< Fakamaau 8 >
1 Pea naʻe pehē ʻe he kau tangata ʻo ʻIfalemi kiate ia, “Ko e hā ʻae meʻa ni kuo ke fai, naʻe ʻikai te ke ui ʻakimautolu, ʻi hoʻo ʻalu ke tauʻi ʻae kakai Mitiane?” Pea naʻa nau lea mālohi kiate ia.
Os homens de Efraim lhe disseram: “Por que nos tratou assim, que não nos chamou quando foi lutar com Midian? Eles o repreenderam severamente.
2 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ia kuo fai ʻeau, ke fakatatau ki he meʻa kuo fai ʻekimoutolu? ʻIkai kuo lelei lahi hake ʻae tufi ʻoe toenga kālepi ʻo ʻIfalemi ʻi he ututaʻu kātoa ʻa ʻApiesa?
Ele disse a eles: “O que eu fiz agora em comparação com vocês? A colheita das uvas de Ephraim não é melhor que a vindima de Abiezer?
3 Kuo tukuange ʻe he ʻOtua ki homou nima ʻae ongo ʻeiki ʻo Mitiane ko Olepi mo Siipi: pea ko e hā ia te u mafai ʻeau, ke fakatatau mo kimoutolu?” Pea hili ʻene lea ko ia kiate kinautolu, naʻe ʻosi leva ʻenau ʻita kiate ia.
Deus entregou em suas mãos os príncipes de Midian, Oreb e Zeeb! O que eu pude fazer em comparação com você”? Então a raiva deles foi reduzida em relação a ele quando ele havia dito isso.
4 Pea naʻe haʻu ʻa Kitione ki Sioatani, pea ʻalu ki he kauvai ʻe taha, ʻa ia, mo e kau tangata ʻe toko tolungeau naʻe ʻiate ia, naʻe vaivai kae tuli pē.
Gideon veio ao Jordão e passou, ele e os trezentos homens que estavam com ele, desmaiando, mas perseguindo.
5 Pea pehē ʻe ia ki he kau tangata ʻo Sukote, “ʻOku ou kole kiate kimoutolu, tuku mai ʻae ngaahi foʻi mā ki he kakai ʻoku muimui ʻiate au, he ʻoku nau vaivai, pea ʻoku ou tuli kia Sipa mo Salimuna, ko e ongo tuʻi ʻo Mitiane.”
Ele disse aos homens de Succoth: “Por favor, dêem pães ao povo que me segue; pois eles estão fracos, e eu estou perseguindo Zebah e Zalmunna, os reis de Midian”.
6 Pea naʻe pehē ʻe he houʻeiki ʻo Sukote, “He ʻoku ʻi ho nima ʻoʻou ʻae nima ʻo Sipa mo Salimuna koeʻuhi ke mau ʻatu ʻae mā ki hoʻo kau tau?”
Os príncipes de Succoth disseram: “As mãos de Zebah e Zalmunna estão agora em suas mãos, que devemos dar pão ao seu exército?
7 Pea naʻe pehē ʻe Kitione, “Ko ia ʻi he tuku ʻe Sihova ki hoku nima ʻa Sipa mo Salimuna, te u toki haha homou kakano ʻaki ʻae ngaahi ʻakau talatala ʻoe toafa mo e talatalaʻāmoa.”
Gideon disse: “Portanto, quando Yahweh tiver entregue Zebah e Zalmunna em minhas mãos, então eu rasgarei sua carne com os espinhos do deserto e com as sarças”.
8 Pea naʻe ʻalu hake mei ai ia ki Penieli, ʻo ne lea tatau pe kiate kinautolu: pea naʻe tali ia ʻe he kau tangata ʻo Penieli ʻo hangē ko hono tali ia ʻe he kau tangata ʻa Sukote.
Ele foi até Penuel, e falou com eles da mesma maneira; e os homens de Penuel lhe responderam como os homens de Succoth haviam respondido.
9 Pea naʻe lea ia ki he kau tangata ʻo Penieli, ʻo pehē, “ʻI heʻeku toe haʻu ʻi he melino, te u holoki hifo ʻae fale māʻolunga ni.”
