< Mātiu 23 >
1 Pea toki lea ai ʻa Sisu ki he kakai, mo ʻene kau ākonga.
Ipapo Jesu akataura kuvanhu vazhinji nokuvadzidzi vake achiti,
2 ʻo pehēange, “ʻOku nofo ʻae kau tangata tohi mo e Fālesi ʻi he nofoʻa ʻo Mōsese:
“Vadzidzisi vomurayiro navaFarisi vagere pachigaro chaMozisi.
3 “Ko ia ko e meʻa kotoa pē ʻoku nau fekau ke mou tokanga ki ai, mou tokanga ki ai ʻo fai: kaeʻoua naʻa mou faʻifaʻitaki ki heʻenau ngāue: he ʻoku nau enginaki, kae ʻikai fai.
Saka munofanira kuvateerera muite zvinhu zvose zvavanokuudzai. Asi musaita zvavanoita, nokuti havaiti zvavanoparidza.
4 He ʻoku nau haʻihaʻi ʻae ngaahi kavenga mamafa, mo fakamamahi ke fua, ʻo hilifaki ia ki he uma ʻoe kakai; ka ʻoku ʻikai ala ʻekinautolu hanau tuhu ki ai.
Vanosunga mitoro inorema voitakudza pamafudzi avanhu, asi ivo pachavo havadi kusimudza munwe kuti vaibvise.
5 Ka ʻoku nau fai ʻenau ngāue kotoa pē ke mamata ki ai ʻae kakai: he ʻoku nau fakalaulahi honau failaketeli, mo fakalahi ʻae tapa ʻo honau kofu,
“Vanoita zvinhu zvose kuti vaonekwe navanhu. Vanotambanudza mafirakiteri avo uye vanorebesa pfunha dzenguo dzavo.
6 ʻO nau manako ki he nofoʻa māʻolunga ʻi he ngaahi kātoanga, mo e nofoʻanga lahi ʻi he ngaahi falelotu,
Vanoda zvigaro zvapamberi pamitambo nezvigaro zvapamusoro-soro mumasinagoge.
7 Mo e fetapa ʻi he ngaahi faianga fakatau, pea ke ui ʻakinautolu ʻe he kakai, ‘Lāpai, Lāpai.’
Vanofarira kukwaziswa pamisika uye kuti vanzi ‘Rabhi’ navanhu.
8 Kae ʻoua naʻa ui ʻakimoutolu ‘Lāpai:’ he ʻoku taha pe homou ʻEiki, ko Kalaisi; pea ko e kāinga pe ʻakimoutolu kotoa pē.
“Asi imi hamufaniri kunzi ‘Rabhi’ nokuti munongova naTenzi mumwe chete uye mose muri hama.
9 Pea ʻoua naʻa ui ha tokotaha ʻi māmani ko hoʻomou tamai; he ʻoku taha pe hoʻomou Tamai, ʻaia ʻoku ʻi he langi.
Musadana ani zvake ari panyika muchiti, ‘Baba’ nokuti munongova naBaba vamwe chete uye vari kudenga.
10 Pea ʻoua naʻa ui ʻakimoutolu ko e takimuʻa; he ʻoku taha pe homou Takimuʻa, ko Kalaisi.
Uye musadaidzwa muchinzi ‘mudzidzisi’ nokuti muno Mudzidzisi mumwe chete iye Kristu.
11 Ka ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolu, ʻe hoko ia ko homou tauhi.
Mukuru pakati penyu ndiye achava muranda wenyu.
12 Pea ko ia te ne hiki hake ia, ʻe fakavaivaiʻi ia; ka ko ia ʻe fakavaivaiʻi ia, ʻe hiki hake ia.
Nokuti ani naani anozvikudza achaninipiswa uye ani naani anozvininipisa achakudzwa.
13 “Ka ʻe malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou tāpuni ʻae puleʻanga ʻoe langi ki he kakai: he ʻoku ʻikai te mou hū[ki ai], pe tuku ke hū[ki ai ]ʻakinautolu ʻoku fai ke hū[ki ai].
“Mune nhamo imi vadzidzisi vomurayiro nemi vaFarisi, vanyengeri! Nokuti munopfigira vanhu umambo hwedenga vachizviona. Imi pachenyu hamupindi, uye vaya vanoedza kupinda hamuvatenderi.
14 ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou faʻao ʻae fale ʻoe kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻo fakakākā ʻaki ʻae lotu fuoloa: ko ia te mou malaʻia lahi ai.
Mune nhamo imi vadzidzisi vomurayiro nemi vaFarisi, vanyengeri! Munoparadza dzimba dzechirikadzi, uye munoita minyengetero mirefu kuti muonekwe. Naizvozvo muchatongwa zvakaomesesa.
