< Mātiu 23 >

1 Pea toki lea ai ʻa Sisu ki he kakai, mo ʻene kau ākonga.
Tete Yesu gblɔ na ameha la kple eƒe nusrɔ̃lawo be,
2 ‌ʻo pehēange, “ʻOku nofo ʻae kau tangata tohi mo e Fālesi ʻi he nofoʻa ʻo Mōsese:
“Sefialawo kple Farisitɔwo nɔ Mose ƒe zi dzi,
3 “Ko ia ko e meʻa kotoa pē ʻoku nau fekau ke mou tokanga ki ai, mou tokanga ki ai ʻo fai: kaeʻoua naʻa mou faʻifaʻitaki ki heʻenau ngāue: he ʻoku nau enginaki, kae ʻikai fai.
eya ta miɖo to wo, eye miawɔ nu sia nu si wogblɔ na mi la, gake migawɔ nu si wowɔna la o, elabena woawo ŋutɔ mewɔna ɖe nu siwo fiam wole la dzi o.
4 He ʻoku nau haʻihaʻi ʻae ngaahi kavenga mamafa, mo fakamamahi ke fua, ʻo hilifaki ia ki he uma ʻoe kakai; ka ʻoku ʻikai ala ʻekinautolu hanau tuhu ki ai.
Woblaa agba kpekpewo tsɔna ɖoa amewo ƒe abɔta, gake woawo ŋutɔ mele klalo be yewoatsɔ yewoƒe asibidɛ akpe ɖe ameawo ŋu gɔ̃ hã o.
5 Ka ʻoku nau fai ʻenau ngāue kotoa pē ke mamata ki ai ʻae kakai: he ʻoku nau fakalaulahi honau failaketeli, mo fakalahi ʻae tapa ʻo honau kofu,
“Nu sia nu si wowɔna la, ɖe wowɔnɛ ko be yewoadze abe ame nyuiwo ene le gota. Woƒe mawunya kpukpui, ŋkuɖodzinu siwo wosana ɖe ŋgonu kple abɔ la kekena wua ame sia ame tɔ, eye wowɔa woƒe awutogbowo wololona be amewo nakpɔ be yewonye ame kɔkɔewo.
6 ‌ʻO nau manako ki he nofoʻa māʻolunga ʻi he ngaahi kātoanga, mo e nofoʻanga lahi ʻi he ngaahi falelotu,
Wolɔ̃a kplɔ̃tanɔnɔ le nuɖuƒewo, eye wolɔ̃a ŋgɔgbezikpuiwo dzi nɔnɔ le woƒe ƒuƒoƒewo.
7 Mo e fetapa ʻi he ngaahi faianga fakatau, pea ke ui ʻakinautolu ʻe he kakai, ‘Lāpai, Lāpai.’
Ne wole ablɔ dzi yina, eye amewo le ŋkɔ dam ɖe wo dzi be, ‘Nufiala’ kple ‘Aƒetɔ’ la, evivia wo nu ŋutɔ.
8 Kae ʻoua naʻa ui ʻakimoutolu ‘Lāpai:’ he ʻoku taha pe homou ʻEiki, ko Kalaisi; pea ko e kāinga pe ʻakimoutolu kotoa pē.
“Migana woayɔ mi be ‘Rabi’ o, elabena ame ɖeka koe nye miaƒe Nufiala, eye mi katã la nɔviwo mienye.
9 Pea ʻoua naʻa ui ha tokotaha ʻi māmani ko hoʻomou tamai; he ʻoku taha pe hoʻomou Tamai, ʻaia ʻoku ʻi he langi.
Migayɔ ame aɖeke le anyigba dzi afi sia be ‘fofo’ o, elabena ‘Fofo’ ɖeka koe le mia si, eyae le dziƒo.
10 Pea ʻoua naʻa ui ʻakimoutolu ko e takimuʻa; he ʻoku taha pe homou Takimuʻa, ko Kalaisi.
Migana hã be woayɔ mi be kplɔlawo o, elabena Kplɔla ɖeka koe li na mi, eyae nye Kristo la.
11 Ka ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolu, ʻe hoko ia ko homou tauhi.
Ke ame si nye amegã le mia dome la, netsɔ eɖokui wɔ subɔlae boŋ.
