< Lea Fakatātā 30 >

1 Ko e ngaahi lea ʻa ʻAkuli ko e foha ʻo Sake, ʻaia ko e kikite: naʻe lea ʻae tangata kia ʻItieli, ʻio, kia ʻItieli mo ʻUkali.
Bino bye bigambo bya Aguli mutabani wa Yake; obubaka bwe yawa bwe buno: Bw’ati omusajja ono bwe yagamba Isiyeri, Isyeri ono ne Ukali.
2 “Ko e moʻoni ʻoku lahi hake ʻa ʻeku vale ʻi he tangata kotoa pē, pea ʻoku ʻikai te u maʻu ʻae poto ʻo ha tangata.
Ddala Ayi Katonda wange nze nsinga obutategeera, sirina kutegeera kwa bantu.
3 Kuo ʻikai akonekina au ki he poto, pea ʻoku ʻikai te u maʻu ʻae ʻilo ʻoe māʻoniʻoni.
Siyize magezi, so n’oyo Omutukuvu simumanyi.
4 Ko hai kuo ʻalu hake ki he langi, pe ʻalu hifo? Ko hai ʻoku ne tānaki ʻae matangi ʻi hono nima? Ko hai kuo ne fakamaʻopoʻopo ʻae ngaahi vai ʻi ha kofu? Ko hai kuo ne fokotuʻumaʻu ʻae ngaahi ngataʻanga ʻo māmani? Ko hai hono huafa, pea ko hai ʻae huafa ʻo hono ʻAlo, ʻo kapau ʻoku ke faʻa fakahā?
Ani eyali alinnye mu ggulu n’akka? Ani eyali akuŋŋaanyiza empewo mu kibatu ky’engalo ze? Ani eyali asibye amazzi mu kyambalo kye? Ani eyatonda enkomerero zonna ez’ensi? Erinnya lye y’ani, ne mutabani we y’ani? Mbulira obanga obimanyi.
5 “ʻOku maʻa ʻae folofola kotoa pē ʻae ʻOtua: pea ko e ungaʻanga ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.
Buli kigambo kya Katonda kya mazima, era aba ngabo eri abo abamwesiga.
6 ‌ʻOua naʻa ke fakalahi ki heʻene folofola telia naʻa ne valokiʻi koe, pea ʻe ʻilo ai koe ko e loi.”
Toyongeranga ku bigambo bye, alemenga okukunenya naawe olabike ng’omulimba.
7 Ko e meʻa ʻe ua kuo u kole kiate koe; pea ʻoua naʻa ke taʻofi ia ʻiate au ʻo aʻu ki heʻeku mate.
Ebintu bibiri bye nkusaba; Ayi Mukama, tobinnyimanga nga sinnafa:
8 Hiki ke mamaʻo ʻiate au ʻae vaʻinga mo e loi: pea ʻoua naʻaku masiva pe koloaʻia: fafanga ʻaki au ʻae meʻakai ʻoku taau pe mo au:
Ebigambo eby’obutaliimu n’eby’obulimba binteeke wala, ate era tonjavuwazanga wadde okungaggawaza, naye ndiisanga emmere eya buli lunaku.
9 Telia naʻaku mākona, pea u fakafisiʻi koe, pea u pehē, Ko hai ʻa Sihova? Telia foki naʻaku masiva, pea u kaihaʻa, mo takuanoa ʻae huafa ʻo hoku ʻOtua.
Nneme okukkutanga ne nkwegaana ne njogera nti, “Mukama ye y’ani?” Era nnemenga okuba omwavu ne nziba, ne nvumisa erinnya lya Katonda wange.
10 ‌ʻOua naʻa ke fakakoviʻi ʻae tamaioʻeiki ki heʻene ʻeiki, telia naʻa ne kapeʻi koe, pea ʻilo ko koe ʻoku halaia.
Tosekeetereranga muweereza eri mukama we, alemenga okukukolimira, naawe omusango ne gukusinga.
11 ‌ʻOku ai ʻae fānau ʻoku kape ki heʻenau tamai, pea ʻoku ʻikai ke tāpuakiʻi ʻenau faʻē.
