< Yohane 12 >
1 Aka nna nsia na Twam Afahyɛ no aduru no, Yesu kɔɔ Betania, kuro a na Lasaro a Yesu nyanee no firi awufoɔ mu no te mu no mu.
Pea toe ono ʻae ʻaho [pea fai ]ʻae [kātoanga ʻoe ]Lakaatu, pea haʻu ʻa Sisu ki Pētani, naʻe ʻi ai ʻa Lasalosi ʻaia naʻe fokotuʻu ʻe ia mei he mate.
2 Wɔtoo Yesu ɛpono. Marta na ɔsomee wɔ saa apontoɔ yi ase. Lasaro tenaa Yesu nkyɛn pɛɛ wɔ ɛpono no ho.
Pea naʻa nau te u ai kiate ia ʻae ʻohomohe: pea tauhi ʻe Māʻata: ka ko e tokotaha ʻa Lasalosi ʻokinautolu naʻe nofo mo ia ʻi he keinangaʻanga.
3 Wɔredidi no, Maria faa ngohwam bi a ne boɔ yɛ den bɛhwie guu Yesu nan ase de ne tirinwi pepaeɛ. Ngo no hwa gyee efie hɔ nyinaa.
Pea toʻo ʻe Mele ʻae lolo ko e naʻati moʻoni, ko e lau taha [hono mamafa], ko e koloa lahi, ʻo ne tākai ʻaki ʻae vaʻe ʻo Sisu, ʻo holoholo ʻaki hono vaʻe ʻa hono louʻulu: pea naʻe pito ʻae fale ʻi he namu lelei ʻoe lolo.
4 Yuda Iskariot a ɔyɛ asuafoɔ no mu baako a akyire no ɔbɛyi Yesu ama no ani annye deɛ ɔbaa yi yɛeɛ no ho,
Pea lea ai ʻae tokotaha ʻo ʻene ākonga, ko Siutasi ʻIsikaliote, ko e foha ʻo Saimone, ʻaia ʻe lavakiʻi ia,
5 enti ɔkaa sɛ, “Adɛn enti na wantɔn saa ngohwam yi na yɛamfa sika no amma ahiafoɔ?”
“Ko e hā naʻe ʻikai fakatau ai ʻae lolo ni ʻaki ʻae tenali ʻe tolungeau, pea foaki ki he masiva?”
6 Ɛnyɛ sɛ na ɔdwene ahiafoɔ ho enti na ɔkaa saa asɛm yi, na mmom, na ɔyɛ ɔkorɔmfoɔ na ɛsiane sɛ na ɔhwɛ asuafoɔ no sika so enti, na ɔwiawia bi.
Naʻa ne lea ʻaki eni, ka naʻe ʻikai ko ʻene tokanga ki he masiva; ka koeʻuhi ko e kaihaʻa ia, pea naʻe ʻiate ia ʻae kato, ʻo ne fua ʻaia naʻe tuku ki ai.
7 Yesu kaa sɛ, “Monnyaa ɔbaa yi haw! Deɛ ɔbaa yi ayɛ yi, ɔde resiesie me ama me wuo.
Pea lea ai ʻa Sisu, “Tuku ai pe ia: kuo tauhi ʻe ia ʻae meʻa ni ki he ʻaho ʻo hoku tanu.
8 Mo ne ahiafoɔ na ɛwɔ hɔ ɛberɛ biara, na me deɛ, me ne mo rentena hɔ daa.”
He ʻoku ʻiate kimoutolu maʻuaipē ʻae masiva; ka ʻoku ʻikai teu ʻiate kimoutolu maʻuaipē au.”
9 Ɛberɛ a Yudafoɔ no tee sɛ Yesu wɔ Betania no, wɔn mu pii kɔɔ hɔ. Ɛnyɛ Yesu nko enti na wɔkɔɔ hɔ, na mmom, wɔkɔɔ hɔ sɛ wɔrekɔhwɛ Lasaro a Yesu nyanee no firii awufoɔ mu no nso.
Pea naʻe ʻilo ʻe he tokolahi ʻoe kakai Siu ʻoku ʻi ai ia: pea naʻa nau haʻu, ka naʻe ʻikai koeʻuhi ko Sisu pe, ka koeʻuhi ke nau mamata kia Lasalosi foki, ʻaia naʻa ne fokotuʻu mei he mate.
