< Mateo 25 >

1 “Ɔsoro Ahenni te sɛ mmabaa du bi a wɔfaa wɔn akanea se wɔrekohyia ayeforokunu.
la liyar kwamaro na bi butobbo kwobbeu wo tu talkire ce la cin yaken naci to nii kibineu
2 Na mmabaa no mu baanum yɛ anyansafo na baanum nso yɛ nkwaseafo.
nung more ce kuletini rila nug more ce yula kabo
3 Wɔn mu nkwaseafo no rekɔ no, wɔfaa wɔn akanea nanso wɔamfa ngo anka ho.
la kambo kuletini bi butobe tutal kire ceu ci tubo nuwango kange cinen dila bi butobo yula nyeu tu nuwanger cero kange calkiretini ceu
4 Nanso wɔn mu anyansafo no de, wɔrekɔ no wɔfaa ngo kaa wɔn akanea ho kɔe.
5 Ayeforokunu no amma ntɛm, enti wofii ase totɔɔ nko dedae.
lakambonii ki bineu tabum bwiyeri ci dugo dumti gwamceri cin darangum dum
6 “Ɔdasu mu na wɔtee nteɛteɛmu se, ‘Ayeforokunu no reba! Mumfi adi nkohyia no!’
dila kina cii kumeri cin nuwa kwaka diregi to nii bineu ko ceri, nakom co gwam wabkanco,
7 “Mmabaa yi nyinaa sɔre buebuee wɔn akanea no.
dila bi butobo co gam kwinangiri la cin ywellangum talkiretini ceu
8 Nkwaseafo no srɛɛ anyansafo no se, ‘Momma yɛn mo ngo no bi ngu yɛn akanea no mu na ɛredunnum.’
la kule bi butobeu yi nubo yula, kon ne nyinen nuwang kumeko bi duwar wori talkire nyeu lombamti
9 “Anyansafo no ka kyerɛɛ wɔn se, ‘Ngo a yɛwɔ no sua. Monkɔ kurom nkɔtɔ bi.’
dila buro yula nyeu ciya cinen wori mani a la nyinenti kange kumen ko ya nubo miye tiye nin ko te nu kumeu
10 “Wɔrekɔ akɔtɔ ngo no pɛ, na ayeforokunu no bae. Enti wɔn a wɔasiesie wɔn ho no ne ayeforokunu no kɔɔ nʼaponto no ase, na wɔtoo ɔpon no mu.
kambo ci yake tiyenkakeri nii ki bineu begen dila nubo ki batiyeu cu tange co fiye nakakonin dila cin nungum nyilogo
11 “Akyiri no a baanum no san bae no, wogyinaa ɔpon no akyi frɛe se, ‘Owura, hiɛ yɛn!’
kutang bori tangni bi bibutoi, bow la ciki te luwe, teluwe wom nyi nen
12 “Nanso ɔka kyerɛɛ wɔn se, ‘Mumfi hɔ nkɔ. Minnim mo!’
dila cin ciya ciki bilenke mi yi komti mi yom kom bo
13 “Enti monwɛn na munnim da anaa dɔn ko no.
nyori ko yi ki bati wori kon yombo diye kaka kwama
14 “Bio, Ɔsoro Ahenni te sɛ ɔbarima bi a ɔretu kwan akɔ ɔman foforo bi so. Ɔrekɔ no, ɔfrɛɛ ne nkoa na ɔde nʼahode maa wɔn.
la kino na nii wo darum na yaken mor bitine kange. cin co canga tini ceuri lacin neken dige ci cikeu kanceg
15 Ɔmaa ɔbaako sika nkotoku anum. Ɔmaa ɔfoforo nkotoku abien na ɔfoforo, kotoku baako, sɛnea obiara ahoɔden te.
win more ce cin ne talen ti nung, ki kange cine yeuri la ki kange tak cin ne talenti wiin la ci yorang talenti dong ikwan cer yila nii co yaken yamcembo
16 Nea ɔmaa no nkotoku anum no de sika no kɔyɛɛ adwuma, nyaa mfaso nkotoku anum kaa ho.
la wo yo talenti nungeu yaken cuko win dor ken cii mor nangene lacin fiya mwem talntibo kange nung
17 Saa ara na nea onyaa sika nkotoku abien no nso nyaa abien kaa ho,
nyo takri wo yo talenti yobeu fiyau bo yob
18 Nanso nea onyaa kotoku baako no de, okotuu fam de ne wura sika no siee hɔ.
dila canga wo yo talenti win neu cu ya wob buwakko bitineri lacin yurangum kiyeme teluwe cero
19 “Mmere bi akyi na wɔn wura no fi akwantu mu bae ne wɔn bebuu akontaa.
