< Luke 5 >

1 Pea pehē, ʻi heʻene tuʻu ʻi he matātahi ʻo Kenesaleti, naʻe lolofi mai kiate ia ʻae kakai ke fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua.
Na rĩrĩ, mũthenya ũmwe Jesũ arũngiĩ hũgũrũrũ-inĩ cia iria rĩa Genesareti, nakĩo kĩrĩndĩ kĩa andũ aingĩ nĩkĩahatĩkanaga kĩmũkuhĩrĩrie nĩguo gĩthikĩrĩrie ũhoro wa Ngai,
2 Pea mamata ia ki he vaka ʻe ua ʻoku toka ʻi he veʻe ano: ka kuo ʻalu mei ai ʻae kau toutai ika, ʻonau fō honau ngaahi kupenga.
nake akĩona tũtarũ twĩrĩ hũgũrũrũ-inĩ cia iria rĩu, tũtigĩtwo ho nĩ ategi a thamaki, arĩa maathambagia neti ciao cia gũtega.
3 Pea heka ia ki he vaka ʻe taha, ʻaia naʻe ʻo Saimone, pea ne kole kiate ia ke tukutuku siʻi mei ʻuta. Pea naʻe nofo hifo ia, ʻo akonaki ki he kakai mei he vaka.
Agĩtoonya gatarũ kamwe, nako kaarĩ ga Simoni, akĩmũthaitha agatoonyatoonyie maaĩ-inĩ, kehere hũgũrũrũ-inĩ. Agĩcooka agĩikara thĩ, akĩambĩrĩria kũruta andũ ũhoro arĩ gatarũ-inĩ kau.
4 Pea kuo hili ʻene lea, pea pehē ʻe ia kia Saimone, “Maʻu atu ki he loloto, pea ʻaʻau homou ngaahi kupenga koeʻuhi kae fusi hake.”
Na aarĩkia kwaria, akĩĩra Simoni atĩrĩ, “Twara gatarũ haarĩa hariku, mũikũrũkie neti maaĩ-inĩ, mũtege thamaki.”
5 Pea lea ʻa Saimone, ʻo pehēange kiate ia, “ʻEiki, kuo mau ngāue ʻanepō ʻo ʻaho, ka naʻe ʻikai maʻu ha meʻa: ka ʻi hoʻo fekau te u ʻaʻau ʻae kupenga.”
Nake Simoni akĩmũcookeria atĩrĩ, “Mwathi witũ, tũrutĩte wĩra mũritũ ũtukũ wothe, na tũtinanyiita kĩndũ o na kĩ. No tondũ nĩwoiga ũguo-rĩ, nĩngũikũrũkia neti.”
6 Pea kuo nau fai ia, pea nau maʻu ʻae ngaahi ika ʻo lahi ʻaupito: pea kamata mahae honau kupenga.
Maarĩkia gwĩka ũguo, makĩnyiita thamaki nyingĩ mũno, nginya neti ciao ikĩambĩrĩria gũtuĩka.
7 Pea nau taʻalo ki heʻenau kaunga [toutai ika ]ʻi he vaka ʻe taha, ke nau haʻu ʻo tokoni ʻakinautolu. Pea naʻa nau omi, ʻo fakapito ʻae vaka fakatouʻosi, pea na kamata ngalo hifo.
Nĩ ũndũ ũcio makĩheneria arĩa maarutithanagia wĩra nao, arĩa maarĩ gatarũ kau kangĩ moke mamateithie, nao magĩũka makĩiyũria tũtarũ twerĩ ki, o nginya tũkĩambĩrĩria gũtoonyerera maaĩ-inĩ.
8 Pea kuo mamata ʻa Saimone Pita, pea fakatōmapeʻe ia ki he tui ʻo Sisu, ʻo ne pehē, “ʻE ʻEiki, ʻalu ʻiate au; he ko e tangata angahala au.”
