< Atemmufo 9 >
1 Da koro bi, Yerub-Baal babarima Abimelek kɔɔ Sekem kɔsraa ne wɔfanom a wɔyɛ ne na nuabarimanom. Ɔka kyerɛɛ wɔn ne ne na fifo nkae no se,
Pea naʻe ʻalu ki Sikemi ʻa ʻApimeleki ko e foha ʻo Selupeali ki he kāinga ʻo ʻene faʻē, pea alea ia mo kinautolu, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻi he fale ʻoe tamai ʻa ʻene faʻē, ʻo pehē,
2 “Mummisa ɔmanfo a wɔwɔ Sekem no se, wɔpɛ sɛ Yerub-Baal mmabarima aduɔson no nyinaa di wɔn so anaasɛ wɔpɛ sɛ ɔbarima baako di wɔn so? Na monkae sɛ meyɛ mo bogya!”
“ʻOku ou kole kiate kimoutolu, mou lea ʻi he telinga ʻoe kau tangata ʻo Sikemi, Ko fē ia ʻoku lelei, ʻae pule kiate kimoutolu ʻae ngaahi foha kotoa pē ʻo Selupeali, ko e toko fitungofulu, pe ko e pule ʻae tokotaha kiate kimoutolu? Mou manatu foki ʻoku ʻo homou hui mo homou kakano au.”
3 Enti Abimelek wɔfanom gyinaa nʼanan mu kasa kyerɛɛ nnipa a wɔwɔ Sekem nyinaa. Na wotiee wɔn adwenkyerɛ no, wɔpenee so faa Abimelek, efisɛ ɔyɛ wɔn busuani.
Pea naʻe lea ai ʻae kāinga ʻo ʻene faʻē ʻi he telinga ʻoe kau tangata kotoa pē ʻo Sikemi ʻi he ngaahi lea ni: pea naʻe tokanga leva honau loto ke muimui ia ʻApimeleki: he naʻa nau pehē, ko hotau kāinga ia.
4 Wɔfaa dwetɛ sika nnwetɛbona aduɔson fi Baal-Berit nsɔre so de maa Abimelek, na ɔde faa asraafo a wɔpenee so sɛ wubedi nʼakyi.
Pea naʻa nau ʻatu kiate ia ʻae konga siliva ʻe fitungofulu mei he fale ʻo Peali-Piliti, ʻaia naʻe ʻave ʻe ʻApimeleki ʻo foaki ki he kau tangata kovi mo vaʻivaʻinga ʻaia naʻe muimui ʻiate ia.
5 Ɔde asraafo no kɔɔ nʼagya kurom wɔ Ofra. Na ɛhɔ, ɔbo bi so, na okunkum nʼagya mmabarima aduɔson no nyinaa. Nanso ne nuanom mu akumaa koraa a wɔfrɛ no Yotam no guan kɔtɛwee baabi.
Pea naʻa ne ʻalu ki he fale ʻo ʻene tamai ʻi Ofila, ʻo ne tāmateʻi hono kāinga ko e ngaahi foha ʻo Selupeali ʻe toko fitungofulu, ʻi he funga maka pe taha: ka naʻe hao ʻa Sotame ko e foha kimui ʻo Selupeali: he naʻa ne fufū ia.
6 Enti Sekemfo ne Bet-Milofo yɛɛ nhyiamu wɔ odupɔn a ɛbɛn nkaedum a ɛwɔ Sekem no ase. Wosii Abimelek wɔn so hene.
Pea naʻe fakataha ʻae kau tangata kotoa pē ʻo Sikemi, mo e fale kotoa ʻo Milo, pea naʻa nau ʻalu, ʻo fakanofo ʻa ʻApimeleki ke tuʻi, ʻI he malaʻe ʻoe pou ʻaia naʻe ʻi Sikemi.
7 Yotam tee asɛm yi no, ɔforo kɔɔ Gerisim bepɔw no atifi na ɔteɛɛ mu ka kyerɛɛ wɔn se, “Sekemfo muntie me! Sɛ mopɛ sɛ Onyankopɔn tie mo de a, muntie me!