kambo kutangeri tee luwe cangetini co yilau naci kiye kemero kange ci
20 Nea onyaa sika nkotoku anum no de anum kaa ho bae. Ɔkae se, ‘Me wura, womaa me sika nkotoku anum. Hwɛ, manya anum aka ho.’
cange wo yo talenti nungeu, bou ki mwem talenti nung tak. ciki te luwe mwi neye talenti nung. to min fiyau mwembo talenti nung tak
21 “Ne wura no ka kyerɛɛ no se, ‘Mo, akoa pa ne ɔnokwafo, woadi kakra yi ho nokware, mede wo besi nneɛma pii so panyin. Bra, na me ne wo nni dɛw!’
teluwe ce yico ki yori kabo canga ken ki bilenke mwin ma bilnke dor digero bi dobeu matin yo nen dur dor digero duce dogen mor lumor talen mwek canga wo yo talen ti yobeb yau rki,
22 “Akoa a ɔmaa no sika nkotoku abien no nso bae. Ɔka kyerɛɛ ne wura no se, ‘Worekɔ no, womaa me sika nkotoku abien, hwɛ, manya abien aka ho.’
teluwe mwin neye talenti bokange yob too min fiyau ten mwemb talent bo kange yob
23 “Ne wura no ka kyerɛɛ no se, ‘Mo, akoa pa ne ɔnokwafo, woadi kakra yi ho nokware, mede wo besi nneɛma pii so panyin. Bra, wo wura anigye mu!’
teluwe yico ki yori kabo canga ken ki bilenke mwin ma bilenke dor digero biduware matin yo nen dor digentiro duce digen mor luma te luwe mwek
24 “Akoa a onyaa sika kotoku baako no nso bae. Ɔka kyerɛɛ ne wura no se, ‘Owura, minim sɛ woyɛ onipa a wo ho yɛ nwonwa. Wutumi twa wɔ nea wunnuae ɛ, na wutumi boaboa ano wɔ nea wompetee ɛ;
la canga no yo talenti wiineu yau la cin yiki teluwe min nyimom mwin cilongi nye. lamwiki biyem fye mwi fiibe nyori mwiki mwerumnyo fiye wo watangbe
25 enti misuroi, na mede wo sika no kɔhyɛɛ fam, enti wʼade ni!’
min cuwam tai rila ya min yurangum talenti meu mor bitine to wo digero na meu
26 “Ne wura no ka kyerɛɛ no se, ‘Akoa bɔne ne onihawfo! So wunim sɛ mitumi twa wɔ nea minnuae, na mitumi boaboa ano wɔ nea mempetee?
dila teluwe ce ciya lanyi co ki mo canga bwir, kange dilime mwin nyumom miki biyem fiye mi fibe take miki mwerum nyofiye me watang be
27 Saa de a anka ɛsɛ sɛ wode sika no kɔto sikakorabea nya nsiho to hɔ ma me.
nyeu mokin neken nubo ma nangen ti ben keme, mi yilau na weu miki yom kiyemer miro ki mwem
28 “‘Munnye sika kotoku no mfi ne nsam, na momfa nkɔma nea onyaa nkotoku du no.
nyori yom talenti cinen di na kom neken canga wo ki talenti kwobbeu
29 Obiara a ɔwɔ no, wɔde bi bɛka ho ama no anya aboro so. Na obiara a onni no, nea ɔwɔ no mpo, wobegye afi ne nsam.
la gwam niwo cikeri/ atin cobcinen ten la can yilam cuko duco. cike. dila kinii wo manki digereu, digero cimeneu atin tum cinen
30 Na wɔatow saa akoa a ne so nni mfaso no akyene sum kabii mu; ɛhɔ na osu ne setwɛre wɔ.’”
kom merken canga bwirko kale mor kumta cii fiye ciya ci wiyeti ki kika nunekeu
31 “Na sɛ Onipa Ba no ba nʼanuonyam mu a abɔfo nyinaa ka ne ho a, saa bere no na ɔbɛtena nʼanuonyam ahengua no so.
ki kwama bi bwe nii fiye bow mor duktangka ceke kange nob tomangebo kangeceu, dila cin yii dor kutile duktangka
32 Na wɔbɛboaboa aman nyinaa ano wɔ nʼanim. Na ɔbɛpaw nnipa no mu sɛnea oguanhwɛfo paw nguan fi mmirekyi mu;
ka bumcem an mweru bitinetini gwam,
33 na ɔde nguan no begyina ne nifa so, na ɔde mmirekyi no agyina ne benkum so.
ca tin cikangum nubo win nawo nii bicire cokum dekwama mor nibetiniye catai yoken kwameu kamko cattiker, dila nebetini kanga mokke.