12 Pea ko ia te ne hiki hake ia, ʻe fakavaivaiʻi ia; ka ko ia ʻe fakavaivaiʻi ia, ʻe hiki hake ia.
Ame siwo doa wo ɖokuiwo ɖe dzi la, woaɖiɖi wo ɖe anyi. Ke ame siwo bɔbɔa wo ɖokuiwo ɖe anyi la, woado wo ɖe dzi.
13 “Ka ʻe malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou tāpuni ʻae puleʻanga ʻoe langi ki he kakai: he ʻoku ʻikai te mou hū[ki ai], pe tuku ke hū[ki ai ]ʻakinautolu ʻoku fai ke hū[ki ai].
“Baba na mi, mi Sefialawo kple Farisitɔwo, mi alakpanuwɔlawo! Mietu dziƒofiaɖuƒe la ƒe agbo ɖe amewo nu. Miawo ŋutɔ miele eme yi ge o, eya ta mieɖe mɔ be ame siwo le agbagba dzem be yewoage ɖe eme la hã nayi eme o. [
14 ‌ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou faʻao ʻae fale ʻoe kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻo fakakākā ʻaki ʻae lotu fuoloa: ko ia te mou malaʻia lahi ai.
“Baba na mi, mi Sefialawo kple Farisitɔwo, mi alakpanuwɔlawo! Miekpɔ mɔ le ahosiwo ŋu hexɔa woƒe aƒewo le wo si sesẽtɔe, eye emegbe la, miedoa gbe didiwo ɖa! Esia ta miaƒe tohehe asesẽ wu ame bubuawo tɔ!]
15 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi; he ʻoku mou foli ʻae tahi mo e fonua, ke fakatafoki ha tokotaha, pea ka tafoki ia, ʻoku mou ngaohi ia ko e tama ʻo heli ʻo kovi lahi hake ʻiate kimoutolu. (Geenna g1067)
“Baba na mi, mi Sefialawo kple Farisitɔwo, mi alakpanuwɔlawo! Mietsana le anyigba dzi kple atsiaƒuwo dzi, ɛ̃, afi sia afi ko be miawɔ ame ɖeka wòazu Yudatɔ le xɔse me, eye ne ezui la, miewɔnɛ wòzua dzomavɔmevi zi gbɔ zi eve wu miawo ŋutɔ. (Geenna g1067)
16 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau takimuʻa kui, ʻaia ʻoku lea pehē, ‘Ko e meʻa noa pē ʻae fuakava ʻaki ʻae falelotu lahi: ka ko ia ʻe fuakava ʻaki ʻae koula ʻoe falelotu lahi, ʻe maʻu ia.’
“Baba na mi, mi kplɔla ŋkuagbãtɔwo! Miegblɔna be, ‘Ne ame aɖe yɔ gbedoxɔ ta nui la, medze vɔ̃ o, gake ne eyɔ sika si le gbedoxɔ me ta nui la, atam la blae’
17 Ko e kau vale mo e kui: he ʻoku lahi ʻae fē, ʻae koula, pe ʻae falelotu lahi ʻaia ʻoku ne fakatapui ʻae koula?
Mi bometsila ŋkuagbãtɔwo! Kae lolo wu, sika la alo gbedoxɔ si wɔ sika la gɔ̃ hã be wòle dzadzɛea?
18 Pea, ‘Ko ia ʻe fuakava ʻaki ʻae ʻesifeilaulau, ko e meʻa noa pē: ka ko ia ʻoku fuakava ki he meʻa foaki ʻoku tuku ai, ʻe maʻu pe ia.’
Miawo kee gblɔ be, ‘Ame si ta vɔsamlekpui la la, ate ŋu ada le atam si wòka la dzi faa, gake ne ame aɖe ta nunana si le vɔsamlekpui la dzi la, edze agɔ vevie nenye be wòda le ŋugbe si wòdo la dzi.’
19 Ko e kau vale mo e kui: he ʻoku lahi ʻae fē, ʻae meʻa foaki, pe ko e ʻesifeilaulau ʻoku ne fakatapui ʻae meʻa foaki?
Mi ŋkuagbãtɔwo! Kae le vevie wu, nunana si le vɔsamlekpui la dzi loo alo vɔsamlekpui la ŋutɔ si nana be nunana ŋuti kɔnaa?
20 Pea ko ia ʻoku ne fuakava ʻaki ʻae ʻesifeilaulau, ʻoku fuakava ki ai ia, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai.
