< Ɛster 3 >

1 Eyinom akyi no, ɔhene Ahasweros pagyaw Agagni Hamedata babarima Haman dibea, yɛɛ no ɔsoafo panyin wɔ ahemman no mu ma ɔbɛyɛɛ ɔhene abediakyiri.
Kutu pacl tok, Tokosra Ahasuerus el kilukunak mwet se pangpang Haman nu ke wal se ma fulat liki mwet leum nukewa sayal. Haman el wen natul Hammedatha, su sie mwet in fwilin tulik natul Agag.
2 Sɛ Haman reba a, ɔhene mpanyimfo no bɔ wɔn mu ase de kyerɛ obu ne nidi a wɔwɔ ma no, efisɛ saa na ɔhene ahyɛ. Nanso Mordekai ammɔ ne mu ase da, na wankyerɛ obu ne nidi nso da.
Tokosra el sapkin mwet leum nukewa su kulansapwal in akfulatyal Haman, ac elos in putati ac pasrla nu sel. Elos nukewa oru sayal Mordecai, su tia wi putati ac epasr nu sel.
3 Ahemfi mpanyimfo a wɔwɔ ɔhene pon ano no bisaa Mordekai se, “Adɛn nti na worebu ɔhene mmara so?”
Mwet leum sayal uh elos siyuk sel lah efu el ku tia akos ma sap lun tokosra.
4 Wɔkasa kyerɛɛ no mpɛn pii nanso ɔkɔɔ so buu mmara no so. Enti wɔbɔɔ Haman amanneɛ hwɛɛ sɛ ɔbɛpene Mordekai suban no so ana, efisɛ na Mordekai aka akyerɛ wɔn sɛ ɔyɛ Yudani.
Len nu ke len elos kwafel elan sroang wi, tuh el tiana porongelos. El fahk mu, “Nga sie mwet Jew, ac nga tia ku in epasr nu sel Haman.” Ke ma inge elos fahkang nu sel Haman ma se inge, in suk lah el ac ku in muteng ouiya se lal Mordecai inge.
5 Bere a Haman huu sɛ Mordekai nkotow no, anaa ɔnna obu ne nidi adi nkyerɛ no no, ne bo fuwii.
Haman el foloyak ke el etauk lah Mordecai el tia wi putati ac epasr nu sel,
6 Enti Haman yɛɛ nʼadwene sɛ, ɔrenhaw Mordekai nko ara. Esiane sɛ na wate sɛ Mordekai yɛ Yudani no nti, ɔyɛɛ nʼadwene sɛ ɔbɛhwehwɛ ɔkwan a ɔbɛfa so de atɔre Yudafo a wɔwɔ Ahasweros ahemman mu no nyinaa ase.
ac ke el lohng lah Mordecai el sie mwet Jew, el nunkauk elan oru sie kai na yohk, tia nu sel Mordecai mukena, a el lumahla in sukela mwet Jew nukewa in tokosrai lun Persia.
7 Na ɔsram Abib (bɛyɛ Oforisuo) mu a ɛyɛ ɔhene Ahasweros adedi mfe dumien so no, wɔbɔɔ ntonto a wɔfrɛ no Pur de hwehwɛɛ da ne ɔsram a ɛfata sɛ wɔhyɛ fa no. Na da a woyii no yɛ Abib ɔsram (bɛyɛ Ɔbɛnem) da a ɛto so ason a na ɛreyɛ akɔ ntontobɔ no akyi afe mu.
In yac aksingoul luo wacl Tokosra Ahasuerus, in malem se meet, malem in Nisan, Haman el sapkin in orek susfa (elos pangon “purim”) in konauk len su in malem su el ac oru pwapa sulallal se lal inge. Len aksingoul tolu in malem aksingoul luo, malem Adar, pa sikyak.
8 Na Haman kɔɔ ɔhene Ahasweros nkyɛn kɔka kyerɛɛ no se, “Nnipa bi wɔ hɔ a wɔabɔ apete amantam a ɛwɔ wʼahenni yi nyinaa so. Wɔn mmara ne ɔman foforo biara de bɔ abira, na mpo, wobu ɔhene mmara so. Ɛno nti, enye mma ɔhene sɛ ɔbɛhwɛ ama wɔatena ase.
Ouinge Haman el fahk nu sel Tokosra Ahasuerus, “Oasr un mwet se fahsrelik ac muta ke mutunfacl nukewa in tokosrai lom uh. Facsin lalos uh sie liki na facsin lun mwet nukewa. Ac elos tia pac wi akos ma sap lun tokosrai se inge. Ke ma inge, ac wanginna sripa wo nu sin tokosra kom fin lela elos in mutana.