Ele também falou aos homens de Penuel, dizendo: “Quando eu voltar em paz, eu derrubarei esta torre”.
10 Pea naʻe ʻi Kalikoa ʻa Sipa mo Salimuna, mo honau ngaahi tau, ko e kau tangata ʻe tokotaha mano mo e toko nima afe nai, ko hono kātoa ia naʻe toe ʻi he ngaahi tau ʻoe fānau kotoa pē ʻoe potu hahake: he naʻe tō ʻae tokotaha kilu mo e toko ua mano ʻi he kau tangata naʻe unuhi ʻae heletā.
Now Zebah e Zalmunna estavam em Karkor, e seus exércitos com eles, cerca de quinze mil homens, todos os que ficaram de todo o exército das crianças do oriente; pois caíram cento e vinte mil homens que desembainharam a espada.
11 Pe naʻe ʻalu hake ʻa Kitione ʻi he hala ʻokinautolu naʻe nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻi he potu hahake ki Nopa mo Sokipa, ʻo ne teʻia ʻae tau: he naʻe nofo fiemālie pē ʻae tau.
Gideon subiu pelo caminho daqueles que viviam em barracas no leste de Nobah e Jogbehah, e atingiu o exército; pois o exército se sentia seguro.
12 Pea ʻi he hola ʻa Sipa mo Salimuna, naʻe tuli ʻe ia ʻakinaua, ʻo ne maʻu ʻae ongo tuʻi ʻo Mitiane, ko Sipa mo Salimuna, ʻo ne veuveuki ʻa e tau kotoa.
Zebah e Zalmunna fugiram e ele os perseguiu. Ele tomou os dois reis de Midian, Zebah e Zalmunna, e confundiu todo o exército.
13 Pea naʻe liu mai ʻa Kitione ko e foha ʻo Soasi mei he tau ʻoku teʻeki ai hopo hake ʻae laʻā.
Gideão, o filho de Joás, voltou da batalha desde a ascensão de Heres.
14 Pea naʻa ne puke ʻae talavou ʻi he kakai ʻo Sukote, ʻo ne fehuʻi ʻiate ia: pea naʻa ne fakahā kiate ia ʻae houʻeiki ʻo Sukote, mo e kau mātuʻa ʻo ia, ʻio, ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu ma toko fitu.
Ele pegou um jovem dos homens de Succoth e o interrogou; e descreveu para ele os príncipes de Succoth, e seus anciãos, setenta e sete homens.
15 Pea naʻe haʻu ia ki he kau tangata ʻo Sukote, ʻo ne pehē, “Vakai kia Sipa mo Salimuna, ʻaia naʻa mou manuki ai kiate au, ʻo pehē, Ko eni, he ʻoku ʻi ho nima ʻae nima ʻo Sipa mo Salimuna, koeʻuhi ke mau ʻatu ai ha mā ki ho kau tangata ʻoku vaivai?”
Ele veio aos homens de Succoth, e disse: “Veja Zebah e Zalmunna, a respeito de quem você me escarneceu, dizendo: 'As mãos de Zebah e Zalmunna estão agora em suas mãos, para que demos pão a seus homens que estão cansados?
16 Pea naʻa ne ʻave ʻae kau mātuʻa ʻoe kolo, mo e ngaahi ʻakau talatala ʻoe toafa, mo e talatalaʻāmoa, pea ne ako ʻaki ia ʻae kau tangata ʻoe kolo.
Ele tomou os anciãos da cidade, os espinhos do deserto e as sarças, e com eles ensinou aos homens de Succoth.
17 Pea naʻa ne tā ʻo holoki hifo ʻae fale māʻolunga ʻo Penieli, ʻo ne tāmateʻi ʻae kau tangata ʻoe kolo.
Ele quebrou a torre de Penuel, e matou os homens da cidade.
18 Pea naʻe pehē ʻe ia kia Sipa mo Salimuna, “Ko e kau tangata fē ʻakinautolu naʻa mou tāmateʻi ʻi Tepoa? Pea naʻa na pehēange, Hangē ko koe, naʻe pehē pe ʻakinautolu: naʻe ngalingali tuʻi ʻakinautolu taki taha kotoa pē.”
