< Sione 8 >
1 Ka naʻe ʻalu ʻa Sisu ki he moʻunga ʻoe ʻOlive.
Yesu nodhi e Got Zeituni.
2 Pea toe haʻu hengihengi ia ki he falelotu lahi, pea haʻu ʻae kakai kotoa pē kiate ia; pea nofo ia, ʻo ako kiate kinautolu.
Kinyne gokinyi nochak odok e hekalu, kama ji duto nochokore kolwore, kendo nobet piny mopuonjogi.
3 Pea ko e kau tangata tohi mo e Fālesi naʻa nau ʻomi kiate ia ʻae fefine naʻe moʻua ʻi he tono tangata; ʻonau tuku ia ki he haʻohaʻonga,
Jopuonj Chik kod jo-Farisai nokelo dhako moro mane onwangʼ ka terore. Negikete ochungʼ e nyim joma ne ni kanyo duto,
4 Pea nau pehē kiate ia, “Akonaki, naʻe moʻua ʻae fefine ni lolotonga ʻene tono tangata.
bangʼe negiwachone Yesu niya, “Japuonj, dhakoni nende omaki rando ka terore.
5 Pea ko eni, naʻe fekau ʻe Mōsese kiate kimautolu ʻi he fono, ke tolongaki ia ʻaki ʻae maka: ka ko e hā hoʻo lea?”
Musa to nomiyowa chik mondo wachiel mon ma kamago gi kite. In to iwacho angʼo kuom wachni?”
6 Naʻa nau lea pehē, ko ʻenau ʻahiʻahiʻi ia, koeʻuhi ke nau talakoviʻi ai ia. Ka naʻe tulolo hifo ʻa Sisu, pea tohi ʻaki hono tuhu ki he kelekele.
Negiketo wachno e nyim Yesu mondo gigajego kendo giyud yo mane ginyalo donjonego. Yesu to nokulore piny kendo nochako ndiko e lowo gi lith lwete.
7 Pea ʻi heʻenau kei fehuʻi pe kiate ia, naʻe tuʻu ki ʻolunga ia, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Ko ia ia ʻiate kimoutolu ʻoku taʻeangahala, ke lī ʻe ia ʻae fuofua maka ki ai.”
Kane gimedo dhi nyime gipenje, noa malo mowachonegi niya, “Ngʼato kuomu mapok otimo richo ema okuong goye gi kidi.”
8 Pea toe tulolo ia, ʻo tohi ki he kelekele.
Eka nochako okulore piny mondiko e lowo.
9 Pea ko kinautolu naʻe fanongo ai, ʻi he valokia ʻakinautolu ʻe honau ʻatamai, naʻa nau taki taha ʻalu kituʻa, ʻo fuofua fai mei he ki muʻa ʻo aʻu ki he ki mui: pea toe tokotaha ʻa Sisu, kae tuʻu ʻae fefine ʻi loto.
Gikanyono, joma nowinjo gima nowachono nochako wuok achiel kaachiel, chakre jomadongo nyaka nyithindo mi dhakono ema nodongʼ kende kochungʼ but Yesu.
10 Pea kuo tuʻu hake ʻa Sisu, ʻo ʻikai mamata ki ha taha ka ko e fefine pe, pea pehē ʻe ia ki ai, “Fefine, ko e fē ʻakinautolu naʻa nau fakaʻiloʻi koe?” ʻOku ʻikai fakahalaia koe ʻe ha taha?
Yesu noa malo kendo nopenje niya, “Nyarwa, eregi? Onge ngʼama odongʼ ma pod donjoni?”
11 Pea pehē ʻe ia, “ʻEiki, ʻoku ʻikai ha taha. Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Pea ʻoku ʻikai te u fakahalaia koe: ʻalu pea ʻoua ʻe toe fai angahala.”
Nowacho niya, “Jaduongʼ, onge ngʼat modongʼ.” Yesu nokone niya, “Kata an bende ok angʼadni bura. Wuogi idhi, to kik ichak itim richo kendo.”]
12 Pea toe lea ai ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo pehē, “Ko au ko e maama ʻo māmani: ko ia ʻoku muimui ʻiate au, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻuli, ka ʻe ʻiate ia ʻae maama ʻoe moʻui.”
Yesu nochako owuoyo kodgi, kowacho niya, “An e ler mar piny, ngʼato angʼata ma luwa ok nyal wuotho e mudho, to enobed gi ler mar ngima.”
