< Luka 21 >
1 Yesu te asɔredan mu hɔ no, ohuu asikafo bi a wɔde wɔn afɔrebɔde akɛseakɛse regu afɔrebɔ adaka no mu.
Leleꞌ Yesus nanori mia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, Ana nita atahori mamasuꞌiꞌ ra rema mbedꞌaꞌ kolete sia peti kolete a.
2 Ohuu okunafo hiani bi nso sɛ ɔde sika kakraa bi too afɔre adaka no mu.
Ana o nita ina falu mana tudꞌa-loloꞌe esa nema hule-oꞌe boe. Ana mbedꞌaꞌ dꞌoiꞌ sen rua sia peti naa boe. Dꞌoiꞌ a felin mbeiꞌ lenaꞌ basa e.
3 Yesu ka kyerɛɛ nnipa a na wɔwɔ asɔredan mu hɔ no se, “Nokware ni, afɔre a okunafo hiani yi bɛbɔɔ no som bo sen afɔre akɛseakɛse a asikafo no bɛbɔɔ no nyinaa.
Basa ma Yesus olaꞌ neu ana dedꞌenu nara nae, “Rena malolole! Ina falu mana tudꞌa-lololeꞌ a, ana mbedꞌaꞌ a dꞌoiꞌ sen ruaꞌ a, te huu ana fee nalenaꞌ basa atahori ra.
4 Wɔn nyinaa de nea wɔanya ama aboro so no bi na ɛbɛbɔɔ afɔre, na oyi de, ofi ne hia mu de ne sika a ɔwɔ nyinaa na abegu mu yi.”
Atahori laen naa ra rendi kolete mia sira doi lena nara. Te ina falu ia fee nabꞌasaꞌ dꞌoin ena. Tao-tao te, eni taiꞌ a dꞌoiꞌ naa ra.”
5 Yesu akyidifo no bi kamfoo abo fɛfɛ a wɔde sii asɔredan no ne adwinni ahorow a wɔadi agu ɔdan no ho no. Nanso Yesu kae se,
Leleꞌ naa, Yesus ana dedꞌenu nara olaꞌ koa-boꞌu Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a rae, “Amaꞌ! Mita Ume ia meulaun dꞌei! Ara tao e rendiꞌ fatu tatatiꞌ monaeꞌ ra, ma ara dꞌama se tetuꞌ. Boe ma hambu atahori fee sudꞌiꞌ a saa mafelit fo paroon neu Ume a!” Te Yesus nataa nae,
6 “Bere bi bɛba a, wobedwiriw nneɛma a morekamfo yi nyinaa agu a hwee renka.”
“Ume ia memaꞌ meulauꞌ. Te nda dooꞌ sa te, atahori ra poko ralutu hendi basa fatu ra losa raꞌabꞌebꞌelaꞌ ro rae a.”
7 Wobisaa no se, “Kyerɛkyerɛfo, bere bɛn na asɛm a woreka yi besi, na ho nsɛnkyerɛnne bɛyɛ dɛn?”
Basa ma, Yesus ana dedꞌenu nara ratane rae, “Ama Meser! Saa fo Amaꞌ olaꞌ faꞌ ra, fai hiraꞌ fo dadꞌi? Mete ma fain deka ena, na tatanda nara onaꞌ bee?”
8 Yesu buae se, “Monhwɛ mo ho so yiye na obi annaadaa mo, efisɛ nnipa pii bɛsɔre aka se, ‘Mene Kristo no’ na bere no abɛn, nanso monnnye wɔn nni!
Boe ma Yesus nataa nae, “Sadꞌi minea malolole fo afiꞌ neneꞌedꞌi nalaꞌ. Huu dei fo hambu atahori mataꞌ-mataꞌ rema toꞌo tenda nara rae, “Au ia, Kristus.’ Hambu ruma fai rae, ‘Fai mateteꞌen deka-deka nema ena!’ Te afiꞌ mimihere!
