛ.
Ku ae la o Iesu iluna ma ona la, papa iho la i ke kuni; haalele iho la ke kuni ia ia. Ala ae la ia wahine iluna, a lawelawe na lakou.
40 Onwunu dwoeɛ no, wɔde ayarefoɔ pii baa sɛ, Yesu nsa wɔn yadeɛ. Ɔde ne nsa guu wɔn so saa wɔn yadeɛ.
A i ke komo ana a ka la, o ka poe a pau no lakou na mea mai i kela mai i keia mai, halihali mai la ia lakou io Iesu la; a kau iho la oia i kona mau lima maluna o lakou a pau, a hoola iho la ia lakou.
41 Ahohommɔne firii nnipa no pii mu firiiɛ a na wɔreteateam sɛ, “Wone Onyankopɔn Ba no.” Nanso, Yesu kaa wɔn anim, hyɛɛ wɔn sɛ wɔmmua wɔn ano, ɛfiri sɛ, na ahonhommɔne no nim sɛ ɔno ne Kristo no.
A hemo mai la na daimonio iwaho o na mea he lehulehu e kahea ana me ka olelo, O oe no ka Mesia, ke Keiki a ke Akua. A papa aku la oia ia lakou, aole i ae aku ia lakou e olelo; no ka mea, ua ike no lakou, oia ka Mesia.
42 Adeɛ kyeeɛ no, Yesu tee ne ho kɔɔ ɛserɛ so baabi a ɛhɔ yɛ dinn. Nkurɔfoɔ no kyini hwehwɛɛ no na wɔhunuu no no, wɔsrɛɛ no sɛ ɔntena wɔn nkyɛn wɔ Kapernaum hɔ.
A ao ae la, hele aku la i kahi nahelehele; a imi aku la na kanaka ia ia, a hiki io na la, kaohi iho la lakou ia ia e haalele ole oia ia lakou.
43 Yesu ka kyerɛɛ wɔn sɛ, “Ɛsɛ sɛ meka Asɛmpa a ɛfa Onyankopɔn Ahennie ho no mekyerɛ afoforɔ nso, ɛfiri sɛ, ɛno enti na wɔsomaa me.”
Olelo mai la oia ia lakou, he pono hoi no'u, e hai aku i ka euanelio no ke aupuni o ke Akua i na kulanakauhale e ae; no ka mea, nolaila wau i hoounaia'i.
44 Yesu kyinkyinii Yudeaman no mu kɔɔ hyiadan ahodoɔ mu kɔkyerɛkyerɛeɛ.
A ao mai la hoi oia iloko o na halehalawai o Galilaia.