< Mātiu 27 >

1 Pea kuo pongipongi hake, pea fealēleaʻaki ʻae kau taulaʻeiki lahi kotoa pē mo e kau mātuʻa ʻoe kakai kia Sisu, ke tāmateʻi ia:
Na rĩrĩ, rũciinĩ tene, athĩnjĩri-Ngai arĩa anene othe na athuuri a andũ makĩiguithania atĩ matuĩre Jesũ kũũragwo.
2 Pea hili ʻenau haʻi ia, naʻa nau toki ʻave ia kia Ponito Pailato ko e pule.
Makĩmuoha na mĩnyororo; makĩmũruta kũu, makĩmũtwara kũrĩ Pilato, ũrĩa warĩ barũthi.
3 Pea ko Siutasi, ʻaia naʻa ne lavakiʻi ia, ʻi heʻene mamata kuo fakamaau ia ke mate, naʻe fakatomala ia, ʻo ne toe ʻomi ʻae konga siliva ʻe tolungofulu ki he kau taulaʻeiki lahi mo e kau mātuʻa,
Rĩrĩa Judasi, ũcio wamũkunyanĩire oonire atĩ Jesũ nĩatuĩrwo gũkua-rĩ, akĩĩrira na agĩcookeria athĩnjĩri-Ngai arĩa anene na athuuri mbeeca icio cia betha mĩrongo ĩtatũ.
4 ‌ʻo ne pehē, “Kuo u fai angahala ʻi heʻeku lavakiʻi ʻae toto māʻoniʻoni.” Pea nau pehē, “Ko e hā ia kiate kimautolu? Vakai pe ʻe koe.”
Akiuga atĩrĩ, “Nĩnjĩhĩtie, nĩgũkorwo nĩngunyanĩire thakame ĩtarĩ na mahĩtia.” Nao makĩmũcookeria makĩmũũria atĩrĩ, “Ũcio ũkĩrĩ ũhoro witũ? Ũcio nĩ ũhoro waku.”
5 Pea lī ʻe ia ʻae ngaahi konga siliva ki lalo ʻi he falelotu lahi, ʻo ne ʻalu atu ʻo noʻouʻa ia.
Nĩ ũndũ ũcio Judasi agĩikania mbeeca icio thĩinĩ wa hekarũ, agĩĩthiĩra. Agĩcooka agĩthiĩ akĩĩita.
6 Pea toʻo mai ʻe he kau taulaʻeiki lahi ʻae ngaahi konga siliva, ʻonau pehē, “ʻOku ʻikai ngofua ke ʻai ia ki he puha koloa, he ko e totongi ia ʻoe toto.”
Athĩnjĩri-Ngai acio anene makĩoya mbeeca icio makiuga atĩrĩ, “Kũiga mbeeca ici kĩgĩĩna-inĩ nĩ kuuna watho, nĩgũkorwo nĩ mbeeca cia thakame.”
7 Pea naʻa nau fakakaukau, pea toki fakatauʻaki ia ʻae ngoue ʻae tufunga ngaohi ipu, ke tanu ai ʻae kakai muli.
Nĩ ũndũ ũcio makĩiguithania mahũthĩre mbeeca icio na kũgũra gĩthaka kĩrĩa kĩa mũũmbi nyũngũ gĩtuĩke gĩa gũthikagwo ageni.
8 Ko ia naʻe ui ʻae ngoue ko ia, “ko e ngoue ʻoe toto”, ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
Kĩu nĩkĩo gĩtũmaga gĩthaka kĩu gĩĩtwo Gĩthaka gĩa Thakame nginya ũmũthĩ.
9 Pea fakamoʻoni ai ia ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, ko Selemaia, ʻo pehē, “Pea naʻa nau toʻo ʻae konga siliva ʻe tolungofulu, ko hono totongi ʻo ia naʻe fakatau, ʻaia naʻe fakatatau ia ki ai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli;
Hĩndĩ ĩyo nĩguo ũhoro ũrĩa waarĩtio nĩ Jeremia ũrĩa Mũnabii wahingire, rĩrĩa oigire atĩrĩ: “Nao nĩmoire icunjĩ icio mĩrongo ĩtatũ cia betha, thogora ũrĩa andũ a Isiraeli maatuĩte wa kũmũgũra,
10 ‌ʻo totongi ʻaki ia ʻae ngoue ʻae tufunga ngaohi ipu, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate au.”
nao magĩcihũthĩra na kũgũra gĩthaka kĩa mũũmbi nyũngũ, o ta ũrĩa Mwathani aanjathire gwĩkwo.”