13 Ko ia naʻe pehē ai ʻae kau Fālesi kiate ia, “ʻOku ke fakamoʻoni kiate koe; ʻoku ʻikai moʻoni hoʻo fakamoʻoni.
Omiyo jo-Farisai nokwede kagiwacho niya, “Itimo mana nendi iwuon, omiyo ok wanyal yie ni gik miwacho gin adier.”
14 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate kinautolu, “ʻOku ou fakamoʻoni kiate au, ka ʻoku moʻoni ʻeku fakamoʻoni: he ʻoku ou ʻilo ʻaia ʻoku ou haʻu mei ai, mo ia ʻoku ou ʻalu ki ai; ka ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻaia ʻoku ou haʻu mei ai, pe ko ia ʻoku ou ʻalu ki ai.
Yesu nodwokogi niya, “Kata obedo ni atimo nenda awuon to nenda pod en mana adier nimar angʼeyo kuma ne aaye gi kuma adhiye. Un to ukia kuma aaye kata kuma adhiye.
15 ʻOku mou fakamaau fakakakano pē; ʻoku ʻikai te u fakamaau ha tokotaha.
Ungʼado bura gi rieko mar dhano, an to ok angʼad bura ni ngʼato.
16 Pea kapau te u fakamaau, ʻoku moʻoni ʻeku fakamaau he ʻoku ʻikai teu tokotaha pe, ka ko au mo e Tamai naʻa ne fekau au.
To ka angʼado bura to paro ma angʼadogo bura nikare nikech ok atime kenda, to atime gi paro mar Wuoro mane oora.
17 Pea kuo tohi foki ʻi hoʻomou fono, ko e fakamoʻoni ʻae tangata ʻe toko ua ʻoku moʻoni.
Ondiki e chiku ni nend ji ariyo nyalo bedo adiera mi yiego.
18 Ko e tokotaha au ʻoku ou fakamoʻoni au, pea ko e Tamai naʻa ne fekau au ʻoku ne fakamoʻoni kiate au.”
An atimo nenda awuon, to ngʼama chielo matimo nenda en Wuoro mane oora.”
19 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Ko e fē hoʻo Tamai? Pea talaange ʻe Sisu, ʻOku ʻikai te mou ʻilo au, pe ko ʻeku Tamai: ka ne mou ʻilo au, pehē, kuo mou ʻilo mo ʻeku Tamai foki.
Eka negipenje niya, “Wuonuno nikanye?” Yesu nodwokogi niya, “Ukiaya kendo Wuora bende ukia. Ka dine bed ni ungʼeya, to Wuora bende dine ungʼeyo.”
20 Naʻe lea ʻaki ʻe Sisu ʻae ngaahi lea ni ʻi he tukunga koloa, ʻi heʻene akonaki ʻi he falelotu lahi: pea naʻe ʻikai puke ia ʻe ha taha; he naʻe teʻeki hokosia hono ʻaho.
Ne owacho wechegi kane oyudo opuonjo e laru mar hekalu, but kama ji ne ketoe sadaka. To onge ngʼama nomake, nikech kindene ne pok ochopo.
21 Pea toe tala ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku ou ʻalu, pea te mou kumi kiate au, ka te mou mate ʻi hoʻomou angahala: ko e potu ʻoku ou ʻalu ki ai, ʻe ʻikai te mou hokosia.”
Yesu nowachonegi kendo niya, “Abiro dhi aweyou, kendo ubiro manya, to unutho mana e richou. Kuma adhiye ok unyal bire.”
22 Pea pehē ai ʻae kakai Siu, “ʻE tāmateʻi ʻe ia ia? He ʻoku ne pehē, ‘Ko e potu ʻoku ou ʻalu ki ai, ʻe ʻikai te mou hokosia.’”
Wachneno nomiyo jo-Yahudi openjore niya, “Dibed ni ngʼatni dwaro dere? Dipo mano emomiyo owacho ni, ‘Kuma adhiye ok unyal bire?’”
23 Pea tala ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku mei lalo ʻakimoutolu; ʻoku mei ʻolunga au: ʻoku ʻo māmani ʻakimoutolu; ʻoku ʻikai ʻo māmani au.
To nomedo wachonegi niya, “Unua mwalo e piny, an to aa malo e polo. Un jopinyni, to an ok an japinyni.
24 Ko ia naʻaku lea ai kiate kimoutolu, te mou mate ʻi hoʻomou angahala: he kapau ʻoku ʻikai te mou tui ‘ko au ia,’ te mou mate pe ʻi hoʻomou angahala.”
Ne asenyisou ni ubiro tho e richou. Ka utamoru yie ni an ngʼama asebedo ka awachonu ni an, to ubiro tho e richou adier.”
