< Lute 4 >
1 Naʻe toki ʻalu hake ai ʻa Poasi ki he matapā, pea nofo ki lalo ia ʻi ai: pea vakai, naʻe ʻalu ange ʻae kāinga ʻaia naʻe lea ki ai ʻa Poasi; ʻaia naʻe pehē ki ai ia, “ʻE, ʻa koe, tafoki mai, pea nofo ki lalo ʻi heni.” Pea naʻe tafoki ia, ʻo nofo ki lalo.
Booz subió a la puerta y se sentó allí. Y ciertamente ahí pasaba aquel pariente más cercano, del cual Booz habló, y le dijo: ¡Hola, fulano, ven acá y siéntate! Y él se desvió y se sentó.
2 Pea naʻa ne ʻomi ʻae kau tangata ʻe toko hongofulu ko e kau mātuʻa ʻoe kolo, ʻo ne pehē, “Mou nofo ki lalo ʻi heni.” Pea naʻa nau nofo ki lalo.
Entonces Booz tomó diez varones de los ancianos de la ciudad y dijo: Siéntense aquí. Y se sentaron.
3 Pea pehē ʻe ia ki he kāinga, “Ko Naomi ʻaia kuo toe haʻu mei he fonua ko Moape, ʻoku fakatau ʻe ia ʻae konga fonua, ʻaia naʻe ʻia ʻElimeleki ko hotau tokoua.
Luego dijo al pariente más cercano: Noemí, quien regresó de la tierra de Moab, vende la parcela de tierra que perteneció a nuestro hermano Elimelec.
4 Pea ne u pehē, “Te u fakahā ia kiate koe, ʻo pehē, Ke ke fakatau ia ʻi he ʻao ʻoe kakai, pea ʻi he ʻao ʻoe kau mātuʻa ʻo hoku kakai. Kapau te ke huhuʻi ia, pea ke huhuʻi ia: pea kapau ʻe ʻikai te ke huhuʻi ia, pea ke fakahā kiate au, koeʻuhi ke u ʻilo: he ʻoku ʻikai ha tokotaha kehe ke huhuʻi ia ka ko koe; pea ʻoku ou hoko mo koe.” Pea pehē ʻe ia, “Te u huhuʻi ia.”
Decidí hacértelo saber y decirte frente a los que están sentados aquí y frente a los ancianos de mi pueblo, que la compres. Si quieres redimirla, redímela. Si no quieres redimirla, decláramelo para que lo sepa, porque no hay nadie para redimirla fuera de ti, y después de ti, yo. Y él contestó: Yo la redimiré.
5 Pea pehē ai ʻe Poasi, “Ko e ʻaho ko ia ʻoku ke fakatau ʻae ngoue ʻi he nima ʻo Naomi, ʻoku totonu hoʻo fakatau ia ʻi he nima ʻo Lute foki ko e fefine Moape, ko e uaifi ʻoe pekia, ke fokotuʻu hake ʻae hingoa ʻoe pekia ki hono tofiʻa.
Pero Booz añadió: El día cuando adquieras el campo de mano de Noemí, deberás tomar también a Rut la moabita, esposa del difunto, para perpetuar el nombre del muerto sobre su herencia.
6 Pea naʻe pehē ʻe he kāinga, “ʻOku ʻikai te u faʻa huhuʻi ia moʻoku, telia naʻaku maumau ai ʻae tofiʻa ʻoʻoku: ke ke huhuʻi ʻaia ʻoku ʻoʻoku moʻou; he ʻoku ʻikai te u faʻa huhuʻi ia.”
El pariente más cercano respondió: Entonces no podré redimirla para mí, pues destruiría mi herencia. Redime tú. Usa mi oportunidad, porque yo no podré redimir.
7 Pea ko eni hono anga ʻi muʻa ʻi ʻIsileli ʻoe huhuʻi, pea ki he fetongi, ke fakamoʻoni ʻae ngaahi meʻa kotoa pē; naʻe vete ʻe he tangata hono topuvaʻe, pea ʻatu ia ki hono kaungāʻapi: pea ko e meʻa fakamoʻoni ia ʻi ʻIsileli.
Desde antaño había una tradición en Israel con respecto a la redención y al contrato para confirmar cualquier asunto. Uno se quitaba su sandalia y la daba al otro, y esto servía de testimonio en Israel.
8 Ko ia naʻe pehē ai ʻe he kāinga kia Poasi, “Ke ke fakatau ia moʻou.” Ko ia naʻa ne vete ʻo toʻo hono topuvaʻe.
Entonces el pariente más cercano dijo a Booz: Adquiérela para ti. Y se quitó la sandalia.
9 Pea pehē ʻe Poasi ki he kau mātuʻa, pea ki he kakai kotoa pē, “Ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu he ʻaho ni kuo u fakatau ʻaia kotoa pē naʻe ʻo ʻElimeleki, mo ia kotoa pē naʻe ʻo Kilioni mo Maloni, ʻi he nima ʻo Naomi.
Entonces Booz anunció a los ancianos y a todo el pueblo: Ustedes son testigos hoy de que adquirí de mano de Noemí todo lo que fue de Elimelec, de Quelión y de Mahlón.