Hĩndĩ ĩrĩa Simoni Petero onire ũguo, akĩĩgũithia maru-inĩ ma Jesũ, akĩmwĩra atĩrĩ, “Njeherera Mwathani; niĩ ndĩ mũndũ mwĩhia!”
9 He naʻe ofo ia, mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻi he ngaahi ika kuo maʻu:
Nĩgũkorwo we na arĩa othe maarĩ nao nĩmagegire mũno nĩ ũndũ wa thamaki iria maanyiitĩte,
10 Pea pehē foki ʻa Semisi, mo Sione ko e ongo foha ʻo Sepeti, ko e kaunga toutai mo Saimone. Pea pehē ʻe Sisu kia Saimone, “ʻOua ʻe manavahē; ngata heni te ke [toutai ]tangata.”
o na Jakubu na Johana, ariũ a Zebedi, arĩa maarutithanagia wĩra na Simoni nĩmagegire. Nake Jesũ akĩĩra Simoni atĩrĩ, “Tiga gwĩtigĩra; kuuma rĩu ũrĩtegaga andũ.”
11 Pea kuo ʻomi honau ongo vaka ki ʻuta, naʻa nau liʻaki kotoa pē, ʻo muimui kiate ia.
Nĩ ũndũ ũcio makiumĩria tũtarũ twao hũgũrũrũ-inĩ cia iria, magĩtiga indo ciao ciothe, makĩmũrũmĩrĩra.
12 Pea naʻe lolotonga ʻene ʻi he kolo ʻe taha, pea vakai, ko e tangata kuo fonu ʻi he kilia: pea ne mamata kia Sisu, mo tō fakafoʻohifo, ʻo kole kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, kapau ko ho loto ʻoku ke faʻa fakamaʻa au.”
Na rĩrĩ, hĩndĩ ĩmwe rĩrĩa Jesũ aarĩ itũũra-inĩ rĩmwe-rĩ, nĩguokire mũndũ waiyũrĩtwo nĩ mangũ mwĩrĩ wothe. Na rĩrĩa onire Jesũ, akĩĩgũithia, agĩturumithia ũthiũ wake thĩ, akĩmũthaitha, akĩmwĩra atĩrĩ, “Mwathani, ũngĩenda-rĩ, no ũũtherie.”
13 Pea mafao ʻe ia hono nima, ʻo ala ki ai mo ne pehē, “Ko hoku loto: ke ke maʻa koe.” Pea mahuʻi leva ʻiate ia ʻae kilia.
Jesũ agĩtambũrũkia guoko gwake, akĩhutia mũndũ ũcio, akĩmwĩra atĩrĩ, “Ĩĩ, nĩngwenda. Therio!” Na o hĩndĩ ĩyo akĩhonio mangũ.
14 Pea ne fekau ia, “Ke ʻoua naʻa tala ki ha taha: kae ʻalu, ʻo fakahā koe ki he taulaʻeiki, mo ke ʻange koeʻuhi ko hoʻo fakamaʻa, ʻo fakatatau [mo ia ]naʻe fekau ʻe Mōsese, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu.”
Jesũ agĩcooka akĩmũkaania, akĩmwĩra atĩrĩ, “Ndũkeere mũndũ o na ũ, no thiĩ, ũkeyonanie kũrĩ mũthĩnjĩri-Ngai, na ũrute magongona marĩa Musa aathanire nĩ ũndũ wa gũtherio gwaku, arĩ ũira kũrĩ o.”
15 Ka naʻe ʻāsili ai ʻae mafola ʻa hono ongoongo: pea naʻe fakataha ʻae kakai tokolahi ʻaupito ke fanongo, pea koeʻuhi ke ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻi honau ngaahi mahamahaki.
Na rĩrĩ, ngumo yake ĩgĩkĩrĩrĩria kũhunja makĩria, o nginya kĩrĩndĩ kĩingĩ ma kĩa andũ gĩgĩũka kũmũthikĩrĩria na kũhonio mĩrimũ yao.