10 Afei, asɔfoɔ mpanin no bɔɔ pɔ sɛ wɔbɛkum Lasaro nso,
Ka naʻe alea ʻae kau taulaʻeiki lahi, ke nau tāmateʻi ʻa Lasalosi foki;
11 ɛfiri sɛ, ɛsiane Lasaro wusɔreɛ no enti, na nnipa bebree retwe wɔn ho afiri Yudafoɔ mpanin no ho abɛdi Yesu akyi.
Koeʻuhi ko e meʻa ʻiate ia naʻe mahuʻi ʻae tokolahi ʻoe kau Siu, ʻo tui kia Sisu.
12 Adeɛ kyeeɛ no, nnipadɔm a wɔaba Twam Afahyɛ no tee sɛ Yesu reba Yerusalem no,
ʻI he ʻaho naʻa na feholoi, naʻe fanongo ʻae kakai tokolahi kuo haʻu ki he kātoanga, ʻoku haʻu ʻa Sisu ki Selūsalema,
13 wɔbubuu ɛberɛ de kɔhyiaa no ɛkwan de ahurisie teateaam sɛ, “Hosiana!” “Nhyira nka deɛ ɔreba wɔ Awurade din mu no!” “Nhyira nka Israelhene!”
Naʻa nau toʻo mai ʻae ngaahi vaʻa ponga, ʻonau ʻalu atu ke fakafetaulaki kiate ia, ʻonau kalanga, “Hosana: ʻOku monūʻia ʻae Tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻoku hāʻele mai ʻi he huafa ʻo Sihova.”
14 Yesu rekɔ no, na ɔte afunumu ba bi so sɛdeɛ Atwerɛsɛm hyɛɛ ho nkɔm sɛ,
Pea kuo maʻu ʻe Sisu ʻae ʻasi mui, naʻa ne heka ai; ʻo hangē ko ia kuo tohi,
15 “Nsuro, Ɔbabaa Sion! Hwɛ sɛ wo ɔhene te afunumu ba so reba wo nkyɛn.”
“ʻE taʻahine ʻo Saione, ʻoua ʻe manavahē: vakai, ʻoku haʻu ho Tuʻi, ʻoku heka ki he ʻuhikiʻi ʻasi.”
16 Ahyɛaseɛ no, asuafoɔ no ante yeinom nyinaa ase kɔsii sɛ wɔhyɛɛ Yesu animuonyam no ansa na wɔrekae sɛ, Atwerɛsɛm no aka saa asɛm yi nyinaa afa ne ho dada, na ɛno ara ne deɛ wɔayɛ no.
Ko e ngaahi meʻa ni, naʻe ʻikai tomuʻa ʻilo ʻe heʻene kau ākonga; ka ʻi he hakeakiʻi ʻa Sisu, naʻa nau manatu ai kuo tohi ʻae ngaahi meʻa ni kiate ia, pea kuo nau fai ʻae ngaahi meʻa ni kiate ia.
17 Nnipa a na wɔwɔ hɔ a wɔhunu sɛ Yesu nyanee Lasaro firii awufoɔ mu no kaa asɛm a ɛsii no kyerɛɛ afoforɔ.
Pea naʻe fakamoʻoni ʻae kakai ko ia naʻe ʻiate ia ʻi heʻene ui ʻa Lasalosi mei he tanuʻanga, ʻo ne fokotuʻu ia mei he mate.
18 Yei enti na nnipa bebree kɔeɛ sɛ wɔrekɔhyia Yesu ɛkwan no, ɛfiri sɛ, na wɔate sɛ wayɛ anwanwadeɛ.
Ko ia naʻe fakafetaulaki ai ʻae kakai kiate ia, he naʻa nau fanongo kuo ne fai ʻae mana ni.
19 Farisifoɔ no hunuu deɛ ɛrekɔ so no, wɔkaa sɛ, “Anyɛ yie! Monhwɛ sɛ nnipa no nyinaa atu adi nʼakyi!”
Pea ko ia naʻe alea ai ʻae kau Fālesi ʻiate kinautolu, ʻIkai te mou vakai ʻoku ʻikai ʻaupito te mou lavaʻi ha meʻa? “Vakai, kuo muimui ʻae kakai kotoa pē ʻiate ia.”
20 Afahyɛberɛ no mu no, Helafoɔ bi nso kɔɔ Yerusalem sɛ wɔrekɔsom.
Pea naʻe ai ʻae kau Kiliki niʻihi ʻiate kinautolu naʻe ʻalu hake ke hū ʻi he kātoanga.
