< Selemaia 50 >
1 Ko e folofola eni naʻe folofola ʻaki ʻe Sihova ki Papilone, pea mo e fonua ko Kalitia, ʻia Selemaia ko e palōfita.
Esia nye nya si Yehowa gblɔ to Nyagblɔɖila Yeremia dzi ku ɖe Babilonia kple Babiloniatɔwo ƒe anyigba ŋuti:
2 “Fakahā ki he ngaahi puleʻanga, pea fakaʻilo, pea hiki hake ʻae fuka: fakaʻilo, pea ʻoua naʻa fakafufū: fakahā kuo kapa ʻa Papilone, kuo fakamaaʻi ʻa Peli, kuo maumauʻi ke lailai ʻa Melotaki; kuo fakamaaʻi ʻene ngaahi tamapua, kuo laiki ʻaupito hono ngaahi meʻa fakatātā.’
“Miɖe gbeƒãe eye mido kpoe le dukɔwo dome, mikɔ aflaga dzi, ne miado bobloe; migagbe nya la katã gbɔgblɔ o, ke boŋ migblɔ be, ‘Woaxɔ Babilonia, ŋukpe alé Bel eye ŋɔdzi alé Marduk vevie. Woado ŋukpe eƒe legbawo eye ŋɔdzi alé eƒe aklamakpakpɛwo.’
3 “He kuo haʻu kiate ia ʻae puleʻanga mei he tokelau, ʻaia te ne fakalala hono fonua, pea ʻe ʻikai nofo ki ai ha taha: te nau hiki, te nau ʻalu, ʻae tangata mo e manu fakatouʻosi.”
Dukɔ si tso anyiehe la ava dze edzi eye wòagblẽ eƒe anyigba keŋkeŋ. Ame aɖeke manɔ edzi o, amewo kple lãwo siaa asi adzo.”
4 ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, pea ʻi he kuonga ko ia, ʻe haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ko kinautolu mo e fānau ʻa Siuta fakataha, te nau ʻalu mo e tangi: te nau ʻalu pea kumi kia Sihova ko honau ʻOtua.
Yehowa be, “Le ŋkeke mawo me, le ɣe ma ɣi me la, Israelviwo kple Yudatɔwo siaa awɔ ɖeka ava Yehowa, woƒe Mawu la gbɔ kple avi.
5 Te nau fehuʻi ki he hala ki Saione, pea fakahanga honau mata ki ai, ʻo pehē, ‘Haʻu ke tau fakataha ʻakitautolu kia Sihova ʻi he fuakava taʻengata ʻaia ʻe ʻikai fakangaloʻi.’
Woabia Zion ƒe mɔ ta ase eye woatrɔ woƒe mo ɖo ɖe egbɔ. Woava eye woabla nubabla mavɔ kple Yehowa, nubabla si womaŋlɔ be akpɔ o.
6 “Ko hoku kakai ko e fanga sipi kuo mole: kuo fakahēʻi ʻakinautolu ʻe honau kau tauhi, kuo nau fakaafe ʻakinautolu ki he ngaahi moʻunga: kuo nau ʻalu mei he moʻunga ki he moʻunga, kuo nau fakangalongaloʻi ʻa honau mālōlōʻanga.
“Nye dukɔ le abe alẽ tatrawo ene, woƒe kplɔlawoe kplɔ wo trae eye wona wole tsatsam le towo dzi. Wole tsaglãla tsam le towo kple togbɛwo dzi eye woŋlɔ woawo ŋutɔ ƒe nɔƒe be.
7 Naʻe maumauʻi ʻakinautolu ʻekinautolu kotoa pē naʻe ʻiloʻi ʻakinautolu: pea naʻe pehē ʻe honau ngaahi fili, ‘ʻOku ʻikai te mau fai kovi, koeʻuhi kuo nau fai angahala kia Sihova, ko e nofoʻanga ʻoe angatonu, ʻio, kia Sihova, ko e ʻamanaki leleiʻanga ʻo ʻenau ngaahi tamai.’
Ame sia ame si ke ɖe wo ŋu la vuvua wo; woƒe futɔwo gblɔ be, ‘Míedze agɔ o, elabena wowɔ nu vɔ̃ ɖe Yehowa, woƒe lãnyiƒe vavã, kple Yehowa wo fofowo ƒe mɔkpɔkpɔ ŋuti?’
8 “Mou hiki ʻi Papilone, pea ʻalu ʻi he fonua ʻoe kau Kalitia, pea te mou hangē ko e fanga kosi tangata, ʻoku muʻomuʻa ʻi he fanga manu.