Então ele disse a Zebah e Zalmunna: “Que tipo de homens eram aqueles que você matou no Tabor? Eles responderam: “Eles eram como você. Todos eles se pareciam com os filhos de um rei”.
19 Pea pehē ʻe ia, “Ko hoku ngaahi kāinga ʻakinautolu, ʻio, ko e ngaahi fānau ʻa ʻeku faʻē: ʻoku moʻui ʻa Sihova, ka ne mo fakamoʻui ʻakinautolu, pehē ʻe ʻikai te u tāmateʻi ʻakimoua.”
Ele disse: “Eles eram meus irmãos, os filhos de minha mãe. Como Yahweh vive, se você os tivesse salvo vivos, eu não os mataria”.
20 Pea pehē ʻe ia kia Sesa ko hono ʻuluaki tupu, “Tuʻu hake, ʻo tāmateʻi ʻakinaua.” Ka naʻe ʻikai unuhi ʻene heletā ʻe he tamasiʻi: he naʻe manavahē ia, koeʻuhi naʻe kei siʻi ia.
Ele disse a Jether, seu primogênito: “Levante-se e mate-os!” Mas o jovem não desembainhou sua espada; pois ele tinha medo, pois ainda era um jovem.
21 Pea naʻe pehē ʻe Sipa mo Salimuna, “Tuʻu ʻa koe, ʻo taaʻi ʻakimaua: he ʻoku hangē ko e tangata ʻoku pehē ʻene mālohi.” Pea naʻe tuʻu ʻa Kitione ʻo ne tāmateʻi ʻa Sipa mo Salimuna; ʻo ne toʻo ʻo ʻave ʻae ngaahi teunga naʻe ʻi he kia ʻo ʻena ongo kāmeli.
Então Zebah e Zalmunna disseram: “Vocês se levantam e caem sobre nós; pois como o homem é, assim é a sua força”. Gideon levantou-se, e matou Zebah e Zalmunna, e tomou as luas crescentes que estavam sobre o pescoço de seus camelos.
22 Pea naʻe pehē ai ʻe he kau tangata ʻo ʻIsileli kia Kitione, “Ke ke pule koe kiate kimautolu, ʻa koe mo ho foha, mo e foha ʻo ho foha: he kuo ke fakamoʻui ʻakimautolu mei he nima ʻo Mitiane.”
Então os homens de Israel disseram a Gideon: “Governe sobre nós, tanto você, seu filho, como o filho de seu filho também; pois você nos salvou da mão de Midian”.
23 Pea naʻe pehē ʻe Kitione kiate kinautolu, “ʻE ʻikai te u pule kiate kimoutolu, pea ʻe ʻikai pule ʻa hoku foha kiate kimoutolu: ko Sihova ko ia ia ʻe pule kiate kimoutolu.”
Gideon disse-lhes: “Eu não governarei sobre vocês, nem meu filho governará sobre vocês”. Yahweh governará sobre você”.
24 Pea naʻe pehē ʻe Kitione kiate kinautolu, “ʻOku ou fie fai atu ʻeku kole kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou tuku mai kiate au ʻae ngaahi mama kuo mou maʻu ʻi he vete.” (He naʻa nau ʻai ʻae hau koula, he ko e kau ʻIsimeʻeli ʻakinautolu.)
Gideon disse-lhes: “Tenho um pedido: que cada um de vocês me dê os brincos de seu saque”. (Pois eles tinham brincos de ouro, porque eram ismaelitas).
25 Pea naʻe pehēange ʻekinautolu, “Te mau ʻatu fiemālie pe ia.” Pea naʻa nau folahi ʻae kofu pea naʻe sī ki ai taki taha ʻe he tangata ʻae ngaahi hau mei heʻene meʻa.
Responderam: “Nós lhes daremos de bom grado”. Espalharam uma peça de vestuário e cada homem jogou os brincos de seu saque dentro dela.