Waliwo abo abakolimira bakitaabwe ne batasabira na bannyaabwe mukisa;
12 ‌ʻOku ai ʻae toʻutangata ʻe taha ʻoku nau māʻoniʻoni ʻi honau mata ʻonautolu, ka ʻoku teʻeki ke fufulu ʻenau anga fakalielia.
abo abeeraba ng’abatuukirivu bo mu maaso gaabwe, ate nga tebanaazibwangako bibi byabwe.
13 ‌ʻOku ai ʻae toʻutangata ʻe taha, ʻOi seuke! Hono ʻikai māʻolunga ʻa honau mata! Pea kuo nau hiki hake honau laumata.
Waliwo abo ab’amalala amayitirivu, abatunuza okwemanya okw’ekitalo,
14 ‌ʻOku ai ʻae toʻutangata ʻe taha, ʻoku tatau honau nifo mo e heletā, mo honau ngao ʻoku hangē ko e hele, ke kai ʻo ʻosi ʻae masiva mei he funga ʻo māmani, pea ʻosi mo e paea mei he kakai.
n’ebeerayo abo abalina amannyo agali ng’ebitala, n’emba zaabwe nga zirimu ebiso, okusaanyaawo abaavu mu nsi, n’abo abali mu kwetaaga.
15 “ʻOku maʻu ʻe he aluka ʻae ʻofefine ʻe toko ua ʻoku tangi, ‘Foaki mai, foaki mai.’ “ʻOku ai ʻae meʻa ʻe tolu ʻoku ʻikai siʻi ke fiemālie, ʻio, ʻoku fā ʻae meʻa ʻoku ʻikai ke nau pehē, ‘Maʻuā, kuo lahi:’
Ekinoso kirina bawala baakyo babiri abaleekaana nti, “Mpa! mpa!” Waliwo ebintu bisatu ebitakkuta, weewaawo bina ebitagamba nti, “Matidde,”
16 Ko e faʻitoka; mo e manāva ʻoku paʻa; ko e kelekele ʻoku ʻikai pito ʻi he vai; pea mo e afi ʻoku ʻikai ke pehē, ‘Maʻuā, kuo lahi.’ (Sheol h7585)
Amagombe, olubuto olugumba, ettaka eritakutta mazzi, n’omuliro ogutayogera nti, “Ebyo binaamala!” (Sheol h7585)
17 “Ko e mata ʻoku manuki ki heʻene tamai, pea ʻikai tokanga ke fai talangofua ki heʻene faʻē, ʻe kapeʻi ia ʻe he fanga leveni ʻoe teleʻa, pea ʻe kai ia ʻe he fanga ʻikale iiki.
Eriiso ly’oyo anyooma kitaawe, era n’atagondera nnyina, liriggibwamu bannamuŋŋoona ab’omu kiwonvu, ne liriibwa ensega.
18 ‌ʻOku ai ʻae meʻa ʻe tolu ʻoku fakaofo lahi kiate au, ʻio, ko e meʻa ʻe fā ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi.
Waliwo ebigambo bisatu eby’ekitalo ennyo gye ndi, weewaawo bina bye sitegeera:
19 Ko e punaʻanga ʻoe ʻikale ʻi he ʻatā; mo e hala ʻoe ngata ʻi he funga maka; mo e ʻaluʻanga ʻoe vaka ʻi he loto vaha; mo e anga ʻae tangata ki he tāupoʻou.
Empungu engeri gye yeeyisaamu mu bbanga, n’omusota engeri gye gwewalulamu wakati mu mayinja, n’ekyombo gye kiseeyeeyamu ku nnyanja, n’engeri omusajja gye yeeyisaamu ng’ali n’embeerera.
20 ‌ʻOku pehē ʻae anga ʻae fefine tonotangata; ʻoku ne kai, ʻo ne holoholo hono ngutu, ʻo ne pehē, “Naʻe ʻikai te u fai ha kovi.”
Bw’ati bwe yeeyisa omukazi omwenzi: alya n’asiimuula emimwa gye n’agamba nti, “Sirina kibi kye nkoze.”
