< Yohane 9 >
1 Yesu nam no, ohuu aberante bi a wɔwoo no onifuraefo,
Basa naa ma, Yesus se lao. Boe ma nita atahori pokeꞌ esa, pokeꞌ eniꞌ a bonggi hendi ena.
2 Nʼasuafo no bisaa no se, “Kyerɛkyerɛfo, hena na ɔyɛɛ bɔne, saa onifuraefo yi awofo anaa ɔno ankasa, nti na ɛma wɔwoo no onifuraefo yi?”
Basa ma, Yesus ana mana tungga nara ratane rae, “Papa Meser! Seka mana tao salaꞌ, de atahori ia dadꞌi poke onaꞌ ia? Laoꞌ mia mesaꞌ ne do, huu ina-ama nara?”
3 Yesu buae se, “Ɛnyɛ nʼawofo anaa nʼankasa bɔne nti na nʼani afura. Na mmom nʼani afura sɛnea ɛbɛyɛ a Onyankopɔn tumi bɛyɛ ne ho adwuma.
Yesus nataa nae, “Atahori pokeꞌ ia nda tao salaꞌ sa. Boe ma ina-ama nara o nda tao salaꞌ fo ana poke sa boe. Bonggi e onaꞌ naa, fo ona bee naa basa atahori rita Lamatualain naꞌahahaiꞌ e.
4 Esiane sɛ adesae nkyɛ ba no nti ɛsɛ sɛ yɛyɛ nea ɔsomaa me no adwuma a ɔde ahyɛ yɛn nsa no. Sɛ ade sa a obiara ntumi nyɛ adwuma.
Lamatualain mana denu Au. Dadꞌi hita musi tao tahehere fo talalao Eni ue-tataon leleꞌ manggareloꞌ a feꞌe sia. Huu dei fo maꞌahatuꞌ a nema ena, atahori nda bisa tao ues sa ena.
5 Bere a mewɔ wiase yi de, mene wiase hann no.”
Leleꞌ Au feꞌe sia raefafoꞌ ia, Au onaꞌ manggareloꞌ a mana naronda soaꞌ neu basa atahori.”
6 Ɔkaa saa no ɔtee ntasu guu fam de fɔtɔw dɔte na ɔde dɔte no sraa onifuraefo no ani so.
Yesus olaꞌ basa naꞌo naa, boe ma Ana puras miru neu rae a. Basa ma Ana endoꞌ daka-daka, de sesebꞌoꞌ rae a dadꞌi tane. Boe ma ana lelemu tane a neu atahori pokeꞌ a matan.
7 Na ɔka kyerɛɛ no se, “Kɔ ɔtare Siloa no mu, na kɔhohoro wʼanim.” Onifuraefo yi kɔ kɔhohoroo nʼanim san bae a, afei de ohu ade.
Basa ma Ana helu nae, “Muu sia lifu Siloam, fo safe matam sia naa.” (Sia dedꞌea Ibrani, Siloam sosoan nae, ‘haitua nema’.) Basa de, atahori pokeꞌ a naa neu, de narou matan. Leleꞌ ana heoꞌ baliꞌ nema, ana bisa nita ena!
8 Onifuraefo no afipamfo a wohuu no sɛ ɔte kwan ho srɛsrɛ ade no huu no no, wobisabisaa wɔn ho wɔn ho se, “Ɛnyɛ aberante a na ɔsrɛsrɛ ade no ni?”
Basa naa ma, atahori mana sia ume bobꞌoa nara, ma mana parna rita e soaꞌ a hule-huleꞌ, ratatane rae, “We! Ia atahori pokeꞌ, fo feꞌesaꞌan mana endoꞌ hule-huleꞌ, to?”
9 Ebinom kae se, “Ɛyɛ ɔno,” na afoforo nso kae se, “Dabi, ɛnyɛ ɔno na mmom sɛ na ɔsɛ no.” Aberante yi kae se, “Ɛyɛ me.”
Atahori ruma rae, “Tebꞌe! Naa eni ena!” Atahori ruma fai rae, “Hokoꞌ! Eni, matan mahombeꞌ onaꞌ atahori naa boe!” Te atahori naa nafadꞌe nae, “Hokoꞌ! Ia au ena! Feꞌesaꞌan fo pokeꞌ a!”
10 Nnipa no bisaa no se, “Ɛyɛɛ dɛn na afei wuhu ade yi?”
Basa ma ratane rae, “Taꞌo bee de bisa mita onaꞌ ia, e?”
11 Obuaa wɔn se, “Ɔbarima bi a wɔfrɛ no Yesu no fɔtɔw dɔte na ɔde sraa mʼani so na ɔka kyerɛɛ me se, ‘Kɔ ɔtare Siloa mu na kɔhohoro wʼanim’. Mekɔ kɔhohoroo mʼanim wiee ara pɛ na mihuu ade.”