Nenye be mieta vɔsamlekpui la la, ekema mietae kple nu siwo katã le edzi,
21 Pea ko ia ʻoku fuakava ʻaki ʻae falelotu lahi, ʻoku ne fuakava ki ai, pea mo ia ʻoku nofo ʻi ai.
eye ne mieta gbedoxɔ la, ekema mietae kple Mawu, ame si nɔa eme la.
22 Pea ko ia te ne fuakava ʻaki ʻae langi, ʻoku fuakava ki he ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua, pea mo ia ʻoku nofo ʻi ai.
Nenye be mieta dziƒo la, minyae be mieta Mawu ƒe fiazikpui kple Mawu, ame si nɔa edzi la.
23 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! Koeʻuhi ʻoku mou tukuhau ʻi he mini, mo e ʻaneto, mo e kumino, ka ʻoku mou taʻetokanga ki he ngaahi meʻa mamafa ʻoe fono, ko e fai totonu, mo e loto ʻofa, mo e tui: naʻe totonu hoʻomou fai eni, kaeʻoua naʻa liʻaki ʻena.
“Baba na mi, mi Sefialawo kple Farisitɔwo, mi alakpanuwɔlawo! Mienaa ahamɛ, sikɔni kple tsyo ƒe ewoliawo gɔ̃ hã, gake miegblẽ se la ƒe nu vevitɔ siwo nye afia nyui tsotso, nublanuikpɔkpɔ kple nuteƒewɔwɔ la ɖi. Ele be miawɔ ɖe esiawo hã dzi, eye mele be miagbe ekemɛawo hã o.
24 Ko e kau takimuʻa kui, ʻoku mou heuʻi ʻae lango, kae folo ʻae kāmeli.
Mi kplɔla ŋkuagbãtɔwo! Mieɖea nudzodzoe suetɔ kekeake le miaƒe nunonowo me ƒua gbe, gake miemia miaƒe kposɔ ya.
25 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou fakamaʻa ʻae tuʻa ipu inu mo e ipu kai, ka ʻoku fonu ʻi loto ʻi he fakamālohi mo e holi kovi.
“Baba na mi, mi Sefialawo kple Farisitɔwo, mi alakpatɔwo! Mieklɔa kplu kple nuɖugba ŋuti, gake wo me yɔ fũu kple ŋukeklẽ kple ɖokuitɔdidi.
26 ‌ʻAe Fālesi kui, tomuʻa fakamaʻa ʻae loto ipu inu mo e ipu kai, koeʻuhi ke maʻa ai foki ʻae tuʻa[ipu].
Farisitɔ ŋkuagbãtɔwo! Miklɔ kplu la kple nuɖugba la me gbã, ekema wo godo hã aɖi nyuie.
27 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou tatau mo e fonualoto kuo vali hinehina, ʻaia ʻoku matamatalelei moʻoni ʻituʻa, ka ʻoku fonu ʻi loto ʻi he ngaahi hui ʻoe kakai mate, mo e meʻa fakalielia kotoa pē.
“Baba na mi, mi Sefialawo kple Farisitɔwo, mi alakpanuwɔlawo! Ɖeko miele abe yɔdokpe siwo wosi akalo na la ene, esiwo dzena le gota nyuie, ke wo me yɔ fũu kple ame kukuwo ƒe ƒuwo kple nu makɔmakɔ bubuwo.
28 ‌ʻOku pehē pe ʻakimoutolu foki, ʻoku mou ha māʻoniʻoni ʻituʻa ki he kakai, ka ʻoku mou fonu ʻi loto ʻi he mālualoi mo e angahia.
Miawo hã, nenema kee miedze le gota le amewo gbɔ abe ame dzɔdzɔewo ene, gake mia me yɔ fũu kple alakpanuwɔwɔ kple vɔ̃ɖivɔ̃ɖi.
29 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou ngaohi ʻae tanuʻanga ʻoe kau palōfita, ʻo fakasanisani ʻae fonualoto ʻoe kakai māʻoniʻoni,
“Baba na mi, mi Sefialawo kple Farisitɔwo, mi alakpanuwɔlawo! Miewɔ ŋkuɖodzikpe na nyagblɔɖilawo, eye mieɖo atsyɔ̃ na ame dzɔdzɔewo ƒe yɔdowo,
30 ‌ʻo mou pehē, ‘Ka ne mau moʻui ʻi he ʻaho ʻo ʻemau ngaahi tamai, pehē, ʻe ʻikai te mau kau mo kinautolu ʻi he toto ʻoe kau palōfita.’
eye miegblɔ be, ‘Ne ɖe míenɔ agbe le mía fofowo ŋɔli la, míawɔ ɖeka kpli wo le nyagblɔɖilawo ƒe ʋukɔkɔɖi me o’
31 “Ko ia ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu kiate kimoutolu, ko e fānau ʻakimoutolu ʻanautolu naʻe tāmateʻi ʻae kau palōfita.