Pea ʻi heʻenau tala ia kia Sotame, naʻe ʻalu ia ʻo tuʻu ʻi he tumutumu ʻoe moʻunga ko Kelisimi, pea hiki hono leʻo, ʻo kalanga, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Fanongo kiate au, ʻakimoutolu ʻae kau tangata ʻo Sikemi, koeʻuhi ke tokanga ʻae ʻOtua kiate kimoutolu.
8 Bere bi, nnua nyinaa pɛɛ sɛ wosi wɔn so hene. Nea edi kan no, wɔka kyerɛɛ ngodua se, ‘Bedi yɛn so hene!’
Naʻe ʻalu atu ʻae ngaahi ʻakau ʻi he kuonga ʻe taha ke fakanofo ha tuʻi kiate kinautolu; pea naʻa nau pehē ki he ʻolive, ‘Ke ke pule koe kiate kimautolu.’
9 “Nanso, wampene so kae se, ‘Adɛn? Minnyae me ngo a wɔde hyɛ Onyankopɔn ne nnipa anuonyam no, na minkokyinkyin nnua a aka so ana?’
Ka naʻe pehē ʻe he ʻolive kiate kinautolu, ‘He te u tuku ʻeku lelei ʻaʻaku ʻaia ʻoku tupu ai ʻiate au ʻenau fakaʻapaʻapa ki he ʻOtua mo e tangata, pea u ʻalu ke hoko ko e māʻolunga au ʻi he ngaahi ʻakau?’
10 “Afei, wɔka kyerɛɛ borɔdɔma se ‘Bedi yɛn so hene!’
Pea naʻe pehē ʻe he ngaahi ʻakau ki he fiki, ‘Haʻu koe, ʻo pule kiate kimautolu.’
11 “Borɔdɔma nso buae se, ‘Na minnyae aba sow na minkyin nnua afoforo so?’
Ka naʻe pehē ʻe he fiki kiate kinautolu, ‘ʻE lelei ʻeku tuku ʻeku huʻamelie, mo ʻeku fua lelei, pea u ʻalu ke hoko au ke māʻolunga ki he ngaahi ʻakau?’
12 “Afei wɔka kyerɛɛ bobe se, ‘Bedi yɛn so hene.’
Pea naʻe pehē ʻe he ngaahi ʻakau ki he vaine, ‘Haʻu koe, ʻo pule kiate kimautolu.’
13 “Na bobe no buae se, ‘Sɛ migyae me nsa pa a ɛma anyame ne nnipa anigye no ma a, na afei na merebekyin nnua bi so ana?’
Pea naʻe pehē ʻe he vaine kiate kinautolu, ‘ʻE lelei ʻeku tuku ʻeku uaine, ʻaia ʻoku ne fakafiemālie ʻae ʻOtua mo e tangata, pea u ʻalu ke hoko ke pule ki he ngaahi ʻakau?’
14 “Ne korakora ne sɛ, nnua no nyinaa ka kyerɛɛ nsɔe se, ‘Bedi yɛn so hene.’
Pea naʻe pehē ʻe he ngaahi ʻakau kotoa pē ki he talatalaʻāmoa, ‘Haʻu koe, ʻo pule kiate kimautolu.’
15 “Na nsɔe buae se, ‘Sɛ ɛyɛ mo adwene kann sɛ mode me besi mo so hene a, mommra mmɛhyɛ me nwini yi ase. Sɛ ɛnte saa a, momma ogya mfi nsɔe mu mmɛhyew Lebanon sida nyinaa.’
Pea naʻe pehē ʻe he talatalaʻāmoa ki he ngaahi ʻakau, ‘Kapau ʻoku mou fakanofo moʻoni au ko e tuʻi kiate kimoutolu, mou haʻu ʻo falala ki hoku malu: pea kapau ʻe ʻikai, tuku ke haʻu ʻae afi mei he talatalaʻāmoa ʻo fakaʻauha ʻae ngaahi sita ʻo Lepanoni.’
16 “Afei mugye di sɛ moayɛ nea ɛho wɔ nyam, na ɛnam ne kwan mu sɛ mode Abimelek asi mo so hene, na moayɛ Yerub-Baal ne nʼasefo nyinaa apɛde. Moayɛ nea ɛfata ama mʼagya ana?