“Misi do go le Babilonia, midzo le Babiloniatɔwo ƒe anyigba dzi eye minɔ abe agbowo le alẽhawo ŋgɔ ene,
9 “Vakai, he te u langa pea ʻomi ki Papilone, ʻae fakataha ʻoe ngaahi puleʻanga lahi mei he fonua tokelau: pea te nau teu tau kiate ia; pea te nau ʻave ia; ko ʻenau ngaahi ngahau ʻoku tatau mo e ngaahi ngahau ʻae tangata tau ʻoku poto; pea ʻe ʻikai foki taʻeʻaonga mai ha taha.
elabena made adã ta me na dukɔ siwo le anyiehenyigba dzi ɖe Babilonia ŋu eye woawɔ ɖeka aho ɖe eŋu. Woava aƒu asaɖa anyi ɖe eŋu eye woava lée tso anyiehe gome. Woƒe aŋutrɔwo magbɔ ƒuƒlu o, elabena woanɔ abe ame siwo bi ɖe aʋawɔwɔ me la tɔwo ene.
10 Pea ʻe hoko ʻa Kalitia ko e papaniʻanga; pea ʻe fiemālie ʻakinautolu kotoa pē ʻoku papani mei ai,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
Ale Babilonia azu nuhaha eye ame siwo hae la akpɔ afunyinuwo fũu.” Yehowae gblɔe.
11 “ʻAkimoutolu ʻae kau fakaʻauha ʻo hoku tofiʻa, koeʻuhi kuo mou nekeneka, pea kuo mou fiefia, koeʻuhi ʻoku mou sino ʻo hangē ko e manu mui ʻoku kai mohuku, pea tangi ʻo hangē ko e fanga hoosi mālohi;
“Esi mi ame siwo nye avuzi le nye domenyinu dzi, kpɔ dzidzɔ, hetso aseye eye esi mieti kpo abe nyinɔvi si le bli nyɔm ene, hexlɔ̃ abe sɔtsuwo ene ta la,
12 ʻE puputuʻu lahi ʻa hoʻomou faʻē; ʻe mā lahi ʻaia naʻe fanauʻi ʻakimoutolu: vakai, te ke hoko ko e kimui ʻi he ngaahi puleʻanga, ko e potu lala, ko e fonua mōmoa, pea ko e toafa.
Ŋukpe gã aɖe ava mia dada dzi eye ame si dzi mi, woado vloe. Anye suetɔ le dukɔwo dome, azu gbegbe, kuɖiɖinyigba kple dzogbe.
13 ʻE ʻikai fakakakai ia koeʻuhi ko e houhau ʻo Sihova, ka ʻe fakalala ʻaupito ia: ʻe ofo ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ʻi Papilone, pea fakaʻiseʻisa koeʻuhi ko hono ngaahi tautea.
Le Yehowa ƒe dziku helĩhelĩ ta la, ame maganɔ eme o, ke boŋ azu aƒedo. Ame sia ame si to Babilonia ŋu yi la ƒe nu aku eye woaɖu fewu le woƒe abixɔxɔwo katã ta.
14 Mou teu tau ki Papilone ʻo kāpui ia: ko kimoutolu kotoa pē ʻoku faʻa teke ʻae kaufana, fanaʻi ia, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻae ngaahi ngahau: koeʻuhi kuo ne fai angahala kia Sihova.
“Mi ame siwo daa aŋutrɔ, midze aʋa ɖe Babilonia ŋu. Mida aŋutrɔe! Midae, ɖeke megasusɔ o, elabena ewɔ nu vɔ̃ ɖe Yehowa ŋu.
15 Kalanga ʻakimoutolu ʻoku takatakai ia: kuo ne tuku mai hono nima: kuo hinga hono ngaahi tuʻunga, kuo holoki hifo hono ngaahi ʻā: koeʻuhi ko e houhau ia ʻo Sihova: mou totongi kiate ia; fai kiate ia, ʻo hangē ko ʻene fai ʻe ia.
Miɖe to ɖee miado ɣli ɖe eta! Ena ta, eƒe gbetakpɔxɔwo mu dze anyi eye wogbã eƒe gliwo ƒu anyi. Esi wònye Yehowa ƒe hlɔ̃biabiae ta la, mibia hlɔ̃e; miwɔe nɛ abe ale si wòwɔe na ame bubuwo ene.
16 Tuʻusi ʻae tangata tūtuuʻi mei Papilone, pea mo ia ʻoku ala ki he hele tuʻusi ʻi he ututaʻu: he ko e manavahē ki he heletā ʻoe fakaʻauha, te nau taki taha afe ai ki hono kakai, pea te nau taki taha hola ki hono fonua.