9 Sɛ mote akokoakoko ne sɛ wɔsɔre tia aman a, munnsuro efisɛ ɛsɛ sɛ saa nneɛma yi di kan ba nanso na ɛnkyerɛ sɛ awiei no abɛn.”
Mete ma hei rena haraꞌ oi, atahori ra ramue-raanggi ma ratati sia bee-bꞌee, na, afiꞌ mimitau. Memaꞌ, basa naa ra musi dadꞌi raꞌahuluꞌ. Te fai mateteꞌen nda feꞌe losa sa.
10 Ɔkaa bio se, “Aman bɛsɔre aman so na ahenni asɔre ahenni so.
Dei fo leo esa natati no leo laen. Nusaꞌ esa natati no nusaꞌ laen.
11 Asasewosow a ɛyɛ hu bɛba, ɔkɔm bɛba na nneɛma a ɛyɛ hu befi wim asisi.
Rae o nanggonggaꞌ monaen seli. Sia bee-bꞌee fai ndoe-laꞌas manaseliꞌ, hedꞌis deꞌulaka ndule-feo mamanaꞌ. Dei fo atahori o rita dalaꞌ mana tao atahori ao nara tenggou, boe ma manadadꞌiꞌ manaseliꞌ sia lalai.
12 “Nanso ansa na eyinom nyinaa besisi no, me din nti, wɔbɛtaa mo akyekyere mo, de mo akɔ hyiadan mu ne afiase ne ahemfo ne atumfo anim.
Dꞌala mana dadꞌiꞌ ia ra nda feꞌe basa sa, te atahori ra humu nggi, ma poko-paru nggi, huu mimihere Au. Basaꞌ fo ara rendi dedꞌea mara nisiꞌ ume hule-oꞌeꞌ ra, ma tao nggi bꞌui rala mii. Ara o rendi nggi misiꞌ maneꞌ ra no mana parenda laen ra boe. Basa ia ra, huu hei tungga Au.
13 Eyi bɛma moanya kwan adi me ho adanse.
Te hei musi pake naa dadꞌi kakaꞌeꞌ fo mifadꞌe Hara-lii Malole ngga neu se.
14 Nanso, monnnwene nsɛm a mobɛka de ayi mo ho ano no ho;
Dadꞌi sudꞌi boe dudꞌuꞌa miꞌihuluꞌ mae, hei mae misilaꞌe ao mara taꞌo bee.
15 Efisɛ mɛma mo nsɛm ne nyansa a mode beyi mo ho ano a mo atamfo rentumi nnyina mo anim.
Te dei fo Au fee dedꞌea-oꞌolaꞌ nandaa neu nggi fo misilaꞌe ao mara. No taꞌo naa, hei musu mara nda ritaꞌ rae olaꞌ saa sa ena boe.
16 Mo awofo, mo nuanom, mo abusuafo ne mo nnamfonom beyi mo ama na wobekum mo mu bi.
Dei fo atahori hetar mburu-oeꞌ ro nggi, huu hei tungga Au. Hambu mia bobꞌonggi mara, onaꞌ ina-ama mara, odꞌi-aꞌa mara, toronoo mara, ma nonoo mara. Dei fo hambu ruma mia sira e sangga dalaꞌ fo seo nggi, losa tao risa hei ruma.
17 Na me nti nnipa bɛtan mo.
18 Nanso mo tinwi baako pɛ mpo renyera.
Te ama afiꞌ mimitau, huu Lamatuaꞌ nda liliiꞌ nggi sa. Langga fulu mara esa o nda ou sa boe, mete ma Ana nda nau sa.
19 Na sɛ mutumi gyina pintinn a, mubenya nkwa a enni awiei.”
Mete ma hei miꞌitataaꞌ mikindondooꞌ a, tantu Lamatualain fee nggi masoi-masodꞌaꞌ.”
20 “Sɛ muhu sɛ asraafo atwa Yerusalem ho ahyia a, na ɛkyerɛ sɛ ne sɛe abɛn.