Ale mieɖi ɖase le miawo ŋutɔ ɖokui ŋu be, mienye ame siwo wu nyagblɔɖilawo ƒe dzidzimeviwo.
32 Ko ia mou fakafonu ʻae ipu fuofua ʻa hoʻomou ngaahi tamai.
Enyo ŋutɔ, azɔ miwu nu vɔ̃ dɔ si gɔme mia fofowo dze la nu.
33 ‌ʻAe fanga ngata, ʻae fānau ʻae ngata fekai! Te mou hao fēfeeʻi mei he malaʻia ʻo heli? (Geenna g1067)
“Mi dawo! Dawo ƒe dzidzimeviwo! Aleke miawɔ asi le dzomavɔʋe ƒe fɔbubu nu? (Geenna g1067)
34 Ko ia, vakai, ʻoku ou fekau atu kiate kimoutolu ʻae kau palōfita, mo e kau tangata poto, mo e kau tangata tohi: pea ko honau niʻihi te mou tāmateʻi ʻo tutuki ki he ʻakau: pea ko honau niʻihi te mou haha ʻi homou ngaahi falelotu, ʻo fakatangaʻi mei he kolo ki he kolo:
Eya ta mele nyagblɔɖilawo, nunyalawo kple nufiala siwo me Gbɔgbɔ la yɔ fũu la hã ɖom ɖe mi, ke miawo la, miawu wo dometɔ aɖewo alo aklã wo ɖe atitsoga ŋu, miaƒo ɖewo le miaƒe ƒuƒoƒewo, eye miati geɖewo hã ƒe agbe yome tso afii yi afi mɛ.
35 Koeʻuhi ʻe ʻeke ʻiate kimoutolu ʻae toto māʻoniʻoni kotoa pē kuo lilingi ʻi māmani mei he toto ʻo ʻEpeli māʻoniʻoni, ʻo hoko ki he toto ʻo Sakalaia ko e foha ʻo Palakia, ʻaia naʻa mou tāmateʻi ʻi he vahaʻa ʻoe potu toputapu mo e ʻesifeilaulau.
Ne miewɔ esiawo la, ekema ame kɔkɔe siwo wowu le anyigba dzi tso keke Abel dzi va se ɖe Zekaria, Barakia ƒe vi si miewu le vɔsamlekpui kple kɔkɔeƒe la dome le gbedoxɔa me la, ƒe ʋu ava mia dzi.
36 Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE hoko ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ki he toʻutangata ni.
Vavã, mele egblɔm na mi be, tohehe siwo katã wodzra ɖo ɖi tso ɣe ma ɣi ke va se ɖe fifia la ava dzidzime sia dzi.
37 “ʻE Selūsalema, Selūsalema, ʻa Koe ʻoku ke tāmateʻi ʻae kau palōfita, mo ke tolongaki ʻaki ʻae maka ʻakinautolu ʻoku fekau atu kiate koe, kuo liunga fiha ʻeku fie tānaki fakataha hoʻo fānau, ʻo hangē ko e tānaki fakataha ʻe he motuʻa moa ʻene fānau ʻi hono lalo kapakau, ka naʻe ʻikai te mou loto[ki ai!]
“O! Yerusalem, Yerusalem, wò du si me tɔwo wu nyagblɔɖilawo, eye woƒu kpe ame siwo Mawu ɖo ɖe wò. Medi zi geɖe be maƒo viwòwo nu ƒu abe ale si koklo ƒoa viawo nu ƒui ɖe eƒe aʋalawo te ene, gake wogbe, womena mɔm o.
38 Vakai, kuo siʻaki homou fale kiate kimoutolu ke lala ʻaupito.
Fifia miaƒe aƒee ma zu aƒedo.
39 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ngata mei heni, ʻe ʻikai te mou mamata kiate au, kaeʻoua ke mou pehē, ‘ʻOku monūʻia ia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻoe ʻEiki.’”
Ke mele egblɔm na mi be, miegale kpɔ nye ge o va se ɖe esime miagblɔ be, ‘Woayra ame si gbɔna le Aƒetɔ la ƒe ŋkɔ me.’”

< Mātiu 23 >