9 Sɛ ebetumi a, Ɔhempɔn, hyɛ mmara na wɔntɔre wɔn ase, na mɛma aban amammuifo dwetɛ tɔn ahaasa aduɔson anum na wɔde agu adehye foto no mu.”
Fin ou lungse lun Tokosra Fulat, supwalik sie sap ku tuh elos in sikiyukla. Kom fin oru ouinge, nga ac srukak tuhn in silver tolfoko itngoul limekosr nu in nien fil mani lun tokosra, in kasru mukuikui nukewa lun tokosrai uh.”
10 Ɔhene no penee so, worɔw ne pɛtea de maa Agagni Hamedata babarima Haman a ɔyɛ Yudafo tamfo no de sii asɛm no so dua.
Oasr sie ring lun tokosra ma orekmakinyuk in stami kutena ma simusla ku sin tokosra. Na tokosra el eisla ring sac liki kufinpaol, ac sang nu sel Haman, mwet lokoalok lun mwet Jew, su wen natul Hammedatha, in fwilin tulik natul Agag.
11 Ɔhene no ka kyerɛɛ Haman se, “Ma sika no ntena hɔ, nanso wo ne nnipa no nni no sɛnea wopɛ no biara.”
Tokosra el fahk nu sel Haman, “Mwet ingan ac mani lalos ma lom. Oru oana lungse lom.”
12 Abib (bɛyɛ Oforisuo) da a ɛto so dunson no, Haman frɛɛ ɔhene akyerɛwfo ma ɔkaa nea ɔpɛ sɛ ɔkyerɛw de kɔma mmapɔmma, amantam amradofo a wɔwɔ mmeae nyinaa, adwumayɛfo a wɔwɔ amantam no mu ma wɔkyerɛw no wɔ wɔn ankasa kasa mu. Ɔhene Ahasweros na wɔde ne din hyɛɛ nkrataa no ase, na wɔde ne kaa no sɔw ano,
Ouinge ke len se aksingoul tolu ke malem se meet, Haman el solani mwet sim nukewa lun tokosra, ac akkalemye sie mwe fahkak nu selos, elos in lungasla nu ke kas nukewa ac in simusla ke kain in sim nukewa ma orekmakinyuk in tokosrai sac. Mwe fahkak se inge in supweyukelik nu sin mwet leum nukewa, governor nukewa, ac mwet fulat nukewa. Ma inge tuh orekla inel Tokosra Ahasuerus ac stamiyuki ke ring lal.
13 na wɔde somaa abɔfo ma wɔde kokɔɔ amantam a ɛwɔ ahemman no mu nyinaa. Nkrataa no hyɛɛ mmara sɛ, ɛsɛ sɛ wokunkum Yudafo nyinaa, mmofra ne mpanyin, mmea ne mmarima, tɔre wɔn ase da koro na wɔfa wɔn agyapade. Wɔhyɛɛ sɛ, saa asɛm yi nsi wɔ Adar ɔsram (bɛyɛ Ɔbɛnem) da a ɛto so ason, a ɛyɛ afe akyi a wɔhyɛɛ mmara no.
Mwet utuk kas elos usalik mwe fahkak inge nu in mutunfacl nukewa lun tokosrai sac. Kas kac uh fahk mu in len sefanna, len aksingoul tolu in malem Adar, mwet Jew nukewa — mukul, mutan, ac tulik — in anwuki. Elos in tufah akmuseyuki ke wangin pakomuta, ac ma lalos nukewa in itukla in ma wap.
14 Wɔde mmara no sɛso bi bɛkɔ amantam no nyinaa so, na wɔbɛma ɔmanfo nyinaa nso ate mu nsɛm, sɛnea wobetumi adi dwuma no wɔ da a wɔahyɛ no.
Mwe fahkak ke ma sap ku sac enenu in sulkakinyukelik nu in mutunfacl nukewa, tuh mwet nukewa in akola nu ke len sac.
15 Ɔhene no hyɛ ma wɔde mmara no somaa abɔfo a wɔn ho yɛ hare ma wɔbɔɔ no dawuru wɔ Susa aban no mu. Afei, ɔhene no ne Haman tenaa ase nom nsa; nanso Susa kuropɔn no mu yɛɛ basabasa.
Fal nu ke sap lun tokosra, mwe fahkak sac sulkakinyuk kalem nu sin mwet nukewa in siti fulat Susa, ac mwet utuk kas uh sa na in usalik nu in facl nukewa. Mwet nukewa in siti Susa elos arulana fohsak, a tokosra ac Haman mutana nimnim.

< Ɛster 3 >