26 Pea ko hono mamafa ʻoe ngaahi hau koula ʻaia naʻa ne kole, ko e [sikeli ]koula ʻe taha afe mo e fitungeau: ka ʻoku lau kehe ʻae ngaahi teunga, mo e ngaahi kahoa, mo e ngaahi kofu lanumoana naʻe ʻi he ongo tuʻi ʻo Mitiane, pea mo e ngaahi kahoa naʻe ʻi he kia ʻo ʻenau fanga kāmeli.
O peso dos brincos de ouro que ele pediu era de mil e setecentos siclos de ouro, além das luas crescentes, dos pingentes e das roupas roxas que estavam sobre os reis de Midian, e além das correntes que estavam sobre o pescoço de seus camelos.
27 Pea naʻe ngaohi ʻaki ia ʻe Kitione ʻae ʻefoti pea naʻe tuku ia ki he kolo, ʻaia ko Ofila: pea naʻe ʻalu ki ai ʻa ʻIsileli kotoa pē ʻo fai angahala: pea naʻe hoko ʻae meʻa ko ia ko e tauhele kia Kitione, pea ki hono fale.
Gideon fez dele um éfode, e o colocou em Ophrah, sua cidade. Então todo Israel brincou de prostituta com ele lá; e ele se tornou um laço para Gideon e para sua casa.
28 Naʻe pehē ʻae fakamoʻulaloa ʻo Mitiane ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko ia naʻe ʻikai tenau toe hiki hake honau ʻulu. Pea naʻe nofo fiemālie pe ʻae fonua ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Kitione.
Assim, Midian foi subjugado diante dos filhos de Israel, e eles não levantaram mais a cabeça. A terra teve um descanso de quarenta anos nos dias de Gideon.
29 Pea naʻe ʻalu ʻa Selupeali ko e foha ʻo Soasi ʻo nofo ʻi hono fale ʻoʻona.
Jerubbaal, filho de Joash, foi morar em sua própria casa.
30 Pea naʻe ʻia Kitione ʻae foha ʻe toko fitungofulu naʻe tupu ʻiate ia: he naʻe tokolahi hono uaifi.
Gideon tinha setenta filhos concebidos a partir de seu corpo, pois ele tinha muitas esposas.
31 Pea naʻe fānau kiate ia ʻe he kaunanga naʻe ʻi Sikemi ʻae tama, ʻaia naʻa ne ui ko ʻApimeleki.
Sua concubina que estava em Shechem também lhe deu um filho, e ele o chamou de Abimelech.
32 Pea naʻe pekia ʻa Kitione ko e foha ʻo Soasi kuo aʻu ʻa hono taʻu, pea naʻe tanu ia ʻi he faʻitoka ʻo ʻene tamai ko Soasi, ʻi Ofila ʻoe kakai ʻApiesa.
Gideon, filho de Joás, morreu numa boa velhice, e foi enterrado no túmulo de Joás, seu pai, em Ophrah dos Abiezrites.
33 Pea kuo pekia leva ʻa Kitione naʻe hoko ʻo pehē, naʻe toe tafoki ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻonau muimui holi kovi kia Peali, ʻonau ʻotua ʻaki ʻa Peali-Piliti.
Assim que Gideon morreu, as crianças de Israel voltaram a se fazer de prostituta seguindo os Baals, e fizeram de Baal Berith seu deus.
34 Pea naʻe ʻikai manatuʻi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova ko honau ʻOtua, ʻaia naʻa ne fakamoʻui ʻakinautolu mei he nima ʻo honau ngaahi fili ʻi he potu kotoa pē.
Os filhos de Israel não se lembravam de Javé seu Deus, que os havia libertado da mão de todos os seus inimigos de todos os lados;
35 Pea naʻe ʻikai tenau fakahā ʻae ʻofa ki he fale ʻo Selupeali, ʻaia ko Kitione, ʻo hangē ko e ngāue lelei ʻaia naʻe fakahā ʻe ia ki ʻIsileli.
também não demonstraram bondade para com a casa de Jerubbaal, ou seja, Gideão, de acordo com toda a bondade que ele havia mostrado para com Israel.