“Pea ko eni, kapau kuo mou fai moʻoni, mo totonu, ʻi hoʻomou fakanofo ʻa ʻApimeleki ke tuʻi, pea kapau kuo mou fai lelei kia Selupeali mo hono fale, mou fai kiate ia ʻo fakatatau ki he ngāue lelei ʻa hono nima:
17 Na ɔko maa mo de ne ho bɔɔ afɔre bere a ogyee mo fii Midianfo nsam no.
(He naʻe tau ʻeku tamai maʻamoutolu, ʻo ne liʻaki moʻoni ʻene moʻui, ʻo ne fakamoʻui ai ʻakimoutolu mei he nima ʻo Mitiane:
18 Na nnɛ, moasɔre atia mʼagya ne nʼasefo, akunkum ne mmabarima aduɔson wɔ ɔbo baako so. Mode Abimelek a ɔyɛ ne somfobea babarima asi Sekem manfo so hene, sɛ ɔyɛ mo busuani nti.
Pea kuo mou tuʻu hake he ʻaho ni ki he fale ʻo ʻeku tamai, pea kuo mou tāmateʻi hono ngaahi foha, ko e tangata ʻe toko fitungofulu, ʻi he maka pe taha, pea kuo mou fakanofo ʻa ʻApimeleki, ko e tama ʻa ʻene kaunanga, ke tuʻi ki he kau tangata ʻo Sikemi koeʻuhi ko homou kāinga ia; )
19 Sɛ moayɛ nea ɛho wɔ nyam na ɛnam ne kwan mu ama Yerub-Baal ne nʼasefo a, ɛno de mubenya ahosɛpɛw wɔ Abimelek mu na ɔno nso anya ahosɛpɛw wɔ mo mu.
Pea ko eni, kapau kuo mou fai moʻoni mo angatonu kia Selupeali, pea ki hono fale he ʻaho ni, mou fiefia ia ʻApimeleki, pea tuku ke vikiviki ia ʻiate kimoutolu:
20 Sɛ nea moayɛ no mfa ne kwan mu de a, ɛno de, ogya mfi Abimelek nkyɛn mmɛhyew mo, Sekemfo ne Bet-Milofo. Na ogya nso mfi Sekemfo ne Bet-Milofo nkyɛn mmɛhyew Abimelek!”
Pea kapau ʻoku ʻikai, tuku ke haʻu ʻae afi meia ʻApimeleki ʻo fakaʻauha ʻae kau tangata ʻo Sikemi, mo e fale ʻo Milo; pea haʻu ʻae afi mei he kau tangata ʻo Sikemi, pea mei he fale ʻo Milo, pea fakaʻauha ʻa ʻApimeleki.”
21 Na esiane Abimelek ho suro nti, ne nuabarima Yotam guan kɔtenaa Beer.
Pea naʻe lele ʻa Sotame ʻo hola, pea ne ʻalu ki Piea, pea nofo ai, ʻi he manavahē kia ʻApimeleki ko hono tokoua.
22 Abimelek dii Israel so mfe abiɛsa akyi no,
Pea hili ʻae taʻu ʻe tolu mo ʻene pule ʻa ʻApimeleki ki ʻIsileli,
23 Onyankopɔn somaa honhom fi bi ma ɔde ɔhaw baa Abimelek ne Sekem mpanyimfo ntam na wɔtew atua.
Naʻe fekau ʻe he ʻOtua ʻae laumālie kovi kia ʻApimeleki mo e kau tangata ʻo Sikemi: pea naʻe fai fakakākā ʻe he kau tangata ʻo Sikemi kia ʻApimeleki.
24 Nsɛm a esisii akyi yi mu no, Onyankopɔn twee Abimelek ne Sekemfo aso sɛ wokunkum Yerub-Baal mmabarima aduɔson no.
Koeʻuhi ke hoko ʻae kovi naʻe fai ki he ngaahi foha ʻe toko fitungofulu ʻo Selupeali, mo honau toto, kia ʻApimeleki ko honau tehina, ʻaia naʻa ne tāmateʻi ʻakinautolu; pea ki he kau tangata ʻo Sikemi, ʻakinautolu naʻa nau tokoni ia ʻi he tāmateʻi ʻo hono ngaahi kāinga.
25 Sekem mmarima bi kɔtɛwee Abimelek wɔ mmepɔw atifi, na wɔbɔɔ obiara a otwaa mu wɔ hɔ no apoo. Nnipa bi kɔɔ Abimelek nkyɛn kotii nʼase.