11 Pea tuʻu ʻa Sisu ʻi he ʻao ʻoe pule: pea fehuʻi ʻae pule kiate ia, ʻo pehē, “Ko e tuʻi koe ʻoe kakai Siu?” Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ko ia pe.”
Na rĩrĩ, Jesũ akĩrũgama mbere ya barũthi, nake barũthi ũcio akĩmũũria atĩrĩ, “Wee nĩwe Mũthamaki wa Ayahudi?” Jesũ agĩcookia atĩrĩ. “Ĩĩ, wee nĩwoiga.”
12 Pea ʻi he talakoviʻi ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e kau mātuʻa, naʻe longo pe ia.
No rĩrĩa aathitangirwo nĩ athĩnjĩri-Ngai arĩa anene na athuuri, ndarĩ ũndũ aacookirie.
13 Pea toki lea ʻa Pailato kiate ia, “ʻIkai te ke fanongo ki he ngaahi meʻa lahi ni ʻoku nau fakaʻilo ʻiate koe?”
Nĩ ũndũ ũcio Pilato akĩmũũria atĩrĩ, “Kaĩ ũtaraigua ũira wa maũndũ marĩa maragũthitangĩra?”
14 Ka naʻe ʻikai ʻaupito lea ia ki ai; ko ia naʻe ofo lahi ʻaupito ai ʻae pule.
Nowe Jesũ ndaigana gũcookia ũndũ o na ũmwe wa macio; nake barũthi akĩgega mũno.
15 Pea ko e meʻa naʻe fai ʻe he pule ʻi he kātoanga ko ia, ko e vete ʻo tuku atu ki he kakai ha pōpula ʻe tokotaha, naʻa nau loto ki ai.
Na rĩrĩ, hĩndĩ ya Gĩathĩ kĩa Bathaka, barũthi ũcio nĩamenyerete kuohora mũndũ ũmwe wa arĩa oohe, o ũrĩa kĩrĩndĩ kĩngĩathuurire.
16 Pea naʻa nau maʻu ʻi he ngaahi ʻaho [ko ia ]ʻae pōpula ongoongo, naʻe ui ko Palāpasa.
Hĩndĩ ĩyo nĩ maarĩ na mũndũ kĩmaramari wohetwo na woĩkaine mũno, wetagwo Baraba.
17 Ko ia ʻi he kātoa fakataha ʻakinautolu, naʻe pehē ai ʻe Pailato kiate kinautolu, “Ko hai ʻoku mou loto ke u tuku atu kiate kimoutolu? ʻA Palāpasa, pe ko Sisu ʻaia ʻoku ui ko Kalaisi?”
Nĩ ũndũ ũcio, hĩndĩ ĩrĩa kĩrĩndĩ kĩagomanire, Pilato agĩkĩũria atĩrĩ, “Nũũ mũkwenda ndĩmuohorere; nĩ Baraba, kana nĩ Jesũ ũrĩa wĩtagwo Kristũ?”
18 He naʻa ne ʻilo ko e meʻa ʻi he meheka kuo nau tuku atu ai ia.
Nĩgũkorwo we nĩamenyaga atĩ maatwarĩte Jesũ kũrĩ we nĩ ũndũ wa ũiru.
19 Pea kuo nofo ia ʻi he nofoʻanga fakamaau, pea fekau ʻe hono uaifi kiate ia, ʻo pehē, “ʻOua naʻa ke kau ʻi ha meʻa ki he tangata māʻoniʻoni na: he naʻaku mamahi lahi he ʻaho ni koeʻuhi ko ia ʻi [heʻeku ]misi.”
Na hĩndĩ ĩyo Pilato aikarĩire gĩtĩ gĩa ciira, mũtumia wake akĩmũtũmĩra mũndũ, akĩmwĩra atĩrĩ: “Ndũkae gwĩka mũndũ ũcio ũndũ tondũ ndarĩ na mahĩtia, nĩgũkorwo ũmũthĩ nĩthĩĩnĩtio nĩ kĩroto mũno nĩ ũndũ wake.”