34 “Ɛno na Ɔhene no bɛka akyerɛ wɔn a wogyina ne nifa so no se, ‘Mo a mʼagya ahyira mo, mommra mmɛfa ahenni a wɔasiesie ama mo fi abɔde mfiase no nni!
dila liyau an yi burowo kango cattiyer ceu ko bou wo ko fiyer temi nineu, ca kwali liyarreko ci ywel kumen ki kwama wo ci yo kwar kalereweu
35 Ɔkɔm dee me, na momaa me aduan dii. Osukɔm dee me, na momaa me nsu nomee. Meyɛɛ ɔhɔho, na mode me kɔɔ mo fi.
wori min nuwa wura la kom neyi cari, min nuwa dilomwe la kom neye noka, min bow fabe la kom doken ki mo mor
36 Medaa adagyaw na mufuraa me ntama. Meyaree, na mobɛsraa me. Medaa afiase, na mobɛhwɛɛ me.’
min ya kwancer la kom dumen kwileni min nuwa bo lumauri kom cib ye mi lofucina kom ya mini
37 “Saa bere no mu na atreneefo bebisa se, ‘Owura, da bɛn na yehuu wo sɛ ɔkɔm de wo a, yɛmaa wo aduan, na osukɔm de wo a yɛmaa wo nsu nomee?
dila nubo cak -cakkeu an ciya ciki teluwe, fiyang we tonen ki wura la nyi camkimwe? kaka mwi nuwa dilo mwe tiri nyi nenen noka?
38 Afei da bɛn na yehuu sɛ woyɛɛ ɔhɔho, a yɛde wo kɔɔ yɛn fi, anaasɛ wodaa adagyaw a, yefuraa wo ntama?
fiyang nyi tonen faberi nyi cib nene? kaka mwi kwancer di nyi du mwilene?
39 Afei da bɛn na yehuu sɛ woyaree a, yɛbɛsraa wo, anaasɛ wodaa afiase a, yɛbɛhwɛɛ wo?’
fiyang nyi to wi nuwa bo lumari kaka lofucinari nyi bou mwinene?
40 “Na Ɔhene no, bebua wɔn se, ‘Sɛ moayɛ ama me nuanom nkumaa yi mu baako yi, moayɛ ama me!’
la liyau atin ciya na yiciki bilenke mi yi komti dige wo kom ma wii mor-mor kebmibo bidu war tininbo wuro ninu, ko man ki mo
41 “Afei mɛka akyerɛ wɔn a wogyina me benkum so no se, ‘Mo a wɔadome mo, mumfi me so nkɔ ogyatannaa a ennum da a wɔasɔ ama ɔbonsam ne nʼabɔfo no mu. (aiōnios g166)
la can yi buro kanko mor cekkeu, ko kubom min, kom wo ciikau ko yaken mor kire wo manki dikako ci ywel bwe kelkelenin kange nob bwangkab cekeu, (aiōnios g166)
42 Na ɔkɔm dee me, moamma me aduan anni, osukɔm dee me, moamma me nsu annom.
worimin nuwa wura dila kom neye bo cari, min nuwa dilo mwe, dila komneye bo noka,
43 Meyɛɛ ɔhɔho, moamfa me ankɔ mo fi. Medaa adagyaw, moamfura me ntama. Meyaree, moammɛsra me. Medaa afiase, moammɛhwɛ me.’
min ya fabe, dila kom dobo kimo mor luwe, kwancer, dilakom dumen bo kulen, dam twirem kange lo fucina dila kom cib yebo
44 “Wɔn nso bebua no se, ‘Awurade, da bɛn na yehuu wo sɛ ɔkɔm dee wo, anaasɛ osukɔm dee wo, anaasɛ woyɛɛ ɔhɔho, anaasɛ wodaa adagyaw, anaasɛ woyaree, anaasɛ wodaa afiase, na yɛammoa wo?’
la ciyan ciyaken ki teluwe, fyang nyi to ki wuro kaka ki dilomwe, kaka fabe, kwancer, kaka nuwabo luma, kaka focina rila nyi mwen bo nangenne?
45 “Na obebua wɔn se, ‘Sɛ moanyɛ amma nkumaa yi mu baako nti, moanyɛ amma me.’
la can ciya cinen ciki, bilenke mi yikom, diger wo ko mabo kange nin wii mor bi duwar tininbo weri, kom ma membo
46 “Na wɔbɛkɔ asotwe a ɛto ntwa da mu, na atreneefo akɔ nkwa a enni awiei mu.” (aiōnios g166)
buro atin go gen mor mwe kako manki dige dila nubo cak -caeu mor dume manki dika. (aiōnios g166)

< Mateo 25 >