Pea naʻe fakanofo ʻe he kau tangata ʻo Sikemi ʻae kau tangata ke lamasi ia ʻi he tumutumu ʻoe ngaahi moʻunga, pea naʻa nau kaihaʻasi mei he kakai kotoa pē naʻe ʻalu ʻi he hala ofi kiate kinautolu pea naʻe fakahā ia kia ʻApimeleki.
26 Saa bere no, Ebed babarima Gaal ne ne nuabarimanom kɔɔ Sekem. Na Sekemfo no nyaa wɔn mu awerehyɛmu.
Pea naʻe haʻu ʻa Keali ko e foha ʻo Epeti mo hono ngaahi kāinga, ʻonau hoko ki Sikemi: pea naʻe tui kiate ia ʻae kau tangata ʻo Sikemi.
27 Bere a wɔredi Otwabere Afahyɛ wɔ Sekem wɔ ɛhɔ nyame bi nsɔree so no, bobesa buu so wɔ hɔ maa obiara fitii ase domee Abimelek.
Pea naʻa nau ʻalu kituaʻā ki he ngoue, ʻo tānaki ʻenau ngoue vaine, ʻonau malakaki ʻenau ngaahi kālepi, pea fai ʻae fiefia, ʻonau hū ki he fale ʻo honau ʻotua, ʻonau kai mo inu, pea naʻa nau kapeʻi ʻa ʻApimeleki.
28 Gaal teɛɛ mu se, “Hena ne Abimelek? Ɔnyɛ Sekem aseni kann, na adɛn nti na ɛsɛ sɛ yɛyɛ nʼasomfo? Ɔyɛ Yerub-Baal babarima kɛkɛ na Sebul na ɔtoto ne man ho nhyehyɛe ma no. Monsom nnipa a wofi Hamor, wɔn na wɔyɛ Sekem asefo kann. Adɛn nti na ɛsɛ sɛ yɛsom Abimelek?
Pea naʻe pehē ʻe Keali ko e foha ʻo Epeti, “Ko hai ʻa ʻApimeleki, pea ko hai ʻa Sikemi, koeʻuhi ke tau tauhi ia? ʻIkai ko e foha ia ʻo Selupeali? Mo Sepuli ko ʻene matāpule? Mou tauhi ʻae kau tangata ʻo Hemoa ko e tamai ʻa Sikemi: he koeʻumaʻā ʻemau tauhi kiate ia?
29 Sɛ mewɔ tumi a, anka meyi Abimelek afi hɔ. Anka mɛka akyerɛ no se, ‘Pɛ asraafo bebree bra bɛko!’”
ʻAmusiaange ʻeau ki he ʻOtua kuo ʻi hoku lalo nima ʻae kakai ni! Pea te u toki hiki ʻa ʻApimeleki. Pea pehē ʻe ia kia ʻApimeleki, ‘Fakatokolahi hoʻo kau tau, pea ke haʻu kituaʻā.’”
30 Na Sebul a otua kurow no ano tee nea Gaal rekeka no, ne bo fuwii.
Pea ʻi he fanongo ʻa Sepuli ko e pule ʻoe kolo ki he ngaahi lea ʻa Keali ko e foha ʻo Epeti, naʻe tupu ai ʻene ʻita.
31 Ɔsomaa abɔfo kɔɔ Abimelek nkyɛn wɔ Aruma, kɔka kyerɛɛ no se, “Ebed babarima Gaal ne ne nuabarimanom abɛtena Sekem na wɔretu ɔmanfo no aso sɛ wɔnsɔre ntia wo.
Pea naʻe fekau fakalilolilo kia ʻApimeleki, ʻo pehē, “Vakai, ko Keali ko e foha ʻo Epeti mo hono ngaahi kāinga kuo nau haʻu ki Sikemi: pea vakai, ʻoku nau teu ʻae kolo ni ko ho tauʻi:
32 Fa asraafo bra anadwo bɛtɛw mfuw yi mu.
Pea ko eni ke ke hake ʻi he poʻuli ʻa koe mo e kakai ʻoku ʻiate koe, pea toka ʻae malumu ʻi he ngoue:
33 Ade kyee ara pɛ, tow hyɛ kuropɔn yi so. Na sɛ Gaal ne nʼapamfo ba betia wo a, nea wopɛ biara wutumi yɛ wɔn.”
Pea ʻe pehē, ʻi he hopo leva ʻae laʻā ʻapongipongi, ke ke tuʻu hake leva ʻo tauʻi ʻae kolo: pea vakai, ʻoka ʻalu atu ia mo e kakai ʻoku ʻiate ia ke tauʻi koe, te ke toki fai kiate kinautolu ʻo hangē ko e faʻa fai ʻo ho nima.”