16 Pea naʻe ʻalu ia [mei ai ]ki he toafa, ʻo lotu ai.
No Jesũ nĩeheragĩra andũ, agathiĩ kũndũ gũtarĩ andũ kũhoera Ngai kuo.
17 Pea pehē, ko e ʻaho ʻe taha, ʻi heʻene akonaki, naʻe nofo ai ʻae kau Fālesi mo e kau akonaki ʻi he fono, kuo nau omi mei he potu kakai kotoa pē ʻo Kāleli, mo Siutea, mo Selūsalema: pea naʻe ʻi ai ʻae mālohi ʻoe ʻEiki ke fakamoʻui ʻakinautolu.
Mũthenya ũmwe nĩ kũrutana aarutanaga, nao Afarisai na arutani a watho arĩa mookĩte kuuma matũũra mothe ma Galili, na Judea, na Jerusalemu, maikarĩte thĩ hau. Naguo hinya wa Ngai wa kũhonania warĩ hamwe na Jesũ.
18 Pea vakai, naʻe ʻomi ʻe he kau tangata ʻae tangata ʻi [hono ]mohenga kuo pukea ʻi he mahaki tete: pea naʻa nau feinga pe fēfeeʻi hono lava mai ki loto, ke tuku ʻi hono ʻao.
Na rĩrĩ, nĩhookire andũ makuuĩte mũndũ na kĩbarĩ, warũarĩte mũrimũ wa gũkua ciĩga, nao makĩgeria kũmũtoonyia nyũmba mamũige harĩ Jesũ.
19 Pea kuo ʻikai te nau ʻilo pe fēfeeʻi hono lava mai ki loto, koeʻuhi ko e kakai, naʻa nau ʻohake ia kituʻa fale, ʻo tukutuku hifo ia ʻi he ʻato ʻi he mohenga ki he haʻohaʻonga, ʻi he ʻao ʻo Sisu.
Na rĩrĩa maagire njĩra ya gwĩka ũguo nĩ ũndũ wa ũingĩ wa andũ, makĩhaica nyũmba-igũrũ magĩtharia maturubarĩ, makĩmũikũrũkĩria mwanya-inĩ ũcio o arĩ kĩbarĩ-inĩ, nginya gatagatĩ-inĩ ka andũ acio makĩmũiga o hau Jesũ aarĩ.
20 Pea kuo mamata ʻe ia ki heʻenau tui, pea ne pehē kiate ia, “Tangata, kuo fakamolemole kiate koe hoʻo ngaahi angahala.”
Rĩrĩa Jesũ onire wĩtĩkio wao, akĩmwĩra atĩrĩ, “Mũrata, nĩwarekerwo mehia maku.”
21 Pea fakakaukau leva ʻae kau tangata tohi mo e kau Fālesi, ʻonau pehē, “Ko hai eni ʻoku ne lea fie ʻOtua? Ko hai te ne faʻa fakamolemole ʻae angahala, ka ko e ʻOtua pe?”
Nao Afarisai na arutani a watho makĩambĩrĩria gwĩciiria ngoro-inĩ ciao, makiuga atĩrĩ, “Kaĩ mũndũ ũyũ arĩ ũ, ũkũruma Ngai? Nũũ ũngĩhota kũrekanĩra mehia, tiga Ngai we wiki?”
22 Ka kuo ʻilo ʻe Sisu ʻenau mahalo, pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou femahaloʻaki ai ʻi homou loto?
Nowe Jesũ nĩamenyaga ũrĩa meeciiragia na akĩmooria atĩrĩ, “Mũreciiria maũndũ macio ngoro-inĩ cianyu nĩkĩ?
23 He ʻoku faingofua ʻa fē, ke lea, ‘Kuo fakamolemole kiate koe hoʻo ngaahi angahala;’ pe ko e lea, ‘Tuʻu hake ʻo ʻalu?’
Nĩ ũndũ ũrĩkũ mũhũthũ; nĩ kwĩra mũndũ, ‘Nĩwarekerwo mehia maku,’ kana nĩ kũmwĩra, ‘Ũkĩra wĩtware’?