25 Pea naʻa nau lea ai kiate ia, “Ko hai koe?” Pea pehēange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻAia pe naʻaku tala ʻi muʻa kiate kimoutolu.”
Negipenje niya, “In ngʼa?” Yesu nodwokogi niya, “An mana ngʼama asebedo ka awacho ni an nyaka aa chakruok.
26 ʻOku lahi ʻae meʻa ke u tala mo valokiʻi ʻiate kimoutolu: ka ko ia naʻa ne fekau au ʻoku moʻoni ia; pea ʻoku ou fakahā ki māmani ʻae ngaahi meʻa ko ia kuo u fanongo ʻiate ia.
An gi gik mangʼeny monego awachnu mondo angʼadnugo bura. To Jal mane oora en ja-adiera, kendo anyiso piny gik ma asewinjo kuome.”
27 Naʻe ʻikai te nau ʻilo ko ʻene lea kiate kinautolu ki he Tamai.
Ne ok gingʼeyo ni ne owuoyonegi kuom Wuoro.
28 Pea pehē ai ʻe Sisu kiate kinautolu, “Hili hoʻomou hiki ki ʻolunga ʻae Foha ʻoe tangata, pea te mou toki ʻilo ‘ko au ia,’ pea mo ʻeku taʻefai-ha-meʻa ʻiate au pe; kae hangē hono akoʻi au ʻe heʻeku Tamai, [ʻoku pehē ]ʻeku lea ki he ngaahi meʻa ni.
Omiyo Yesu nowachonegi niya, “Bangʼ ka useguro Wuod Dhano eka unungʼe ni an ngʼama asebedo ka anyisou ni an, kendo ni onge gima atimo kenda, to awacho mana gik ma Wuora opuonja.
29 Pea ko ia naʻa ne fekau au ʻoku ʻiate au: ʻoku ʻikai siʻaki au ke tokotaha pe ʻe he Tamai; he ʻoku ou fai maʻuaipē ʻae ngaahi meʻa ʻoku lelei ai ia.”
Jal mane oora ni koda kendo pok oweya kenda, nimar atimo gik malongʼone kinde duto.”
30 Pea ʻi heʻene leaʻaki ʻae ngaahi lea ni, naʻe tui ʻae tokolahi kiate ia.
Ji mangʼeny noyie kuome seche ma nowuoyono.
31 Pea pehē ai ʻe Sisu ki he kau Siu naʻe tui kiate ia, “Kapau te mou nofomaʻu ʻi heʻeku lea, pea ko ʻeku kau ākonga moʻoni ʻakimoutolu;
Yesu nowacho ni jo-Yahudi manoyie kuome niya, “Ka usiko kumako puonjna, eka un jopuonjrena adier.
32 Pea te mou ʻilo ʻae moʻoni, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻakimoutolu ʻe he moʻoni.”
Kutimo kamano, to ubiro ngʼeyo adiera kendo adiera nomi ubed thuolo.”
33 Pea pehē ʻe he niʻihi kiate ia, “Ko e hako ʻo ʻEpalahame ʻakimautolu, pea naʻe ʻikai te mau pōpula ki ha taha: pea ʻoku fēfeeʻi ʻa hoʻo lau, ‘ʻE fakatauʻatāinaʻi ʻakimoutolu?’”
To negidwoke niya, “Wan koth Ibrahim kendo pok ne wabedo wasumb ngʼato nyaka nene. Ere gima omiyo iwachonwa ni ibiro miyowa wabed thuolo.”
34 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku fai angahala, ko e pōpula ia ki he angahala.
Yesu nodwokogi niya, “Awachonu adier, ni ngʼato ka ngʼato matimo richo, en misumba richo.
35 Pea ʻoku ʻikai nofomaʻuaipē ʻi he fale ʻae pōpula: [ka ]ʻoku nofomaʻuaipē ʻae ʻAlo. (aiōn )
To ongʼere ni misumba ok luong ni wuod dala, to wuod wuon dala ema iluongo kamano nyaka chiengʼ. (aiōn )
36 Ko ia kapau ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻakimoutolu ʻe he ʻAlo, te mou tauʻatāina moʻoni.
Omiyo ka Wuowi ema omiyo ubedo thuolo, to ubiro bedo thuolo chutho.
37 ʻOku ou ʻilo ko e hako ʻo ʻEpalahame ʻakimoutolu; ka ʻoku mou kumi ke tāmateʻi au, koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻi homou loto ʻa ʻeku akonaki.
Angʼeyo ni un koth Ibrahim, kata kamano udwaro nega, nikech udagi miyo Wachna thuolo e chunyu.