34 Na Abimelek ne ne mmarima kɔɔ anadwo no, na wɔkyɛɛ wɔn mu akuw anan de twaa Sekem ho hyiae.
Pea naʻe tuʻu hake ʻa ʻApimeleki, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻi he poʻuli, pea naʻa nau vahe fā ʻakinautolu ʻo malumu ki Sikemi.
35 Bere a Abimelek ne nʼakofo pue fii ahintawee mu no, na Gaal gyina kurow no pon ano.
Pea naʻe ʻalu atu ʻa Keali ko e foha ʻo Epeti, ʻo ne tuʻu ʻi he hūʻanga ki he matapā ʻoe kolo: pea naʻe tuʻu hake ʻa ʻApimeleki, mo e kakai naʻe ʻiate ia, mei heʻenau toka malumu.
36 Bere a Gaal huu wɔn no, ɔka kyerɛɛ Sebul se, “Hwɛ, nnipa bi fi bepɔw no so reba!” Sebul buae se, “Ɛyɛ mmepɔw no sunsuma na ayɛ sɛ nnipa no.”
Pea ʻi he mamata ʻa Keali ki he kakai, naʻe pehē ʻe ia kia Sepuli, “Vakai, ʻoku ʻalu hifo ʻae kakai mei he ngaahi tumutumu ʻoe moʻunga.” Pea naʻe pehē ʻe Sepuli kiate ia, “ʻOku ke mamata ki he malu ʻoe moʻunga ʻo lau ia ko e kakai.”
37 Nanso Gaal san kae se, “Dabi, nnipa bi resian mmepɔw no. Na kuw foforo nso nam ɔkwan a ɛfa Akɔmfo Dupɔn ho no reba.”
Pea naʻe toe lea ʻa Keali ʻo pehē, “Vakai, ʻoku ʻalu hifo ʻae kakai ʻi he loto fonua, pea ko e kakai ʻe taha ʻoku ʻalu ange ʻo ofi ki he tafangafanga ʻo Mioninimi.”
38 Afei, Sebul dan guu ne so se, “Anosɛm a na woyɛ no ase ne dɛn? Ɛnyɛ wo ara na wokae se ‘Hena ne Abimelek, na adɛn nti na ɛsɛ sɛ yɛyɛ ne nkoa’ no? Ɛnyɛ nnipa yi na wudii wɔn ho fɛw no? Kɔ na wo ne wɔn nkɔko!”
Pea naʻe pehē ʻe Sepuli kiate ia, “Ko eni kuo ʻi fē ho ngutu, ʻaia naʻa ke lea ai, Ko hai ʻa ʻApimeleki ke tau tauhi ia? ʻIkai ko e kakai eni naʻa ke manukiʻi? Ko eni ʻoku ou kole kiate koe, ke ke ʻalu kituaʻā ʻo tauʻi ʻakinautolu.”
39 Enti Gaal dii Sekem mmarima anim sɛ wɔrekɔko atia Abimelek,
Pea naʻe ʻalu kituaʻā ʻa Keali ʻi he ʻao ʻoe kau tangata ʻo Sikemi, ʻo ne tau mo ʻApimeleki.
40 nanso odii nkogu na oguanee. Wokunkum Sekem akofo bebree sɛw wɔn afunu kɛtɛ wɔ ɔkwan a ɛkɔ kuropɔn no pon ano no so.
Pea naʻe tuli ia ʻe ʻApimeleki, pea naʻe hola ia mei hono ʻao, pea naʻe teʻia ʻae tokolahi mo lavea, ʻo aʻu atu ki he hūʻanga ʻoe matapā.
41 Abimelek tenaa Aruma na Sebul pam Gaal ne ne nuanom mmarima fii Sekem.
Pea naʻe nofo ʻa ʻApimeleki ʻi Eluma pea naʻe kapusi ʻe Sepuli ʻa Keali mo hono kāinga, ke ʻoua naʻa nau nofo ʻi Sikemi.