20 Ka naʻe ueʻi ʻae kakai ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e mātuʻa ke nau kole ʻa Palāpasa, kae tāmateʻi ʻa Sisu.
No rĩrĩ, athĩnjĩri-Ngai arĩa anene na athuuri makĩringĩrĩria kĩrĩndĩ gĩĩtie Baraba, nake Jesũ ooragwo.
21 Pea lea ʻae pule, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko hai ʻiate kinaua ʻoku mou loto te u ʻoatu kiate kimoutolu?” Pea nau pehē, “Ko Palāpasa.”
Barũthi ũcio akĩmooria atĩrĩ, “Andũ aya eerĩ nĩ ũrĩkũ mũkwenda ndĩmuohorere?” Nao makiuga atĩrĩ, “Tũkwenda Baraba.”
22 Pea pehē ʻe Pailato kiate kinautolu, “Pea ko e hā te u fai kia Sisu ʻaia ʻoku ui ko Kalaisi?” Pea nau pehē kotoa pē, “Tuku ia ke tutuki ki he ʻakau.”
Pilato akĩmooria atĩrĩ, “Ngũgĩĩka atĩa na Jesũ ũyũ wĩtagwo Kristũ?” Othe magĩcookia atĩrĩ, “Mwambe mũtĩ-igũrũ.”
23 Pea pehē ʻe he pule, “He ko e hā, ko e hā ha kovi kuo ne fai?” Ka naʻe ʻāsili ai ʻenau kalanga, ʻo pehē, “Tuku ia ke tutuki ki he ʻakau.”
Nake Pilato akĩmooria atĩrĩ, “Nĩkĩ? Nĩ ngero ĩrĩkũ agerete?” Nao magĩkĩrĩrĩria kwanĩrĩra, makiugaga atĩrĩ, “Mwambe mũtĩ-igũrũ!”
24 Pea ʻi he ʻilo ʻe Pailato ʻoku ʻikai siʻi felave [ʻene ]lea, kae tupu pe ʻae maveuveu, naʻe toʻo ʻe ia ʻae vai, ʻo fanofano hono nima ʻi he ʻao ʻoe kakai, ʻo ne pehē, “ʻOku ou maʻa au ʻi he toto ʻoe tangata angatonu ni: mou vakai [ki ai].”
Rĩrĩa Pilato oonire atĩ matiraiguithania, na akĩona atĩ nĩ ngũĩ yambagĩrĩria-rĩ, akĩoya maaĩ, agĩĩthamba moko hau mbere ya kĩrĩndĩ, akiuga atĩrĩ, “Niĩ ndikoorio thakame ya mũndũ ũyũ ũtarĩ na mahĩtia. Ũcio nĩ ũhoro wanyu!”
25 Pea lea ʻae kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Ke ʻiate kimautolu mo ʻemau fānau hono toto.”
Nao andũ acio othe magĩcookia atĩrĩ, “Thakame yake ĩrotũcookerera hamwe na ciana ciitũ!”
26 Pea toki tukuange ai ʻe ia ʻa Palāpasa kiate kinautolu; pea hili ʻene kauʻimaea ʻa Sisu, naʻa ne tukuange [ia ]ke tutuki ki he ʻakau.
Pilato akĩmohorera Baraba. No akĩhũũrithia Jesũ iboko, agĩcooka akĩmũneana akaambwo mũtĩ-igũrũ.
27 Pea toki ʻave ʻa Sisu ʻe he kau tau ʻoe pule ki he fale lahi, pea fakataha kiate ia ʻae kautau kotoa.
Ningĩ thigari cia barũthi cigĩtwara Jesũ thĩinĩ wa gĩikaro kĩa barũthi, nacio cigĩcookanĩrĩria mbũtũ yothe ya thigari, cikĩmũrigiicĩria.