10 Pea mo Lute foki ko e fefine Moape, ko e uaifi ʻo Maloni, kuo u fakatau ko hoku uaifi, ke fokotuʻu hake ʻae hingoa ʻoe pekia ki hono tofiʻa, koeʻuhi ke ʻoua naʻa motuhi ʻae hingoa ʻoe pekia mei hono kāinga, pea mei he matapā ʻo hono potu: ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu he ʻaho ni.”
Además adquiero a Rut la moabita, esposa de Mahlón, para que sea mi esposa a fin de perpetuar el nombre del difunto sobre su heredad, y que el nombre del difunto no se borre de entre sus hermanos ni de la puerta de su lugar. Ustedes son testigos hoy.
11 Pea naʻe lea ʻae kakai kotoa pē naʻe ʻi he matapā, mo e kau mātuʻa, ʻo pehē, “Ko e kau fakamoʻoni ʻakimautolu. Ke ngaohi ʻe Sihova ʻae fefine kuo haʻu ki ho fale ke hangē ko Lesieli mo Lia, ʻakinaua naʻa na langa ʻae fale ʻo ʻIsileli: pea ke tāpuekina koe ʻi ʻEfalata, pea ke ongolelei koe ʻi Petelihema:
Todos los del pueblo que estaban en la puerta con los ancianos, dijeron: ¡Somos testigos! ¡Yavé haga que la esposa que entra en tu casa sea como Raquel y como Lea, quienes edificaron la familia de Israel, que tú logres riqueza en Efrata y seas famoso en Belén,
12 pea ke hoko ʻo tatau ho fale mo e fale ʻo Felesi, ʻaia naʻe fanauʻi ʻe Tema kia Siuta, ʻi he hako ʻaia ʻe tuku kiate koe ʻe Sihova ʻi he fefine mui ni.”
y tu casa sea como la casa de Fares, a quien Tamar dio a luz para Judá, por la descendencia que Yavé te dé por medio de esta joven!
13 Ko ia naʻe ʻomi ʻe Poasi ʻa Lute, pea hoko ia ko hono uaifi: pea ʻi heʻene ʻalu kiate ia, naʻe foaki kiate ia ʻe Sihova ke feitama, pea ne fanauʻi ʻae tama.
Booz tomó, pues, a Rut, y ella fue su esposa. Se unió con ella, y Yavé permitió que concibiera y dio a luz un hijo.
14 Pea naʻe pehē ʻe he kau fefine kia Naomi, “Fakafetaʻi kia Sihova, ʻaia naʻe ʻikai tuku liʻaki koe taʻehao-kāinga, koeʻuhi ke hoko ʻo ongoongolelei hono hingoa ʻi ʻIsileli.
Y las mujeres decían a Noemí: ¡Bendito sea Yavé que no permitió que te falte pariente hoy! ¡Sea su nombre famoso en Israel!
15 Pea ʻe ʻiate koe ia ko e fakaakeake moʻui, pea ko e tauhi kiate koe ʻi hoʻo motuʻa: koeʻuhi ko hoʻo taʻahine ʻi he fono, ʻaia ʻoku ʻofa kiate koe, ʻaia ʻoku lelei lahi kiate koe ʻi he tama tangata ʻe toko fitu, kuo ne fanauʻi kiate ia.”
¡Que también él sea para ti restaurador de vida y sustentador de tu vejez! Porque tu nuera, quien te ama, te dio a luz, y ella es mejor para ti que siete hijos.
16 Pea naʻe toʻo ʻe Naomi ʻae tamasiʻi, pea ʻai ia ki hono fatafata, pea hoko ia ko hono tauhi.
Noemí tomó al niño, lo puso en su pecho y fue su madre de crianza.
17 Pea naʻe fakahingoa ia ʻe he kau fefine ʻo hono kaungāʻapi, ʻo pehē, “Kuo tupu ʻae tama kia Naomi, pea naʻa nau ui hono hingoa ko ʻOpeti: ko ia ia ko e tamai ʻa Sese, ko e tamai ʻa Tevita.
Las vecinas le dieron un nombre y dijeron: A Noemí le nació un hijo. Y lo llamaron Obed. Éste es el padre de Isaí, padre de David.
18 Pea ko e ngaahi toʻutangata eni ʻo Felesi: naʻe tupu ʻia Felesi ʻa Hesiloni,
Éstas son las generaciones de Fares: Fares engendró a Hezrón,
19 Pea tupu ʻia Hesiloni ʻa Lame, pea tupu ʻia Lame ʻa ʻAminitapi,
Hezrón engendró a Ram, Ram engendró a Aminadab,
20 Pea tupu ʻia ʻAminitapi ʻa Nasoni, pea tupu ʻia Nasoni ʻa Salimoni,
Aminadab engendró a Naasón, Naasón engendró a Salmón,
21 Pea tupu ʻia Salimoni ʻa Poasi, pea tupu ʻia Poasi ʻa ʻOpeti,
Salmón engendró a Booz, Booz engendró a Obed,
22 Pea tupu ʻia ʻOpeti ʻa Sese, pea tupu ʻia Sese ʻa Tevita.”
Obed engendró a Isaí, e Isaí engendró a David.