42 Ade kyee no, Sekemfo no kɔɔ wura mu sɛ wɔrekɔko. Abimelek tee no,
Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻapongipongi, naʻe ʻalu ʻae kakai ki he ngoue; pea naʻa nau tala ia kia ʻApimeleki.
43 ɔkyɛɛ ne mmarima mu akuwakuw abiɛsa ma wɔkɔtetɛw wura mu. Bere a Abimelek huu sɛ nnipa no fi kuropɔn no mu reba no, ɔne ne mmarima no fii wɔn ahintawee mu tow hyɛɛ wɔn so.
Pea naʻe ʻave ʻe ia ʻae kakai, ʻo ne vahe tolu kinautolu, pea toka ʻae malumu ʻi he ngoue, ʻo fakasio, pea vakai, kuo haʻu ʻae kakai kituaʻā mei he kolo; pea naʻe tuʻu hake ia kiate kinautolu, ʻo teʻia ʻakinautolu.
44 Abimelek ne ne kuw no kogyee kuropɔn no pon ano hɔ fae sɛnea ɛbɛyɛ a Sekemfo rentumi nsan wɔn akyi. Afei, akuw abien tow hyɛɛ Sekemfo a wɔwɔ wuram hɔ no so kunkum wɔn.
Pea naʻe ʻoho atu ʻa ʻApimeleki mo e kau tangata naʻe ʻiate ia, ʻonau tuʻu ʻi hūʻanga ki he matapā ʻoe kolo: pea naʻe tuli ʻe he kongakau kehe ʻe ua ki he kakai naʻe ʻi he ngoue, ʻo tāmateʻi ʻakinautolu.
45 Ɔko no kɔɔ so da mu no nyinaa ansa na Abimelek redi kuropɔn no so koraa. Okunkum nnipa no, sɛee kuropɔn no, na ɔpetee nkyene wɔ hɔ nyinaa.
Pea naʻe tauʻi ʻe ʻApimeleki ʻae kolo ʻi he ʻaho kotoa ko ia: pea naʻa ne lavaʻi ʻae kolo, ʻo tāmateʻi ʻae kakai naʻe ʻi ai, ʻo ne holoki hifo ʻae kolo, pea naʻe tūtuuʻi ia ʻaki ʻae māsima.
46 Nnipa a wɔte Sekem abantenten mu tee asɛm a asi no, wokohintaw Baal-Berit nsɔree so.
Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae kau tangata kotoa pē ʻoe fale tau māʻolunga ʻo Sikemi, naʻa nau hū ki he potu ʻoe fale ʻoe ʻotua ko Piliti.
47 Obi kɔbɔɔ Abimelek amanneɛ sɛ nnipa no bi aboa wɔn ho ano wɔ nsɔree so hɔ,
Pea naʻe fakahā kia ʻApimeleki, kuo kātoa fakataha ʻae kau tangata kotoa pē ʻoe fale tau māʻolunga ʻo Sikemi.
48 enti odii nʼakofo anim kɔɔ Salmon Bepɔw so. Ɔfaa abonnua twaa mman bi fii dua bi so na ɔde guu ne mmati so. Ɔka kyerɛɛ ne dɔm no se, “Ntɛm, nea mayɛ yi, monyɛ bi!”
Pea naʻe ʻalu hake ʻa ʻApimeleki ki he moʻunga ko Salimoni, ʻaia mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia; pea naʻe toʻo ʻe ʻApimeleki ʻae toki ʻi hono nima, ʻo ne tā hifo ʻae vaʻakau mei he ngaahi ʻakau, ʻo ne toʻo ia, ʻo ʻai ki hono uma, pea ne pehē ki he kakai naʻe ʻiate ia, Ko ia kuo mou mamata kuo u fai, mou fakatoʻotoʻo ʻo faʻifaʻitaki kiate au.
49 Enti wɔn mu biara twitwaa dua mman no bi, sɛnea Abimelek yɛe no. Wɔboaa mman no ano wɔ nsɔree so no afasu ho de ogya too mu. Enti nnipa a na wɔte Sekem abantenten mu a wɔn dodow bɛyɛ mmarima ne mmea apem no nyinaa wuwui.