28 Pea nau toʻo hono kofu, ʻo ʻai kiate ia ʻae pulupulu kulaʻahoʻaho.
Cikĩmũruta nguo ciake, cikĩmũhumba nguo ndune,
29 Pea hili ʻenau lalanga ʻae tatā ʻaki ʻae ʻakau talatala, naʻa nau ʻai [ia ]ki hono fofonga, mo e vaʻa kaho ʻi hono nima toʻomataʻu: pea nau tūʻulutui ʻi hono ʻao, ʻo manukiʻi ia, ʻo pehē, “Siʻotoʻofa, Tuʻi ʻoe kakai, Siu!”
cigĩcooka cigĩtuma thũmbĩ ya mĩigua, cikĩmwĩkĩra mũtwe. Cikĩmũnengera kamũrangi guoko-inĩ gwake kwa ũrĩo, cikĩmũturĩria ndu, na cikĩmũnyũrũria, cikiuga atĩrĩ, “Wĩ mũhoro, mũthamaki wa Ayahudi!”
30 Pea nau ʻaʻanu kiate ia, ʻo toʻo ʻae vaʻa kaho, ʻo taaʻi ʻaki hono fofonga.
Cikĩmũtuĩra mata, cikĩoya kamũrangi kau, na cikĩmũhũũra nako mũtwe.
31 Pea hili ʻenau manukiʻi ia, naʻa nau toʻo ʻae pulupulu meiate ia, kae [toe ]ʻai hono kofu ʻoʻona kiate ia, ʻo taki atu ke tutuki ki he ʻakau.
Ciarĩkia kũmũnyũrũria, cikĩmũruta nguo ĩyo, na cikĩmũhumba nguo ciake mwene. Cigĩcooka cikĩmumagaria cikamwambe mũtĩ-igũrũ.
32 Pea ʻi heʻenau hū kituaʻā, naʻa nau ʻilo ai ʻae tangata Sailine, ko Saimone hono hingoa: pea nau puleʻi ia ke ne fua hono ʻakau.
Na hĩndĩ ĩrĩa moimagaraga-rĩ, magĩcemania na mũndũ woimĩte Kurene, wetagwo Simoni, nacio thigari cikĩmũkuuithia mũtharaba ũcio na hinya.
33 Pea kuo nau hoko ki he potu naʻe ui ko Kolokota, ko hono ʻuhinga, “ko e potu ʻoe ʻulupoko.”
Magĩthiĩ, magĩkinya handũ heetagwo Gologotha (ũguo nĩ kuuga Handũ hahaana ta Ihĩndĩ rĩa Mũtwe).
34 Naʻa nau ʻoatu kiate ia ʻae vai mahi kuo huʻi ʻaki ʻae ʻahu ke ne inu: pea naʻa ne kamata [ia], kae ʻikai te ne inu.
Nacio cikĩhe Jesũ ndibei anyue, ĩtukanĩtio na kĩndũ kĩrũrũ ta maaĩ ma nyongo; no aamĩcama akĩrega kũmĩnyua.
35 Pea naʻa nau tutuki ia ki he ʻakau, pea nau vahevahe hono ngaahi kofu ʻi he talotalo: koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, “Naʻa nau tufa hoku ngaahi kofu kiate kinautolu, mo nau talotalo ki hoku kofutuʻa.”
Ciarĩkia kũmwamba mũtĩ-igũrũ, cikĩgayana nguo ciake na njĩra ya gũcicuukĩra mĩtĩ.
36 Pea nau nofo ki lalo, ʻo leʻohi ia;
Nacio cigĩikara thĩ hau, cikĩmũrangĩra.
37 Pea naʻa nau ʻai ʻi ʻolunga ʻi hono fofonga hono talakoviʻi kuo tohi, KO SISU ENI KO E TUʻI ʻOE KAKAI SIU.
Na hau igũrũ rĩa mũtwe wake, nĩhandĩkĩtwo maũndũ marĩa aathitangĩirwo, atĩrĩ: ŨYŨ NĨWE JESŨ, MŨTHAMAKI WA AYAHUDI.
38 Pea naʻe tutuki ki he ʻakau fakataha mo ia ʻae ongo kaihaʻa ʻe toko ua, ko e taha ki [hono ]nima toʻomataʻu, mo e taha ki [hono ]toʻohema.