15 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi; he ʻoku mou foli ʻae tahi mo e fonua, ke fakatafoki ha tokotaha, pea ka tafoki ia, ʻoku mou ngaohi ia ko e tama ʻo heli ʻo kovi lahi hake ʻiate kimoutolu. (Geenna )
“Mune nhamo imi vadzidzisi vomurayiro nemi vaFarisi, vanyengeri! Munofamba panyika napamakungwa kuti mutendeutse munhu mumwe chete. Kana atendeuka munomuita mwanakomana wegehena kakapetwa kaviri panemi. (Geenna )
16 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau takimuʻa kui, ʻaia ʻoku lea pehē, ‘Ko e meʻa noa pē ʻae fuakava ʻaki ʻae falelotu lahi: ka ko ia ʻe fuakava ʻaki ʻae koula ʻoe falelotu lahi, ʻe maʻu ia.’
“Mune nhamo imi vatungamiri mapofu! Imi munoti, ‘Kana munhu akapika netemberi, hazvina hazvo mhosva, asi kana munhu akapika negoridhe romutemberi anosungwa nemhiko yake.’
17 Ko e kau vale mo e kui: he ʻoku lahi ʻae fē, ʻae koula, pe ʻae falelotu lahi ʻaia ʻoku ne fakatapui ʻae koula?
Imi mapenzi amapofu! Chikuru chii: Goridhe netemberi inoita kuti goridhe rive dzvene?
18 Pea, ‘Ko ia ʻe fuakava ʻaki ʻae ʻesifeilaulau, ko e meʻa noa pē: ka ko ia ʻoku fuakava ki he meʻa foaki ʻoku tuku ai, ʻe maʻu pe ia.’
Uyezve imi munoti, ‘Kana munhu upi zvake akapika nearitari hazvirevi chinhu, asi kana munhu upi zvake akapika nechipo chiri pairi, asungwa nemhiko yake.’
19 Ko e kau vale mo e kui: he ʻoku lahi ʻae fē, ʻae meʻa foaki, pe ko e ʻesifeilaulau ʻoku ne fakatapui ʻae meʻa foaki?
Imi mapofu! Chikuru chii: Chipo kana kuti aritari inoita kuti chipo chive chitsvene?
20 Pea ko ia ʻoku ne fuakava ʻaki ʻae ʻesifeilaulau, ʻoku fuakava ki ai ia, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai.
Naizvozvo, uyo anopika nearitari anopika nayo nezvose zviri pairi.
21 Pea ko ia ʻoku fuakava ʻaki ʻae falelotu lahi, ʻoku ne fuakava ki ai, pea mo ia ʻoku nofo ʻi ai.
Uye uyo anopika netemberi anopika nayo uye naiye anogara mairi.
22 Pea ko ia te ne fuakava ʻaki ʻae langi, ʻoku fuakava ki he ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua, pea mo ia ʻoku nofo ʻi ai.
Uye uyo anopika nedenga anopika nechigaro choushe chaMwari uye naiye anogara pachiri.
23 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! Koeʻuhi ʻoku mou tukuhau ʻi he mini, mo e ʻaneto, mo e kumino, ka ʻoku mou taʻetokanga ki he ngaahi meʻa mamafa ʻoe fono, ko e fai totonu, mo e loto ʻofa, mo e tui: naʻe totonu hoʻomou fai eni, kaeʻoua naʻa liʻaki ʻena.
“Mune nhamo imi vadzidzisi vomurayiro nemi vaFarisi, imi vanyengeri! Munopa chegumi chezvose zvinonhuhwira zvinoti: mindi, anisi nekumini. Asi munoshaya hanya nezvinhu zvinokosha zvomurayiro zvinoti: kururamisira, ngoni nokutendeka. Maifanira kuita izviwo musingakanganwi zvokutanga.
24 Ko e kau takimuʻa kui, ʻoku mou heuʻi ʻae lango, kae folo ʻae kāmeli.
Imi vatungamiri mapofu, munomimina nyunyu asi muchimedza ngamera.
25 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou fakamaʻa ʻae tuʻa ipu inu mo e ipu kai, ka ʻoku fonu ʻi loto ʻi he fakamālohi mo e holi kovi.
“Mune nhamo imi vadzidzisi vomurayiro nemi vaFarisi, imi vanyengeri! Munosuka mikombe nendiro kunze asi mukati menyu muzere namakaro nokusazvidzora.
26 ʻAe Fālesi kui, tomuʻa fakamaʻa ʻae loto ipu inu mo e ipu kai, koeʻuhi ke maʻa ai foki ʻae tuʻa[ipu].
Iwe bofu romuFarisi! Tanga wachenesa mukati momukombe nendiro, uye ipapo kunze kwazvo kuchachenawo.
27 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou tatau mo e fonualoto kuo vali hinehina, ʻaia ʻoku matamatalelei moʻoni ʻituʻa, ka ʻoku fonu ʻi loto ʻi he ngaahi hui ʻoe kakai mate, mo e meʻa fakalielia kotoa pē.
“Mune nhamo imi vadzidzisi vomurayiro nemi vaFarisi, imi vanyengeri! Makafanana namakuva akacheneswa kunze anoratidzika kuva akanaka kunze asi mukati muzere mapfupa avanhu vakafa nezvinhu zvose zvine tsvina.