Yesus olaꞌ seluꞌ nae, “Mete ma hei mita musu ra heo rala kota Yerusalem ena, hei bubꞌuluꞌ mae, ana nae nambalutu ena.
21 Saa bere no wɔn a wɔte Yudea nguan nkɔ mmepɔw no so; wɔn a wɔwɔ kurow no mu no nguan mfi mu, na wɔn nso a wɔwɔ nkuraa ne mfuw mu no ntena hɔ ara.
Hei atahori sia propensi Yudea mita taꞌo naa, na fela mela misiꞌ leteꞌ a leo. Atahori mana sia kota o fela mela leo. Ma atahori mana sia kamboꞌ sudꞌi misiꞌ kota mii fai.
22 Saa bere yi mu na Onyankopɔn asotwe a adiyifo no hyɛɛ ho nkɔm wɔ Kyerɛwsɛm no mu no bɛba mu.
Huu Lamatuaꞌ haitua fai sususaꞌ ra fo huku-dꞌoki atahori nda mana nau rena E sa. Basa naa ra dadꞌi tungga onaꞌ saa fo Lamatualain mana ola-ola nara suraꞌ memaꞌ eniꞌ a lele-uluꞌ a
23 Wɔn a wɔafa afuru ne wɔn a wɔma mma nufu no nnue. Amanehunu a enni kabea bɛba ɔman no so na Onyankopɔn abufuwhyew nso aba nnipa no so.
Kasian neu ina mairuꞌ ma ina mana nasusu ana nara. Leleꞌ naa, basa raefafoꞌ ia hambu susa-sonaꞌ, ma basa atahori Yahudi ra hambu doidꞌosoꞌ beran seli, huu Lamatualain namanasa se.
24 Ebinom bɛtotɔ wɔ afoa ano na wɔafa ebinom nso nnommum de wɔn akɔ amanaman so na amanaman bɛsɛe Yerusalem, adi so akosi bere a Onyankopɔn ahyehyɛ sɛ amanaman nni wɔn so no betwa mu.”
Dei fo musu ra tao risa ruma, ma futu ruma, fo dadꞌi ate sia bee-bꞌee sia raefafoꞌ ia. Atahori fuiꞌ mana nda rahine Lamatualain sa, rema tabꞌu-roroo ranggenggeo kota Yerusalem, ma parenda kota isin, losa sira fula-fain basa.”
25 “Nsɛnkyerɛnne bɛba owia, ɔsram ne nsoromma mu na po asorɔkye bɛbobɔ mu, aworo so ama ne nnyigyei dennen no de ahoyeraw aba aman nyinaa so.
Basa naa ma Yesus nafadꞌe soꞌal Eni neneman, nae “Dei fo leleꞌ Atahori Matetuꞌ a nae baliꞌ nema, hambu tatandaꞌ sia relo a, fulan, ma sia nduuꞌ ra. Sia raefafoꞌ ia o hambu tatandaꞌ, naeni tasiꞌ namue, no sanggu-anin manaseliꞌ, riree ra sou ata rema monaen seli. Basa ia ra tao fee atahori ramatau ma titindindi, de nda ritaꞌ rae taꞌo bee saa ena boe.
26 Esiane nneɛma a ɛyɛ hu a ɛbɛba asase so no nti, nnipa pii bɛtotɔ piti na abɔde a ɛwɔ wim nso awosow ahoɔden so.
Basa koasa mana sia lalai ra ranggenggo leli. Rita onaꞌ naa ma, atahori ramatau rala seli, huu raefafoꞌ nae soe ena!
27 Saa bere no na wobehu Onipa Ba no sɛ ɔde tumi ne anuonyam a ɛso nam omununkum mu reba.
Basa naa, dei fo atahori rita Au, ‘Atahori Matetuꞌ a, onda uma o leleꞌ’. Au onda o koasa, ma basa manaseli ngga.