Pea naʻe fai ʻe he kakai kotoa pē ʻo tā hifo taki taha ʻae tangata ʻene vaʻakau, ʻonau muimui ʻia ʻApimeleki, ʻo fokotuʻu ia ki he potu mālohi, pea naʻe tutu ʻae potu mālohi kiate kinautolu; ko ia naʻe mate ai ʻae kau tangata ʻoe fale tau māʻolunga ʻo Sikemi foki, ko e kau tangata ʻe toko afe nai, mo e kau fefine.
50 Afei Abimelek tow hyɛɛ kuropɔn Tebes so dii so.
Pea naʻe ʻalu ai ʻa ʻApimeleki ki Tipesi, ʻo ne tauʻi ʻa Tipesi, pea ne lavaʻi ia.
51 Nanso na abandennen bi wɔ kuropɔn no mu. Ɛno nti, kuropɔn no mu nnipa nyinaa guan kɔhyɛɛ mu. Wɔtoo wɔn ho pon mu, foforo kɔɔ abandennen no atifi pɛɛ.
Ka naʻe ʻi ai ʻae fale tau mālohi ʻi he loto kolo, pea naʻe hola ki ai ʻae kau tangata kotoa pē mo e kau fefine, mo kinautolu kotoa pē ʻoe kolo, ʻonau tāpuni ia kiate kinautolu, pea naʻa nau ʻalu hake ki he tuʻafale ki ʻolunga.
52 Abimelek toaa wɔn sɛ ɔrekɔtow ahyɛ abandennen no so. Ɔyɛɛ nʼadwene sɛ ɔreto mu gya pɛ,
Pea naʻe haʻu ʻa ʻApimeleki ki he fale māʻolunga, ʻo ne tauʻi ia, pea naʻa ne ʻalu ofi ki he matapā ʻoe fale māʻolunga ke tutu ia ʻaki ʻae afi.
53 ɔbea bi a ɔwɔ abandennen no atifi gyaa awiyammo mu ma ɛbɛbɔɔ Abimelek moma so na ɛpɛtɛw ne ti koraa.
Pea naʻe sī hifo ʻe he fefine ha konga ʻoe maka momosi ki he ʻulu ʻo ʻApimeleki, koeʻuhi ke foa ai hono ʻulu.
54 Abimelek ka kyerɛɛ aberante a okura nʼakode no se, “Twe wʼafoa na kum me! Na nnipa anka sɛ ɔbeabasia na okum Abimelek!” Enti aberante no de nʼafoa wɔɔ no maa owui.
Pea naʻe ui fakatoʻotoʻo ia ki he talavou ko hono hoa tau, ʻo ne pehē kiate ia, “Unuhi hoʻo heletā, ʻo tāmateʻi au, ke ʻoua naʻa pehē ʻe he kakai ʻiate au, naʻe tāmateʻi ia ʻe he fefine.” Pea naʻe tui ia ke ʻasi ʻe heʻene talavou, pea naʻa ne mate.
55 Bere a Abimelek nkurɔfo huu sɛ wawu no, wɔde wɔn akode guu hɔ san kɔɔ wɔn afi mu.
Pea ʻi he mamata ʻae kau tangata ʻo ʻIsileli kuo mate ʻa ʻApimeleki, naʻa nau ʻalu taki taha ki hono potu.
56 Saa na Onyankopɔn twee Abimelek aso wɔ bɔne a ɔyɛ de tiaa nʼagya sɛ okum ne nuabarimanom aduɔson no.
Naʻe pehē ʻae totongi ʻe he ʻOtua kia ʻApimeleki ʻi he ngaahi angakovi ʻaia naʻa ne fai ki heʻene tamai, ʻi he tāmateʻi hono kāinga ʻe toko fitungofulu:
57 Saa ara na Onyankopɔn twee mmarima a wɔwɔ Sekem aso wɔ wɔn bɔne ahorow a wɔyɛɛ no ho. Ɛno nti, Yerub-Baal babarima Yotam nnome no baa mu.
Pea ko e ngaahi kovi ʻae kau tangata ʻo Sikemi naʻe totongi ia ʻe he ʻOtua ki honau ʻulu: pea naʻe hoko kiate kinautolu ʻae malaʻia naʻe fakahā ʻe Sotame ko e foha ʻo Selupeali.