28 ʻOku pehē pe ʻakimoutolu foki, ʻoku mou ha māʻoniʻoni ʻituʻa ki he kakai, ka ʻoku mou fonu ʻi loto ʻi he mālualoi mo e angahia.
Nenzira imwe cheteyo, munoonekwa navanhu kunze semakarurama asi mukati menyu muzere nounyengeri uye nohuipi.
29 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou ngaohi ʻae tanuʻanga ʻoe kau palōfita, ʻo fakasanisani ʻae fonualoto ʻoe kakai māʻoniʻoni,
“Mune nhamo imi vadzidzisi vomurayiro nemi vaFarisi, imi vanyengeri! Munovaka makuva avaprofita nokushongedza makuva avakarurama.
30 ʻo mou pehē, ‘Ka ne mau moʻui ʻi he ʻaho ʻo ʻemau ngaahi tamai, pehē, ʻe ʻikai te mau kau mo kinautolu ʻi he toto ʻoe kau palōfita.’
Uye moti, ‘Dai takanga tararama pamazuva amadzitateguru edu, tingadai tisina kubatsirana navo pakuteura ropa ravaprofita.’
31 “Ko ia ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu kiate kimoutolu, ko e fānau ʻakimoutolu ʻanautolu naʻe tāmateʻi ʻae kau palōfita.
Saka muri kuzvipupurira pachenyu kuti muri zvizvarwa zvaivavo vakaponda vaprofita.
32 Ko ia mou fakafonu ʻae ipu fuofua ʻa hoʻomou ngaahi tamai.
Zvino chizadzisai chiyero chechivi chamadzitateguru enyu!
33 ʻAe fanga ngata, ʻae fānau ʻae ngata fekai! Te mou hao fēfeeʻi mei he malaʻia ʻo heli? (Geenna )
“Imi nyoka! Imi vana venyoka! Muchatiza seiko kutongwa kunokuendesai kugehena? (Geenna )
34 Ko ia, vakai, ʻoku ou fekau atu kiate kimoutolu ʻae kau palōfita, mo e kau tangata poto, mo e kau tangata tohi: pea ko honau niʻihi te mou tāmateʻi ʻo tutuki ki he ʻakau: pea ko honau niʻihi te mou haha ʻi homou ngaahi falelotu, ʻo fakatangaʻi mei he kolo ki he kolo:
Naizvozvo ndiri kukutumirai vaprofita navachenjeri navadzidzisi. Vamwe vavo muchavauraya uye muchavaroverera pamuchinjikwa; vamwe muchavarova mumasinagoge enyu uye muchavadzingirira kubva kune rimwe guta kusvikira kune rimwe guta.
35 Koeʻuhi ʻe ʻeke ʻiate kimoutolu ʻae toto māʻoniʻoni kotoa pē kuo lilingi ʻi māmani mei he toto ʻo ʻEpeli māʻoniʻoni, ʻo hoko ki he toto ʻo Sakalaia ko e foha ʻo Palakia, ʻaia naʻa mou tāmateʻi ʻi he vahaʻa ʻoe potu toputapu mo e ʻesifeilaulau.
Uye nokudaro, ropa ravakarurama vose rakateurwa panyika richauya pamusoro penyu kubvira paropa raAbheri akanga akarurama kusvikira paropa raZekaria mwanakomana waBherekia uyo wamakauraya pakati petemberi nearitari.
36 Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE hoko ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ki he toʻutangata ni.
Ndinokuudzai chokwadi kuti zvose izvi zvichava pamusoro porudzi urwu.
37 “ʻE Selūsalema, Selūsalema, ʻa Koe ʻoku ke tāmateʻi ʻae kau palōfita, mo ke tolongaki ʻaki ʻae maka ʻakinautolu ʻoku fekau atu kiate koe, kuo liunga fiha ʻeku fie tānaki fakataha hoʻo fānau, ʻo hangē ko e tānaki fakataha ʻe he motuʻa moa ʻene fānau ʻi hono lalo kapakau, ka naʻe ʻikai te mou loto[ki ai!]
“Iwe Jerusarema, Jerusarema! Iwe unouraya vaprofita nokutaka namabwe avo vanotumirwa kwauri, kazhinji sei kandaidisa kuunganidza vana vako sezvinoita nhunzvi yehuku inounganidza hukwana dzayo pasi pamapapiro ayo.
38 Vakai, kuo siʻaki homou fale kiate kimoutolu ke lala ʻaupito.
Tarira, wasiyirwa imba yako yangova dongo.
39 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ngata mei heni, ʻe ʻikai te mou mamata kiate au, kaeʻoua ke mou pehē, ‘ʻOku monūʻia ia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻoe ʻEiki.’”
Ndinokuudza kuti, hauchazondionizve kusvikira wati, ‘Akaropafadzwa anouya muzita raIshe.’”