38 ʻOku ou lea ʻaki ʻaia kuo u ʻiloʻi ʻi heʻeku Tamai: pea ʻoku mou fai ʻaia kuo mou ʻiloʻi ʻi hoʻomou tamai.”
An awachonu gik ma aseneno kuom Wuora wangʼ gi wangʼ, to un usiko utimo mana gik ma useneno kuom wuonu.”
39 Naʻa nau leaange, ʻo pehē kiate ia, “Ko ʻemau tamai ʻa ʻEpalahame.” Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ka ne ko e fānau ʻa ʻEpalahame ʻakimoutolu, pehē, te mou fai ʻae ngaahi ngāue ʻa ʻEpalahame.
Negidwoke niya, “Wan Ibrahim e Wuonwa.” Yesu nowachonegi niya, “Ka dine bed ni un nyithind Ibrahim adier, to dine utimo gik ma Ibrahim notimo;
40 Ka ko eni ʻoku mou kumi ke tāmateʻi au, ko e tangata kuo tala ʻae moʻoni kiate kimoutolu, ʻaia kuo u fanongo ʻi he ʻOtua: naʻe ʻikai fai pehē ʻe ʻEpalahame.
to kar timo kamano to udwaro mana nega nikech asebedo kanyiso weche mag adiera mane Nyasaye omiya. Ibrahim to ne ok otimo gik ma kamago.
41 ʻOku mou fai ʻae ngāue ʻa hoʻomou tamai.” Pea naʻa nau pehē ai kiate ia, “ʻOku ʻikai te mau tupu ʻi he feʻauaki; ʻoku taha pe ʻemau Tamai, ko e ʻOtua.”
Un timbe wuonu ema utimo.” Ne gikone ka gikwere niya, “Wan ok wan kimirwa. Wuoro ma wan-go en Nyasaye owuon.”
42 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ka ne ko hoʻomou Tamai ʻae ʻOtua, te mou ʻofa kiate au: he naʻaku tupu ai ʻo haʻu mei he ʻOtua; pea naʻe ʻikai te u haʻu ʻiate au pe, ka naʻa ne fekau au.
Yesu nowachonegi niya, “Ka dine bed ni Nyasaye en Wuoru, dine uhera, nimar ne aa ir Nyasaye kendo koro an ka, ok asebiro kenda awuon, to en ema noora.
43 Ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou ʻilo ʻeku lea? Ka koeʻuhi ʻoku ʻikai te mou fie fai ki heʻeku akonaki.
Angʼo momiyo gik mawacho ok nyal donjonu kendo ok unyal winjo tiendgi?
44 ʻOku mou ʻi [hoʻomou ]tamai ko e tēvolo, pea ko e holi ʻa hoʻomou tamai te mou fai. Ko e fakapō ia talu mei he kamataʻanga, pea naʻe ʻikai nofomaʻu ʻi he moʻoni koeʻuhi ʻoku ʻikai ha moʻoni ʻiate ia. ʻOka lea ʻaki ʻe ia ʻae loi, ʻoku ne lea ʻaki ʻene meʻa ʻaʻana: he ko e loi ia, mo e tamai ʻo ia.
Un nyithind wuonu ma Satan kendo dwach wuonuno ema uhero timo. Ne en janek nyaka aa chakruok, kendo ok odwar adiera nikech adiera onge kuome. Koriambo to otimo gima ongʼiyogo, nimar en ja-miriambo, kendo en e wuon miriambo duto.
45 Pea ko e meʻa ʻi heʻeku tala ʻae moʻoni [kiate kimoutolu], ʻoku ʻikai ai te mou tui kiate au.
To an ok uyie kuoma nikech awacho adiera!
46 Ko hai ʻiate kimoutolu ʻoku ne fakaʻilo haʻaku angahala? Pea kapau ʻoku ou lea ʻaki ʻae moʻoni ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou tui kiate au?
Ere ngʼato kuomu ka manyalo ngʼengʼa ni an jaricho? To ka awachonu adier to angʼo momiyo udagi yie kuoma?
47 Ko ia ʻoku ʻi he ʻOtua, ʻoku fanongo ia ki he ngaahi folofola ʻae ʻOtua: pea pehē, ʻoku ʻikai te mou fanongo, koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻi he ʻOtua ʻakimoutolu.”
Ngʼat Nyasaye winjo weche Nyasaye, to un ok uwinj wach Nyasaye nikech ok un joge.”
48 Pea leaange ʻae kakai Siu, [ʻonau ]pehē kiate ia, “ʻIkai ʻoku moʻoni ʻemau pehē, Ko e Samēlia koe, pea ʻoku ʻiate koe ha tēvolo?”