Boe ma ana nataa nae, “Taꞌo ia! Atahori fo naran Yesus naa, tao tane, de Ana lelemu neu mata ngga. Boe ma Ana denu au nae, ‘Muu sia lifu Siloam, fo murou matam sia naa.’ De au tao tungga. Naeni de ia naa au bisa ita ena!”
12 Wɔsan bisaa no bio se, “Saa Yesu no wɔ he?” Obuaa wɔn se, “Minnim.”
Basa ma ratane rae, “De atahori naa sia bee?” Ma ana nataa nae, “Teꞌee, de!”
13 Wɔde aberante a na nʼani afura no brɛɛ Farisifo no.
Faiꞌ naa, leleꞌ Yesus sesebꞌoꞌ tane a, ma tao atahori pokeꞌ a bisa nita, nandaa no atahori Yahudi ra fai hahae tao ue-osaꞌ. Boe ma ara rendi atahori fo maꞌahulun pokeꞌ a, neu nataa sia partei agama Farisi ra atahori nara.
14 Da a Yesu saa onifuraefo no yare no yɛ homeda.
15 Farisifo no nso bisaa aberante no sɛnea ɛyɛe a afei de ohuu ade. Aberante no kaa sɛnea Yesu de dɔte a wafɔtɔw sraa nʼani so na ɔkɔhohoro ma ohuu ade no kyerɛɛ wɔn.
Basa ma, atahori Farisi ra ratane rae, “Mufadꞌe sobꞌa dei! Taꞌo bee de ia na bisa mita ena?” Ana nataa nae, “Taꞌo ia. Atahori naa tao tane neu mata ngga. Basa de au uu urou mata ngga. Ia na au bisa ita ena.”
16 Farisifo no mu bi kae se, “Onipa a ɔyɛɛ saa ade yi mfi Onyankopɔn hɔ, efisɛ onni homeda mmara no so.” Afoforo nso kae se, “Ɛbɛyɛ dɛn na ɔdebɔneyɛni a ɔte sɛɛ yi betumi ayɛ saa anwonwadwuma yi?” Saa akyinnye yi maa mpaapaemu baa wɔn mu.
Hambu atahori Farisi ruma rae, “Atahori mana tao nahaiꞌ nggo naa, nda mia Lamatualain sa. Hai bubꞌuluꞌ, huu Ana nalena-langga hohoro-lalaneꞌ soꞌal fai hahae tao ue-osaꞌ.” Hambu ruma fai rae, “Taꞌo bee de atahori mana tao salaꞌ bisa tao manadadꞌi-manaseliꞌ taꞌo naa?” Basa ma rareresi losa ara saranggaa.
17 Afei Farisifo yi san bisaa aberante no se, “Wo na wuse ɔma wuhuu ade, dɛn asɛm na woka fa ne ho?” Aberante yi buae se, “Migye di sɛ ɔyɛ odiyifo a ofi Onyankopɔn nkyɛn.”
Dadꞌi ara ratane seluꞌ atahori feꞌesaꞌan pokeꞌ a rae, “Tungga nggo naa, Atahori mana tao nalaa matam naa, atahori mataꞌ bee?” Ana nataa nae, “Tungga au, na, Eni, Lamatualain mana ola-olan esa.”
18 Yudafo no annye anni ara da sɛ, na saa aberante no yɛ onifuraefo a afei de ohu ade, kosi sɛ wɔsoma ma wɔkɔfrɛɛ nʼawofo bae,
Te atahori Yahudi ra malangga nara nda ramahere rae, atahori naa parna poke, te ia naa bisa nita ena. Boe ma ara denu reu roꞌe ina-aman fo rema rataa.
19 ma wobisaa wɔn se, “Mo ba ni ana? Mokyerɛ sɛ mowoo no no, na ɔyɛ onifuraefo ana? Ɛyɛɛ dɛn na afei de ohu ade yi?”
Leleꞌ ara rema, malangga ra ratane rae, “Atahori ia, hei anam, do? Tebꞌe, do hokoꞌ, memaꞌ ana poke eniꞌ a bonggi e, do? Basa ma, taꞌo bee de ia na ana bisa nita?”
20 Nʼawofo no buae se, “Yegye to mu sɛ ɔyɛ yɛn ba, na yɛwoo no no nso, na ɔyɛ onifuraefo.
Atahori na ina-aman rataa rae, “Eni ia, memaꞌ hai anam. Boe ma memaꞌ ana poke eniꞌ a bonggi e.