21 Ko e meʻa ʻe tolu ʻoku maveuveu ai ʻa māmani, ko e meʻa ʻe fā ʻoku ʻikai ke ne faʻa kātakiʻi:
Ensi ekankanira wansi w’ebintu bisatu weewaawo bina:
22 Ko e tamaioʻeiki kuo fakanofo ke pule; mo e tangata vale kuo mākona ʻi he meʻakai;
omuweereza bw’afuuka kabaka, n’omusirusiru bw’akutta emmere;
23 Mo e fefine anga fakalielia kuo mali; mo e kaunanga ʻoku hoko ki he koloa ʻa ʻene ʻeiki fefine.
n’omukazi eyadibira mu ddya; n’omuweereza omuwala bw’afumbirwa bba wa mugole we.
24 ‌ʻOku ai ʻae meʻa ʻe fā ʻoku iiki ʻi he funga ʻo māmani, ka ʻoku lahi ʻaupito ʻenau poto:
Waliwo ebintu ebitono bina ku nsi, ebirina amagezi amangi ennyo.
25 Ko e lō, ko e faʻahinga ia ʻoku ʻikai ke mālohi, ka ʻoku nau tokonaki ʻenau meʻakai ʻi he faʻahitaʻu mafana.
Enkolooto bye biwuka ebitalina maanyi mangi, naye byeterekera emmere yaabyo mu kyeya;
26 Ko e fanga safana, ko e faʻahinga ia ʻoku vaivai pe, ka ʻoku nau ngaohi honau fale ʻi he ngaahi maka;
obumyu busolo bunafu naye bwezimbira ennyumba zaabwo mu mayinja;
27 ‌ʻOku ʻikai maʻu ha tuʻi ʻe he fanga heʻe, ka ʻoku nau puna fakataha atu;
enzige tezirina kabaka, kyokka zitabaala zonna mu bibiina byazo;
28 ‌ʻOku puke ʻaki ʻe he hina ʻa hono nima, ʻo ne nofo ʻi he ngaahi fale ʻoe ngaahi tuʻi.
omunya oyinza okugukwasa engalo, naye mu mbiri za bakabaka gusangibwamu.
29 ‌ʻOku ai ʻae meʻa ʻe tolu ʻoku lelei ʻenau ʻalu, ʻio, ʻoku fā, ʻae meʻa ʻoku matalelei ʻenau ʻalu:
Waliwo ebintu bisatu ebyesimba obulungi mu kitiibwa nga bitambula, weewaawo bina ebitambulira mu kitiibwa:
30 Ko e laione ʻaia ʻoku mālohi ʻi he fanga manu, pea ʻe ʻikai te ne tafoki atu ʻi ha taha;
empologoma esinga ensolo zonna amaanyi era kabaka waazo, so tewali gy’esegulira yonna;
31 Ko e hoosi; mo e kosi tangata foki; pea mo e tuʻi, ʻoku ʻikai faʻa fai ki ai ha angatuʻu.
sseggwanga, n’embuzi ennume, ne kabaka eyeetooloddwa eggye lye.
32 “Kapau kuo ke fai vale ʻi hoʻo hiki hake koe ʻe koe, pea kapau kuo ke mahalo kovi, ke ke ʻai ho nima ki ho ngutu.
Bw’oba ng’obadde okoze eby’obusirusiru ne weegulumiza, obanga obadde oteekateeka okukola ebibi, weekomeko weekwate ku mumwa.
33 Ko e moʻoni ʻoku tupu ʻae pota ʻi he tuki ʻae huʻahuhu ʻoe manu, pea tupu ʻae toto ʻi he mioʻi ʻoe ihu: ʻoku pehē, ʻoku tupu ʻae fekeʻikeʻi ʻi he ʻita fakamālohi.”
Kubanga okusunda amata kuzaala omuzigo, n’okunyiga ennyindo kuleeta omusaayi, okutankuula obusungu, bwe kutyo kuleeta entalo.

< Lea Fakatātā 30 >