21 Wɔkɔɔ Filipo a ɔfiri Betsaida no nkyɛn kɔka kyerɛɛ no sɛ, “Owura, yɛpɛ sɛ yɛhunu Yesu.”
Pea naʻa nau haʻu kia Filipe, ʻaia naʻe ʻo Petesaita ʻi Kāleli, ʻonau kole kiate ia, ʻo pehē, ʻEiki, ʻoku mau fie mamata kia Sisu.
22 Filipo kɔbɔɔ Andrea amaneɛ maa wɔn baanu kɔka kyerɛɛ Yesu.
Pea naʻe ʻalu ʻa Filipe ʻo tala kia ʻAnitelū: pea toe tala kia Sisu ʻe ʻAnitelū mo Filipe.
23 Yesu ka kyerɛɛ wɔn sɛ, “Ɛberɛ no aso sɛ wɔbɛhyɛ Onipa Ba no animuonyam.
Pea leaange ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo pehē, “Kuo hokosia ʻae ʻaho, ke fakaongoongolelei ai ʻae Foha ʻoe tangata.
24 Mereka nokorɛ akyerɛ mo sɛ, sɛ wɔamfa burofua anhyɛ fam amma amporɔ na amfifiri a, ɛda so yɛ burofua no ara, nanso sɛ ɛporɔ na ɛfifiri a, ɛso aba pii.
Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Kapau ʻoku ʻikai mokulu ʻae tengaʻi uite ki he kelekele pea mate, ʻoku nofo taha ai pe: ka ʻi heʻene mate, ʻoku tupu mei ai ʻae fua lahi.
25 Obiara a ɔdɔ ne kra no bɛhwere ne nkwa, na deɛ ɔnnɔ ne kra no ɔbɛnya nkwa a ɛnni awieeɛ. (aiōnios )
Ko ia ʻoku ʻofa ki heʻene moʻui, ʻe mole ia ʻiate ia; pea ko ia ʻoku fehiʻa ki heʻene moʻui ʻi he māmani, te ne maʻu ia ki he moʻui taʻengata. (aiōnios )
26 Obiara a ɔpɛ sɛ ɔsom me no, ɛsɛ sɛ ɔdi mʼakyi, na baabiara a mewɔ no, ɛsɛ sɛ mʼasomfoɔ nso wɔ hɔ bi.”
Kapau ʻoku tauhi au ʻe ha tangata, tuku ke ne muimui ʻiate au; pea ko e potu teu ʻi ai, ʻe ʻi ai foki ʻa ʻeku tamaioʻeiki: kapau ʻoku tauhi au ʻe ha tangata, ʻe fakaongoongolelei ia ʻe he Tamai.
27 Yesu kaa sɛ, “Afei deɛ, me kra ho yera no na asɛm bɛn na menka? Menka sɛ, ‘Agya, gye me firi saa amanehunu yi mu anaa?’ Nanso, yei enti na wosomaa me baa ewiase sɛ memmɛhunu amane.
“Ko eni kuo mamahi hoku laumālie; pea ko e hā ʻeku lea? [Te u pehē], ʻE Tamai, fakamoʻui au mei he ʻaho ni? Ka naʻaku haʻu koeʻuhi [ke u hokosia ]ʻae ʻaho ni.
28 Agya, hyɛ wo din animuonyam!” Ɔkasa wieeɛ no, nne bi firi ɔsoro kaa sɛ, “Mahyɛ no animuonyam dada na mɛsane mahyɛ no bio.”
ʻE Tamai, fakaongoongolelei ho huafa.” Pea naʻe hoko mai ʻae leʻo ni mei he langi, “Kuo u fakaongoongolelei ia, pea te u toe fakaongoongolelei ia.”
29 Nnipakuo a na wɔwɔ hɔ no tee nne no, wɔkaa sɛ aprannaa na ɛrebobɔ mu. Ebinom nso kaa sɛ, ɔsoro ɔbɔfoɔ na ɔkasa kyerɛɛ no.
Pea ko ia naʻe pehē ai ʻe he kakai naʻe tutuʻu [ai], mo ongoʻi [ia], ko e mana: pea pehē ʻe he niʻihi, “Ko e ʻāngelo ʻoku lea kiate ia.”