Jo-Yahudi nodwoke niya, “Donge wan kare ka wawacho ni in ja-Samaria kendo ni in gi jachien?”
49 Pea talaange ʻe Sisu, “ʻOku ʻikai ha tēvolo ʻiate au; ka ʻoku ou fakaʻapaʻapa ki heʻeku Tamai, pea ʻoku mou fakalieliaʻi au.
Yesu nodwokogi niya, “Aonge gi jachien. Wuora ema amiyo duongʼ to un to uchaya.
50 Pea ʻoku ʻikai teu kumi ʻae ongoongolelei ʻo ʻoku: ʻoku ai ha tokotaha ʻoku ne kumiʻi mo fakamaauʻi.
An ok adwar mondo umiya duongʼ, to nitie Jal machielo madwaro mondo ayud duongʼ, kendo en e jangʼad bura.
51 Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Kapau ʻe fai ʻe ha tangata ki heʻeku lea, ʻe ʻikai ʻaupito mamata ia ki he mate.” (aiōn )
Awachonu adier ni ka ngʼato orito wachna, to ok notho nyaka chiengʼ.” (aiōn )
52 Pea lea ai ʻae kakai Siu kiate ia, “Ta ʻoku mau ʻilo ʻeni ʻoku ʻiate koe ha tēvolo. Kuo mate ʻa ʻEpalahame, mo e kau palōfita; ka ʻoku ke pehē, Kapau ʻe fai ʻe ha tangata ki heʻeku lea, ʻe ʻikai ʻaupito te ne kamata ʻae mate. (aiōn )
Kane jo-Yahudi owinjo wachno, negiwachone niya, “Koro wangʼeyo maonge kiawa ni in gi jachien! Ibrahim notho, kendo jonabi bende notho, to in to iwacho ni ka ngʼato orito wachni to ok notho. (aiōn )
53 ʻOku ke lahi koe ki heʻemau tamai ko ʻEpalahame, ʻaia kuo mate? Pea, mate mo e kau palōfita: ʻoku ke pehē ko hai koe?”
Iparo ni iduongʼ moloyo kwarwa Ibrahim? Ka en notho, to jonabi bende notho, in to iparo ni in ngʼa?”
54 Pea talaange ʻe Sisu, “Kapau te u fakaongolelei au, ko e meʻa noa pē ʻeku fakaongo: ko ʻeku Tamai ko ia ia ʻoku ne fakaongoleleiʻi au; ʻaia ʻoku mou pehē ai, ko homou ʻOtua ia:
Yesu nodwokogi niya, “Ka dipo ni amiyora duongʼ kenda, to duongʼna onge tich. Wuora, ma un bende uluongo ni Nyasachuno ema miya duongʼ.
55 Ka kuo ʻikai te mou ʻilo ia, ka ʻoku ou ʻilo ia: pea kapau te u pehē, ʻOku ʻikai te u ʻiloa ia, te u loi au ʻo hangē ko kimoutolu: ka ʻoku ou ʻilo ia, pe au tuitala ki heʻene folofola.
Kata obedo ni ok ungʼeye, anto angʼeye. Ka anyalo wacho ni ok angʼeye, to anyalo bedo ja-miriambo mana ka un, to angʼeye adier kendo pile angʼeyo wachne.
56 Naʻe mātuʻaki fiefia ʻa hoʻomou tamai ko ʻEpalahame ke mamata ki hoku ʻaho: pea naʻe mamata ia, pea fiefia.
Ibrahim kwaru ne mor koneno ndalona; adier, nonene mobedo mamor.”
57 Pea lea ʻae kakai Siu kiate ia, “ʻOku teʻeki ai nimangofulu taʻu ho motuʻa, pea kuo ke mamata kia ʻEpalahame?”
Jo-Yahudi nowachone niya, “Pok ichopo kata higni piero abich, to Ibrahim to iseneno kanye!”
58 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ki muʻa ʻia ʻEpalahame, ‘ʻOku ou ʻi ai au.’”
Yesu nowachonegi niya, “Awachonu adier ni kane pok onywol Ibrahim, to ne Antie!”
59 Pea naʻa nau toʻo hake ʻae ngaahi maka, ke nau lisingi ʻaki ia; ka naʻe fufū ʻe Sisu ia, pea ʻalu ia ʻi honau lotolotonga mei he falelotu lahi, pea hao ai.
Gikanyono ne gikwanyo kite mondo gichielgo Yesu, to nopondonigi, mopusore oa e laru mar hekalu.