Na rĩrĩ, atunyani eerĩ nĩmambirwo mĩtĩ-igũrũ hamwe nake, ũmwe mwena wake wa ũrĩo, na ũcio ũngĩ mwena wake wa ũmotho.
39 Pea naʻe manukiʻi ia ʻekinautolu naʻe feʻaluʻaki ai, mo kalokalo honau ʻulu,
Nao andũ arĩa maahĩtũkagĩra hau makamũrumaga, makĩinagia mĩtwe yao,
40 ‌ʻonau pehē, “ʻA koe ʻoku ke fakaʻauha ʻae falelotu lahi, mo [toe ]langa ia ʻi he ʻaho ʻe tolu, fakamoʻui koe. Kapau ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua, ʻalu hifo mei he ʻakau.”
makiugaga atĩrĩ, “Wee ũngĩratharirie hekarũ na ũcooke ũmĩake na mĩthenya ĩtatũ-rĩ, kĩĩhonokie! Harũrũka uume mũtharaba-inĩ, aakorwo wee nĩwe Mũrũ wa Ngai!”
41 Pea manukiʻi foki ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi, mo e mātuʻa, ʻonau pehē,
O ũndũ ũmwe athĩnjĩri-Ngai arĩa anene, na arutani a watho, na athuuri o nao makĩmũnyũrũria.
42 “Naʻa ne fakamoʻui ʻae niʻihi; ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fakamoʻui ia. Kapau ko e Tuʻi ia ʻo ʻIsileli, ʻoku lelei ke ʻalu hifo ia mei he ʻakau, pea te tau tui kiate ia.
Makiuga atĩrĩ, “Nĩarahonokagia andũ arĩa angĩ, no ndangĩhota kwĩhonokia we mwene! Nĩwe Mũthamaki wa Isiraeli! Nĩakiume rĩu mũtharaba-inĩ, na ithuĩ nĩtũkũmwĩtĩkia.
43 Naʻe falala ia ki he ʻOtua; ʻoku lelei ke ne fakamoʻui ni ia, ʻo kapau ʻoku ne ʻofa kiate ia: he naʻe pehē ʻe ia, ‘Ko e ʻAlo au ʻoe ʻOtua.’”
Nĩehokete Ngai, nĩakĩmũhonokie rĩu aakorwo nĩamwendete, nĩgũkorwo oigire atĩrĩ, ‘Niĩ ndĩ Mũrũ wa Ngai.’”
44 Pea ko e ongo kaihaʻa, naʻe tutuki ki he ʻakau mo ia, naʻe pehē foki ʻena manukiʻi ia.
O na atunyani arĩa maambanĩirio hamwe nake o nao makĩmũruma.
45 Pea naʻe fakapoʻuli ʻae fonua kotoa, mei hono ono ʻoe feituʻulaʻā ʻo aʻu ki hono hiva ʻoe feituʻulaʻā.
Na rĩrĩ, kuuma thaa thita cia mũthenya nginya thaa kenda bũrũri wothe ũkĩgĩa nduma.
46 Pea hokosia hono hiva ʻoe feituʻulaʻā, pea tangi leʻo lahi ʻa Sisu, ʻo pehē, “ʻIlai, ʻIlai, lama sapakatani?” Ko hono ʻuhinga, “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuo ke liʻaki ai au?”
Na ta thaa kenda Jesũ akĩgũthũka na mũgambo mũnene, akiuga atĩrĩ, “Eli, Eli, lama sabakithani?” (Ũguo nĩ kuuga, “Ngai wakwa, Ngai wakwa, ũndiganĩirie nĩkĩ?”)
47 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae niʻihi naʻe tutuʻu ʻi ai, naʻa nau pehē, “ʻOku ui ʻae tangata ni kia ʻIlaisiā.”
Nao andũ amwe a arĩa maarũngiĩ hau rĩrĩa maiguire ũguo, makiuga atĩrĩ, “Areeta Elija.”
48 Pea lele leva honau tokotaha, ke toʻo mai ʻae oma, ʻo fakapito [ia ]ʻi he vai mahi, ʻo ne ʻai [ia ]ki he vaʻa kaho, pea ʻohake ke ne inu.