30 Nanso, Yesu ka kyerɛɛ wɔn sɛ, “Mo enti na saa nne yi kasaeɛ na ɛnyɛ me enti.
Pea leaange ʻa Sisu, ʻo ne pehē, “Naʻe ʻikai ongo mai ʻae leʻo ni koeʻuhi ko au, ka koeʻuhi ko kimoutolu.
31 Afei, ɛberɛ aduru sɛ wɔbu ewiase atɛn na wɔtu ɔbonsam a ɔdi ewiase so no gu.
Ko eni ʻae fakamaau ʻoe māmani ʻe kapusi eni ʻae ʻeiki ʻoe māmani kituaʻā,
32 Sɛ wɔnya ma me so firi asase mu a, mɛtwe nnipa nyinaa aba me nkyɛn.”
Pea kapau ʻe hiki au ki ʻolunga mei he fonua, te u tohoaki ʻae kakai kotoa pē kiate au.”
33 Ɔkaa yei de kyerɛɛ owuo ko a ɔbɛwu no.
Ko ʻene lea pehē, ko e fakahā ʻae mateʻanga ko ia ʻe mate ai ia.
34 Nnipa no kaa sɛ, “Atwerɛsɛm no di adanseɛ sɛ, Agyenkwa no renwu da. Adɛn enti na wɔka kyerɛ yɛn sɛ, ɛsɛ sɛ wɔma Onipa Ba no so? Hwan ne saa Onipa Ba no?” (aiōn )
Pea leaange ʻae kakai kiate ia, “Kuo mau fanongo mei he fono ʻoku nofo ʻae Kalaisi ʻo taʻengata: pea ʻoku fēfē hoʻo lau, ʻE hiki hake ʻae Foha ʻoe tangata? ʻE fēfē nai ʻae Foha ko ia ʻoe tangata? (aiōn )
35 Yesu buaa wɔn sɛ, “Me hann no bɛhyerɛn ama mo mmerɛ tiawa bi mu. Ɛno enti, monnante mu ɛberɛ a mowɔ saa hann no mu yi nkɔ baabiara a mopɛ sɛ mokɔ, ansa na esum aduru; anyɛ saa a morenhunu kwan.
Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻE toetoe siʻi pe ʻene ʻiate kimoutolu ʻae maama. ʻEveʻeva lolotonga hoʻomou maʻu ʻae maama telia naʻa tō ʻae poʻuli kiate kimoutolu: he ko ia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he poʻuli, ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ia pe ko ʻene ʻalu ki fē.
36 Ɛberɛ a mowɔ hann mu yi, monnye hann no nni na moayɛ hann no mma.” Yesu kaa nsɛm yi wieeɛ no, ɔfirii hɔ de ne ho kɔhintaeɛ.
ʻI hoʻomou kei maʻu ʻae maama, tui ki he maama, koeʻuhi ke mou hoko ko e fānau ʻae maama.” Naʻe lea ʻaki ʻe Sisu ʻae ngaahi meʻa ni, pea ʻalu, ʻo ne fufū ia ʻiate kinautolu.
37 Ɛwom sɛ na Yesu ayɛ anwanwadeɛ ahodoɔ ama Yudafoɔ no ahunu deɛ, nanso na wɔnnye no nni ara.
He kuo fai ʻe ia ʻae ngaahi mana lahi ʻi honau ʻao, ka naʻe ʻikai te nau tui kiate ia:
38 Yei ne Odiyifoɔ Yesaia asɛm a ɔkaa sɛ, “Awurade, hwan na wagye yɛn asɛnka adi? Na hwan nso na ɔbɛgye wʼanwanwadwuma no adi sɛ adansedie?”
Pea naʻe fakamoʻoni ai ʻae lea ʻae palōfita ko ʻIsaia, ʻaia naʻe pehē, “ʻEiki, ko hai kuo tui ki heʻemau fakaongoongoa? Pea kuo fakahā kia hai ʻae nima ʻo Sihova?”
39 Yudafoɔ no annye anni ɛfiri sɛ, na Odiyifoɔ Yesaia asane aka sɛ,
Ko ia naʻe ʻikai ai te nau faʻa tui, he naʻe toe tala foki ʻe ʻIsaia,
40 “Onyankopɔn afira wɔn ani, na wapirim wɔn akoma, sɛdeɛ ɛbɛyɛ a wɔrentumi nnane mma me nkyɛn na masa wɔn yadeɛ.”