21 Nanso yennim nea enti a afei de ohu ade yi. Saa ara nso na yennim onipa ko a ɔma ohuu ade no. Ɔno ara ni, nʼani nso afi a obetumi akasa ama ne ho nti mummisa no.”
Te hai nda bubꞌuluꞌ, ana pake saa de ia naa ana bisa nita sa. Seka mana tao nalaa matan, hai o nda bubꞌuluꞌ sa boe. Eni, monaeꞌ ena. Netane sia e, huu ana bisa dui aon!”
22 Nea ɛmaa nʼawofo no kaa saa ne sɛ, na wosuro Yudafo mpanyimfo no a wɔaka se, obiara a ɔbɛka se Yesu ne Agyenkwa no no, wɔbɛpam no afi asɔredan no mu hɔ no.
Ara olaꞌ taꞌo naa, huu ara ramatau atahori Yahudi ra malangga nara. Huu ara bubꞌuluꞌ oi, malangga ra ralaꞌ esa rae, “Mete ma hambu atahori rataa rae, Yesus, naeni Kristus, naa, hita musi mbuu hendi atahori mana nataa naꞌo naa mia hita atahori Yahudi ra ume hule-oꞌen.”
23 Eyi nti na nʼawofo no kae se, “Nʼani afi a obetumi akasa ama ne ho enti mummisa no” no.
Naeni de atahori naa ina-ama nara, rataa rae, “Eni monaeꞌ ena. Netane sia e.”
24 Wɔsan frɛɛ aberante a na ɔyɛ onifuraefo no ka kyerɛɛ no se, “Hyɛ bɔ wɔ Onyankopɔn din mu se, asɛm a yɛrebebisa wo yi wubedi nokware. Yenim sɛ saa ɔbarima yi yɛ ɔdebɔneyɛni.”
Basa de ara roꞌe seluꞌ atahori fo feꞌesaꞌan pokeꞌ naa. Boe ma ara rae, “Taꞌo ia! Musi mutaa no matetuꞌ sia Lamatualain matan fo munea nara malolen. Huu hai mihine tebꞌeꞌ, Yesus naa, atahori deꞌulakaꞌ.”
25 Aberante no buaa wɔn se, “Me de, sɛ ɔyɛ ɔdebɔneyɛni o, sɛ nso ɔyɛ onipa pa o, ɛno de, minnim. Nea minim ara ne sɛ kan no na meyɛ onifuraefo na afei de mihu ade.”
Atahori fo parna pokeꞌ a nataa nae, “Amaꞌ se afiꞌ miminasa, e! Huu au nda uhine ae Eni, atahori deꞌulakaꞌ, do hokoꞌ sa. Te au uhine tebꞌe-tebꞌeꞌ, naeni, feꞌesaꞌan au pokeꞌ; te ia naa, au bisa ita ena.”
26 Wobisaa no bio se, “Dɛn na ɔyɛɛ wo ma wuhuu ade?”
Ara ratane fai rae, “Ana tao nggo taꞌo bee? Ana buka matam taꞌo bee?”
27 Aberante no de abufuw buaa wɔn se, “Maka nokware no akyerɛ mo, nanso moantie. Dɛn bio na mopɛ sɛ meka kyerɛ mo? Anaasɛ mo nso mopɛ sɛ mobɛyɛ nʼasuafo?”
Boe ma ana nataa nae, “Hee! Faꞌra au dui ena, te hei nda nau rena sa. Saa de hei nauꞌ a au dui seluꞌ fai? Seꞌu te amaꞌ se nau mae dadꞌi ana mana tunggan boe, do?”
28 Mpanyimfo no yeyaw no san kae se, “Wo mmom na woyɛ saa akoa no suani; na yɛn de, yɛyɛ Mose asuafo.
Basa ma ara rarai e, ma rae, “Hela neu fo akaꞌ mesaꞌ nggo dadꞌi ana mana tunggan! Huu hai ia, baꞌi Musa ana mana tungga nara.
29 Yenim pefee sɛ Onyankopɔn kasa kyerɛɛ Mose nanso saa Yesu yi de, yennim faako a ofi mpo!”
Hai bubꞌuluꞌ Lamatualain ola-olaꞌ no baꞌi Musa. Te hai nda bubꞌuluꞌ Atahori naa, nema mia ndolaꞌ bee sa boe.”
30 Aberante yi ka kyerɛɛ mpanyimfo no se, “Ɛyɛ me nwonwa yiye sɛ obi a otumi ma onifuraefo hu ade no mutumi ka se munnim faako a ofi.
Atahori fo maꞌahulun pokeꞌ a nataa nae, “Heran, e! Hei nda mihine Ana mia bee nema sa boe. Tao-tao te Eni mana tao nalaa mata ngga de ia na au ita ena.