Na o rĩmwe, ũmwe wao agĩtengʼera akĩoya thibũnji. Akĩmĩtobokia thiki-inĩ, akĩmĩthecerera kamũrangi-inĩ, akĩhe Jesũ anyue.
49 Ka naʻe pehē ʻe he niʻihi, “Tuku ai pe, ka tau vakai pe haʻu ai ʻa ʻIlaisiā ke fakamoʻui ia.”
Arĩa angĩ nao makiuga atĩrĩ, “Tiganai nake. Nĩtũkuona kana Elija nĩegũũka kũmũhonokia.”
50 Pea kuo hili ʻae toe tangi leʻo lahi ʻa Sisu, naʻa ne tuku hake hono laumālie.
Nake Jesũ akĩgũthũka rĩngĩ na mũgambo mũnene, agĩtuĩkana.
51 Pea vakai, kuo mavaeua leva ʻae puipui ʻoe falelotu lahi, mei he potu ʻi ʻolunga ʻo aʻu ki lalo; pea ngalulu ʻae fonua, pea mafahifahi ʻae ngaahi maka;
Na rĩrĩ, ihinda o rĩu gĩtambaya kĩa hekarũ gĩgĩatũkana icunjĩ igĩrĩ kuuma igũrũ nginya thĩ. Nayo thĩ ĩgĩthingitha, nacio ndwaro cia mahiga igĩatũkana.
52 Pea matoʻo ʻae ngaahi tanuʻanga; pea tuʻu hake ʻae sino ʻoe kau māʻoniʻoni niʻihi naʻe mohe,
Mbĩrĩra nacio ikĩhingũka, nao andũ aingĩ arĩa atheru arĩa maarĩkĩtie gũkua makĩriũka,
53 ‌ʻO nau haʻu mei honau ngaahi tanuʻanga ʻi he hili ʻene toetuʻu, ʻo ʻalu ki he kolo tapu, ʻo fakahā ʻakinautolu ki he tokolahi.
makiuma thĩinĩ wa mbĩrĩra. Na thuutha wa kũriũka kwa Jesũ, magĩthiĩ itũũra rĩu inene itheru, na makiumĩrĩra andũ aingĩ.
54 Pea kuo mamata ʻae ʻeikitau, mo kinautolu naʻe ʻiate ia, ke leʻohi ʻa Sisu, ki he mofuike, mo e ngaahi meʻa ko ia naʻe fai, naʻa nau ilifia lahi, ʻonau pehē, “tā ko e moʻoni ko e ʻalo ʻeni ʻoe ʻOtua.”
Rĩrĩa mũnene-wa-thigari-igana na arĩa maarĩ nake makĩrangĩra Jesũ moonire gĩthingithia na maũndũ mothe marĩa meekĩkire-rĩ, makĩnyiitwo nĩ guoya, makĩanĩrĩra, makiuga atĩrĩ, “Ti-itherũ mũndũ ũyũ oima Mũrũ wa Ngai!”
55 Pea naʻe ai ʻae kau fefine tokolahi, [naʻe tutuʻu ]mei he mamaʻo ʻo vakai, naʻa nau muimui ʻia Sisu mei Kaleli, ʻonau tauhi ia:
Na nĩ haarĩ andũ-a-nja aingĩ meeroragĩra marĩ o haraaya. Maarũmĩrĩire Jesũ kuuma Galili nĩguo mamũtungatagĩre.
56 Ko honau niʻihi ko Mele Makitaline, mo Mele ko e faʻē ʻa Semisi mo Sose, mo e faʻē ʻae fānau ʻa Sepeti.
Thĩinĩ wao haarĩ Mariamu Mũmagidali, na Mariamu ũrĩa nyina wa Jakubu na Jose, na nyina wa ariũ a Zebedi.
57 Pea hokosia ʻae efiafi, pea haʻu ʻae tangata koloaʻia mei ʻAlematea, ko Siosefa hono hingoa, ko e ākonga foki ia ʻa Sisu:
Na hwaĩ-inĩ wakinya-rĩ, mũndũ warĩ gĩtonga wa kuuma Arimathea, wetagwo Jusufu, ũrĩa watuĩkĩte mũrutwo wa Jesũ agĩũka.