28 Sɛ saa asɛm yi fi ase sisi a, momfa gyidi nnyina pintinn, efisɛ na mo nkwagye bere abɛn.”
Mete ma basa tatandaꞌ ia ra dadꞌi, na, ama botiꞌ langga mara leo, huu Lamatuaꞌ fain losa fo fee nggi masoi-masodꞌaꞌ.”
29 Yesu buu wɔn bɛ bi se, “Monhwɛ borɔdɔma ne nnua nyinaa.
Basa naa ma, Yesus nafadꞌe nekendandaaꞌ esa nae, “Hei mete miꞌibꞌebꞌesa hau-hau huuꞌ ra.
30 Sɛ eyiyi nhaban foforo a na ɛkyerɛ sɛ asusow bere adu.
Mete ma roo nara huni-huni ena, na dadꞌi bukti oi, fai matobꞌiꞌ deka nema ena.
31 Saa ara nso na sɛ muhu nsɛnkyerɛnne a mereka ho asɛm yi a, munhu sɛ Onyankopɔn ahenni no abɛn.
Onaꞌ naa boe no fai sususaꞌ ra boe. Mete ma ara sou rema, na dadꞌi tanda oi, Lamatualain parendan deka nema ena.
32 “Nokware mise mo sɛ, awo ntoatoaso yi rentwa mu, gye sɛ saa nneɛma yi nyinaa aba mu ansa.
Au ufadꞌe memaꞌ! Mia basa atahori feꞌe masodꞌa ia ra, dei fo ruma nda feꞌe mate sa, te fai sususaꞌ ra losa ena,
33 Ɔsoro ne asase betwa mu akɔ, nanso me nsɛm de, ɛrentwa mu da.
Onaꞌ mae lalai no raefafoꞌ sambulalo boe o, Au Dedꞌea-oꞌola ngga naꞌatataaꞌ nakandoo.”
34 “Monhwɛ mo ho so yiye! Mommma adiditraso ne asabow ne asetena mu dadwen nni mo so, anyɛ saa a, me ba a mɛba bio no befu mo mu.
Yesus olaꞌ seluꞌ fai nae, “Mihehere, huu aiboiꞌ te Au uma! Afiꞌ losa hei nda duꞌa no matetuꞌ sa, ma misodꞌa moꞌ a minu mafu, ma mbute-mue sanggaꞌ a lole-ladꞌaꞌ ra. Afiꞌ losa hei nda mihine tatandaꞌ ra sa, huu hei mbute-mue moꞌ a ue-tataos laen ra.
35 Efisɛ me ba a mɛba no befu nnipa a wɔte asase so nyinaa mu.
Afiꞌ duꞌa mae nda dai hei sa. Te aiboiꞌ ma Au uma. Ma mete ma Au baliꞌ uma, nda hambu atahori esa bisa keke nala aon sia Au mata ngga sa boe.
36 Monwɛn. Bere biara mommɔ mpae na moanya ahoɔden de agyina saa nneɛma yi nyinaa ano na mesan ba bio a, moatumi agyina mʼanim.”
De minea mikindooꞌ a. Hule-oꞌe mikindooꞌ a, naa fo bisa miꞌitataaꞌ sia basa sususaꞌ naa ra. No taꞌo naa, mete ma Au baliꞌ uma, hei nda mae mimbiriiꞌ sia Atahori Matetuꞌ a matan sa.”
37 Da biara, na Yesu kɔ asɔredan mu hɔ kɔkyerɛkyerɛ, na sɛ edu anwummere biara a, Yesu kɔ Ngo Bepɔw no so kɔhome.
Tungga fai na Yesus neu nanori sia Ume Hule-Oꞌe Huuꞌ a. Te mete ma tetembaꞌ, na, Ana kalua hela Yerusalem fo neu sungguꞌ sia kamboꞌ sia lete Saitun.
38 Na nnipa pii sɔre anɔpahema biara kotie no wɔ asɔredan mu.
Feꞌe fefetu anaꞌ te, atahoriꞌ hetar rema raꞌabꞌue, fo rena E nanori sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a.