24 Ka koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku ʻi he Foha ʻoe tangata ʻae mālohi ʻi māmani ke fakamolemole ʻae angahala,” (pea pehē ʻe ia ki he mahaki tete, ) “ʻOku ou pehē atu kiate koe, Tuʻu hake, ʻo toʻo ho mohenga, pea ke ke ʻalu ki ho fale.”
No nĩgeetha mũmenye atĩ Mũrũ wa Mũndũ arĩ na ũhoti gũkũ thĩ wa kũrekanĩra mehia-rĩ ….” Akĩĩra mũndũ ũcio wakuĩte ciĩga atĩrĩ, “Ndakwĩra atĩrĩ, ũkĩra, oya kĩbarĩ gĩaku, ũinũke.”
25 Pea naʻe tuʻu hake leva ia ʻi honau ʻao, pea ne toʻo mai ʻaia naʻe tokoto ai, ʻo ʻalu ki hono fale, mo fakamālō ki he ʻOtua.
O hau hau akĩrũgama mbere yao, akĩoya kĩbarĩ kĩrĩa akomeire, na akĩinũka mũciĩ akĩgoocaga Ngai.
26 Pea nau ofo ai kotoa pē, mo nau fakamālō ki he ʻOtua, pea fonu ʻi he manavahē, ʻonau pehē, “Kuo tau mamata ʻi he ʻaho ni ki he ngaahi meʻa foʻou!”
Nao andũ othe nĩmagegire na magĩkumia Ngai. Makĩiyũrwo nĩ guoya, makiuga atĩrĩ, “Ũmũthĩ nĩtuonete maũndũ tũtarĩ tuona.”
27 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, pea ʻalu atu ia, ʻo ne mamata ki he tangata tānaki tukuhau, ko Livai hono hingoa, ʻoku nofo ia ʻi he tukuhauʻanga; pea ne pehē kiate ia, “Muimui ʻiate au.”
Thuutha wa ũguo, Jesũ akiumagara na akĩona mũndũ warĩ mwĩtia wa mbeeca cia igooti wetagwo Lawi aikarĩte harĩa heetagĩrio mbeeca cia igooti. Jesũ akĩmwĩra atĩrĩ, “Nũmĩrĩra.”
28 Pea tukuange ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē, ʻo tuʻu hake, pea muimui ʻiate ia.
Nake Lawi agĩũkĩra, agĩtiga indo ciake ciothe, akĩmũrũmĩrĩra.
29 Pea naʻe fai ʻe Livai ʻae kātoanga lahi kiate ia ʻi hono fale: pea naʻe nofo mo kinautolu ʻae kau tānaki tukuhau tokolahi, mo e kakai niʻihi.
Lawi agĩcooka akĩrugithĩria Jesũ iruga inene gwake mũciĩ, na gĩkundi kĩnene kĩa etia mbeeca cia igooti o na andũ angĩ nĩmarĩĩanagĩra nao.
30 Ka naʻe lāunga honau kau tangata tohi mo e kau Fālesi ki heʻene kau ākonga, ʻonau pehē, “Ko e hā ʻoku mou kai mo inu fakataha ai mo e kau tānaki tukuhau mo e angahala?”
No Afarisai na arutani a watho arĩa maarĩ a gĩkundi kĩao magĩtetia arutwo ake makĩmooria atĩrĩ, “Mũrĩĩanagĩra na mũkanyuuanĩra na etia mbeeca cia igooti na andũ ehia nĩkĩ?”
31 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻae faitoʻo kiate kinautolu ʻoku mālōlō; ka ki he mahaki.
Nake Jesũ akĩmacookeria atĩrĩ, “Andũ arĩa agima mĩĩrĩ tio mabataragio nĩ ndagĩtarĩ, no nĩ arĩa arũaru.