58 Pea naʻe ʻalu ia kia Pailato ʻo ne kole ʻae sino ʻo Sisu. Pea toki fekau ai ʻe Pailato ke ʻoatu ʻae sino.
Nake agĩthiĩ kũrĩ Pilato, na akĩhooya aheo mwĩrĩ wa Jesũ, nake Pilato agĩathana anengerwo mwĩrĩ ũcio.
59 Pea kuo maʻu ʻe Siosefa ʻae sino, naʻa ne fakakoloa ʻaki ia ʻae tupenu mahuʻinga mo maʻa,
Jusufu akĩoya mwĩrĩ ũcio, akĩwoha na taama mũtheru wa gatani,
60 ‌ʻO ne fakatokoto ia ʻi hono fonualoto foʻou, ʻaia naʻa ne tā ʻi he loto maka: pea filifilihi ʻe ia ʻae maka lahi ki he matapā ʻoe fonualoto, pea [toki ]ʻalu ia.
akĩũiga thĩinĩ wa mbĩrĩra yake njerũ ĩrĩa eenjithĩtie rwaro-inĩ rwa ihiga. Akĩgaragaria ihiga inene mũromo-inĩ wa mbĩrĩra ĩyo, na agĩĩthiĩra.
61 Pea naʻe nonofo ai, ʻo hangatonu mai ki he fonualoto, ʻa Mele Makitaline, pea mo e Mele ʻe taha.
Mariamu Mũmagidali na Mariamu ũcio ũngĩ maikarĩte hau mangʼetheire mbĩrĩra.
62 Pea ʻi he pongipongi, ʻaia naʻe feholoi mo e [ʻaho ]teuteu, naʻe haʻu fakataha kia Pailato ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e kau Fālesi,
Na mũthenya ũyũ ũngĩ ũrĩa ũrũmagĩrĩra Mũthenya wa Ihaarĩria, athĩnjĩri-Ngai arĩa anene na Afarisai magĩthiĩ kwa Pilato.
63 ‌ʻonau pehē, “ʻEiki, ʻoku mau manatu naʻe lea ʻae kākā na ʻi heʻene kei moʻui, ‘Ka hili ʻae ʻaho ʻe tolu te u toetuʻu hake.’
Makĩmwĩra atĩrĩ, “Mwathi witũ, nĩtũkũririkana atĩ rĩrĩa mũheenania ũcio aarĩ muoyo. nĩoigire atĩrĩ, ‘Thuutha wa matukũ matatũ nĩngariũka.’
64 Ko ia ke ke fekau ke leʻohi maʻu ʻae fonualoto, ʻo hoko ki hono ʻaho tolu, telia naʻa haʻu ʻene kau ākonga ʻi he pō, ʻo kaihaʻasi ia, pea nau tala ki he kakai, ‘Kuo toetuʻu ia mei he mate: pea ʻe kovi lahi ai ʻae kākā ki mui ni ʻi he ʻuluaki.’
Nĩ ũndũ ũcio ruta watho nĩguo mbĩrĩra ĩyo ĩrangĩrwo nginya mũthenya wa gatatũ. Kwaga ũguo, arutwo ake maahota gũthiĩ maiye mwĩrĩ ũcio macooke meere andũ atĩ nĩariũkĩtio kuuma kũrĩ arĩa akuũ. Maheeni macio maahota gũtuĩka mooru gũkĩra marĩa ma mbere.”
65 Pea pehē ʻe Pailato kiate kinautolu, “ʻOku ai hoʻomou kau leʻo: mou ō, ʻo faʻiteliha ki hono ngaohi ke maʻu.”
Nake Pilato akĩmacookeria atĩrĩ, “Oyai arangĩri, mũthiĩ mũrangĩre mbĩrĩra ĩyo wega o ta ũrĩa mũngĩhota.”
66 Pea naʻa nau ʻalu, ʻo ngaohi ke maʻu ʻae fonualoto, ʻo pulusi ʻae maka, pea [fakanofo ]ʻae leʻo.
Nĩ ũndũ ũcio magĩthiĩ, makĩhinga ihiga rĩa mbĩrĩra ĩyo biũ, na makĩrĩĩkĩra rũũri rwa mũhũra, na makĩiga arangĩri ho.

< Mātiu 27 >