31 Yenim sɛ Onyankopɔn ntie nnebɔneyɛfo asɛm; na mmom otie nnipa a wodi no ni na wɔyɛ nʼapɛde no.
Basa nggita bubꞌuluꞌ tae, Lamatualain nda rena atahori deꞌulakaꞌ ra sa, to? Te Lamatualain rena atahori rala ndoos, mana nasodꞌa tao tungga Eni hihii-nanaun.
32 Efi adebɔ mfiase, yɛntee da sɛ obi ama onifuraefo ahu ade; (aiōn )
Eniꞌ a Lamatualain naꞌadadadꞌiꞌ lalai no raefafoꞌ losa leleꞌ ia, nda hambu dudꞌuit esa sa boe, soꞌal atahori tao nahaiꞌ atahori pokeꞌ mana pokeꞌ eniꞌ a bonggi hendi e, de ana bisa nita. (aiōn )
33 sɛ ɔbarima yi mfi Onyankopɔn hɔ a anka ɔrentumi nyɛ anwonwade a ɛte sɛɛ.”
Dadꞌi mete ma Yesus nda nema mia Lamatualain sa, tantu Ana nda bisa tao nala saa sa boe, to?”
34 Mpanyimfo no nso de abufuw buaa no se, “Ɔdebɔneyɛni te sɛ wo na wopɛ sɛ wokyerɛkyerɛ yɛn?” Wosunsum no fii asɔredan no mu hɔ.
Boe ma ara rataa rae, “Weh! Ho ia, atahori deꞌulakaꞌ mia ina ma bonggi hendi nggo! Taꞌo bee de bisa duꞌa mae ho bisa munori baliꞌ hai fai?” Basa ma ara mbuu hendi e mia sira ume hule-oꞌen.
35 Yesu tee sɛ wɔasunsum aberante no afi asɔredan no mu hɔ no, ɔhwehwɛɛ no bisaa no se, “Wugye Onipa Ba no di ana?”
Leleꞌ Yesus rena ara mbuu hendi atahori feꞌesaꞌan pokeꞌ a mia ume hule-oꞌeꞌ a, ma Ana neu sangga atahori naa, losa hambu e. Boe ma Ana nae, “Taꞌo bee! Mumuhere Atahori Matetuꞌ a, do?”
36 Aberante no buaa no se, “Me wura, kyerɛ me saa Onipa Ba no sɛnea ɛbɛyɛ a megye no adi!”
Ana natane baliꞌ nae, “Eni seka, Papa? Tulun nefadꞌe dei, naa fo au bisa umuhere E boe.”
37 Yesu ka kyerɛɛ no se, “Woahu no dedaw; ɔno na ɔne wo rekasa yi.”
Boe ma Yesus nafadꞌe nae, “Mundaa mo E ena. Naeni Au ia, mana ola-olaꞌ no nggo leleꞌ ia.”
38 Aberante no de anigye kae se, “Awurade, migye di.” Afei ɔkotow Yesu.
Basa ma atahori naa nae, “Papa, au umuhere!” Boe ma ana sendeꞌ lululanggan de beꞌutee mbali Yesus.
39 Yesu kae se, “Mebaa wiase ha sɛ merebebu atɛn, na mama wɔn a wɔyɛ anifuraefo no ahu ade, na makyerɛ wɔn a wogye di sɛ wohu ade no sɛ, wɔyɛ anifuraefo.”
Basa ma Yesus olaꞌ mbali e nae, “Au uma sia raefafoꞌ ia fo utudꞌu atahori ra sala-kilu nara, naa fo atahori pokeꞌ ra rita, ma atahori mata meu-malaaꞌ ra dadꞌi pokeꞌ.”
40 Farisifo a na wogyinagyina hɔ no bisaa no se, “Wopɛ sɛ wokyerɛ sɛ yɛyɛ anifuraefo ana?”
Sia naa hambu atahori Farisi hira rena oꞌolan boe. Boe ma ara ratane rae, “Taꞌo bee, ia? Tebe-tebeꞌ hai nda pokeꞌ sa, to?”
41 Yesu buaa wɔn se. “Sɛ mugye to mu sɛ moyɛ anifuraefo a, ɛno de anka munnni nea maka no ho fɔ. Esiane sɛ mugye to mu sɛ muhu ade nti motena afɔbu mu.”
Yesus nataa nae, “Taꞌo ia. Mete ma memaꞌ hei nda pokeꞌ sa, na, nda hambu mana fee salaꞌ neu nggi sa. Te mae, hei atahori mata meu-malaaꞌ. Naeni de hei feꞌe lemba-doi sala mara.”