32 Naʻe ʻikai te u haʻu ke ui ʻae māʻoniʻoni, ka ko e angahala ke fakatomala.”
Niĩ ndiokire gwĩta andũ arĩa athingu, no nĩ arĩa ehia, nĩguo merire.”
33 Pea nau pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku faʻa ʻaukai mo lotu ai ʻae kau ākonga ʻa Sione, mo kinautolu foki ʻoe kau Fālesi; ka ʻoku kai mo inu ʻakinautolu ʻoku ʻoʻou.”
Nao makĩmwĩra atĩrĩ, “Arutwo a Johana nĩ meehingaga kũrĩa irio kaingĩ kaingĩ makahooya, o nao arutwo a Afarisai nĩmekaga o ũguo, no aku marĩĩaga na makanyua hĩndĩ ciothe.”
34 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Te mou faʻa pule ke ʻaukai ʻae kāinga ʻoe tangata taʻane, ʻi he kei ʻiate kinautolu ʻae tangata taʻane?
Nake Jesũ akĩmacookeria atĩrĩ, “No mwĩre ageni a mũhikania mehinge kũrĩa rĩrĩa e hamwe nao?
35 Ka ʻe hoko ʻae ngaahi ʻaho ʻe ʻave ai ʻae tangata taʻane ʻiate kinautolu, pea ko e ngaahi ʻaho ko ia te nau toki ʻaukai ai.”
No rĩrĩ, ihinda nĩrĩgakinya rĩrĩa mũhikania akeeherio kuuma kũrĩ o; matukũ-inĩ macio-rĩ, nĩ makeehinga kũrĩa irio.”
36 Pea lea ʻaki foki ʻe ia ʻae fakatātā kiate kinautolu; “ʻOku ʻikai ha taha te ne monomono ʻaki ʻae kofu motuʻa ha konga ʻoe kofu foʻou; ka pehē, ʻe hae [ia ]ʻe he meʻa foʻou, kaeʻumaʻā ʻoku ʻikai fai tatau ʻae konga foʻou mo e motuʻa [kofu].
Ningĩ Jesũ akĩmahe ũhoro na ngerekano ĩno, akĩmeera atĩrĩ, “Gũtirĩ mũndũ ũngĩtinia kĩraka kuuma harĩ nguo njerũ, agĩĩkĩre nguo ngũrũ. Angĩĩka ũguo, angĩkorwo atarũrĩte nguo njerũ, nakĩo kĩraka kĩu kĩa nguo ĩyo njerũ kĩage kwagĩrĩra nguo ĩyo ngũrũ.
37 Pea ʻoku ʻikai ha taha te ne ʻutu ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina ʻoku motuʻa; telia naʻa hae ʻe he uaine foʻou ʻae ngaahi hina, pea tafe, pea maumau ʻae ngaahi hina.
Ningĩ gũtirĩ mũndũ wĩkagĩra ndibei ya mũhihano mondo-inĩ ngũrũ. Angĩka ũguo, ndibei ĩyo ya mũhihano no ĩtarũre mondo icio, ndibei ĩyo ĩitĩke, nacio mondo icio itarũkange.
38 Kae ʻutu ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina foʻou; pea tolonga ai fakatouʻosi.
Aca, ti ta ũguo, ndibei ya mũhihano no nginya ĩĩkĩrwo mondo-inĩ njerũ.
39 ‌ʻOku ʻikai foki ha tangata kuo inu ʻi he [uaine ]motuʻa pea fili leva ia ki he [uaine ]foʻou; he ʻoku ne pehē, ‘ʻOku lelei lahi ʻa e [uaine ]motuʻa.’”
O na gũtirĩ mũndũ thuutha wa kũnyua ndibei ngũrũ ũcookaga kwenda ndibei ĩyo ya mũhihano, nĩ ũndũ oigaga atĩrĩ, ‘Ĩrĩa ngũrũ nĩyo njega.’”

< Luke 5 >