“Kuo fakakui ʻe ia honau mata, ʻo fakafefeka honau loto; ke ʻoua naʻa nau vakai ʻaki honau mata, pe ʻilo ʻaki honau loto, pea liliu, peau fakamoʻui ʻakinautolu.”
41 Yesaia kaa yei faa Yesu animuonyam a daakye ɔbɛnya a Onyankopɔn yi kyerɛɛ no no ho.
Ko e ngaahi meʻa ni naʻe lea ʻaki ʻe ʻIsaia, ʻi heʻene mamata ki hono nāunau, pea ne lea kiate ia.
42 Mpo, na Yudafoɔ mpanin no mu pii gye Yesu di, nanso na wɔsuro sɛ, sɛ Farisifoɔ no hunu wɔn a, wɔremma wɔmma asɔredan no mu bio.
Pea naʻe tui kiate ia ʻae tokolahi ʻi he kau pule foki; ka ko e meʻa ʻi he kau Fālesi, naʻe ʻikai te nau fakahā ia, telia naʻa kapusi ʻakinautolu mei he falelotu:
43 Na wɔpɛ sɛ nnipa bɛkamfo wɔn sene sɛ Onyankopɔn bɛhyɛ wɔn animuonyam.
He naʻe lahi ʻenau manako ki he fakamālō ʻae tangata ʻi he fakamālō ʻae ʻOtua.
44 Yesu teaam sɛ, “Obiara a ɔgye me di no, ɛnyɛ me nko na ɔgye me di, na ɔgye deɛ ɔsomaa me no nso di.
Pea kalanga ʻa Sisu ʻo pehē, “Ko ia ʻoku tui kiate au, ʻoku ʻikai tui kiate au [pe], ka kiate ia naʻa ne fekau au.
45 Na deɛ ɔhunu me no hunu deɛ ɔsomaa me no nso.
Pea ko ia ʻoku ne mamata kiate au, ʻoku ne mamata kiate ia naʻa ne fekau au.
46 Maba ewiase sɛ hann, na obiara a ɔgye me di no ankɔ so antena sum mu.
Kuo u haʻu au ko e maama ki māmani, koeʻuhi ko ia ʻe tui kiate au ke ʻoua naʻa nofo ia ʻi he poʻuli.
47 “Obiara a ɔte mʼasɛm na ɔnni so no, meremmu no atɛn. Ɛfiri sɛ, mamma sɛ merebɛbu nnipa atɛn, na mmom, mebaeɛ sɛ merebɛgye wɔn nkwa.
Pea kapau ʻoku fanongo ha tangata ki heʻeku ngaahi lea, kae ʻikai tui, ʻoku ʻikai te u fakamaauʻi ia: he naʻe ʻikai te u haʻu ke fakamaauʻi ʻa māmani, ka ke fakamoʻui ʻa māmani.
48 Obiara a ɔpo me na ɔnnye mʼasɛm nni no, ɔtemmufoɔ bi wɔ hɔ a ɔbɛbu no atɛn. Me nsɛm a maka akyerɛ mo no na Atemmuo da no ɛbɛbu mo atɛn.
Ko ia ʻoku ne liʻaki au ʻo ʻikai maʻu ʻeku ngaahi lea, ʻoku ai ha taha ʻoku fakamaauʻi ia: ko e lea kuo u lea ʻaki, ko ia te ne fakamaauʻi ia ʻi he ʻaho fakamui.
49 Nsɛm a maka no nyinaa, ɛnyɛ mʼankasa mʼadwene na mede ka kyerɛɛ mo, na mmom ɛyɛ deɛ Agya no ka kyerɛɛ me sɛ menka nkyerɛ mo no.
He naʻe ʻikai te u lea ʻiate au; ka ko e Tamai naʻa ne fekau au, kuo ne puleʻi au ʻi he meʻa te u fekau, mo ia te u lea ʻaki.
50 Menim sɛ asɛm biara a Agya no ahyɛ me sɛ menka no de nnipa kɔ nkwa a ɛnni awieeɛ mu; enti asɛm a ɔbɛka akyerɛ me sɛ menka biara no, ɛno na meka!” (aiōnios )
Pea ʻoku ou ʻilo ko ʻene fekau ko e moʻui taʻengata: ko ia ko e meʻa ʻoku ou lea ʻaki, ʻoku ou lea ʻaki ʻo hangē ko e fekau ʻae Tamai kiate au.” (aiōnios )