Mitsrɔ̃ nukuƒãla kple nuŋela kple eƒe nuŋehɛ siaa le Babilonia le nuŋeɣi. Le nugblẽla ƒe yi ta la, ame sia ame netrɔ yi eya ŋutɔ ƒe amewo gbɔ, eye ame sia ame nesi yi eya ŋutɔ ƒe anyigba dzi.
17 “Ko e sipi hē ʻa ʻIsileli; kuo fakahēʻi ia ʻe he fanga laione: kuo tomuʻa keina ia ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia; pea muimui ʻa Nepukanesa ni ko e tuʻi ʻo Papilone kuo ne fesiʻi hono ngaahi hui.
“Israel nye alẽha si dzatawo ɖe ɖe nu, eye wokaka gbẽe. Ame gbãtɔ si vuvui lae nye Asiria fia ame mamlɛtɔ si gbã eƒe ƒuwo lae nye Babilonia fia Nebukadnezar.”
18 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u tautea ʻae tuʻi ʻo Papilone pea mo hono fonua, ʻo hangē ko ʻeku tautea ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia.
Eya ta ale Yehowa, Dziƒoʋakɔwo ƒe Aƒetɔ, Israel ƒe Mawu la gblɔe nye esi: “Mahe to na Babilonia fia kple eƒe anyigba abe ale si mehe to na Asiria ene.
19 Pea te u toe ʻomi ʻa ʻIsileli ki hono nofoʻanga, pea ʻe fafanga ia ʻi Kameli mo Pesani, pea ʻe mākona hono laumālie ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi mo Kiliati.”
Ke matrɔ Israel agbɔe va eya ŋutɔ ƒe gbe dama dzi, aɖu gbe le Karmel kple Basan eye akpɔ ƒoɖiɖi le Efraim kple Gilead togbɛwo dzi.”
20 ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, pea ʻi he kuonga ko ia ʻe kumi ki ha angahala ʻa ʻIsileli, ka ʻe ʻikai ʻilo ia; pea mo e angahala ʻa Siuta, ka ʻe ʻikai ʻiloa: he te u fakamolemole ʻakinautolu ʻaia kuo u fakatoe.
Yehowa be, “Le ŋkeke mawo me, le ɣe ma ɣi me, woatsa, adi Israel ƒe agɔdzedze gake womakpɔ ɖeke o eye woadi Yuda ƒe nu vɔ̃wo gake womakpɔ ɖeke o, elabena matsɔe ake ame susɔe siwo megblẽ ɖi.”
21 “ʻAlu hake ki he fonua ʻoe kau angatonu, te u tau kiate ia, mo e kakai ʻo Pikote:” ʻoku pehē ʻe Sihova, “Ngaohi ke lala mo fakaʻauha ʻa honau hako, pea fai ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē kuo u fekau kiate koe.
Yehowa be, “Wɔ avu kple Merataim kple ame siwo le Pekod. Ti wo yome, wu wo eye nàtsrɔ̃ wo keŋkeŋ. Wɔ nu siwo katã ƒe se mede na wò.
22 ʻOku ai ʻae longolongo tau ʻi he fonua, pea mo e fakaʻauha lahi.
Aʋaɣli le anyigba dzi, eye gbegblẽ gã si le edzi yim la ƒe hoowɔwɔ le ɖiɖim.
23 Hono ʻikai tuʻusi mo maumauʻi ʻae hamala ʻo māmani kotoa pē! Hono ʻikai hoko ʻa Papilone ko e meʻa fakaofo ʻi he ngaahi puleʻanga!
Aleke woŋe, eye wohekaka anyigba blibo la ƒe zu ale! Aleke Babilonia zu gbegbe le dukɔwo dome ale!
24 ʻE Papilone kuo u ʻai ʻae tauhele kiate koe, pea kuo ke moʻua foki, pea naʻe ʻikai te ke ʻilo: kuo ʻilo koe, pea kuo maʻu koe foki, koeʻuhi kuo ke angatuʻu kia Sihova.
O Babilonia, metre mɔ na wò eye mɔ ɖe wò hafi nèva nya gɔ̃ hã. Woke ɖe ŋuwò eye wolé wò elabena ètsi tsitre ɖe Yehowa ŋu.
25 Kuo fakaava ʻe Sihova hono fale mahafutau, pea kuo ʻomi mei ai ʻae ngaahi mahafu ʻo hono houhau: he ko e ngāue eni ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau ʻi he fonua ʻoe kau Kalitia.
Yehowa ʋu eƒe aʋawɔnuwo ƒe ʋɔ eye wòɖe eƒe dɔmedzoe helĩhelĩ ƒe aʋawɔnu do goe, elabena dɔ le Aƒetɔ Yehowa, Dziƒoʋakɔwo ƒe Aƒetɔ la, ŋu wòawɔ le Babiloniatɔwo ƒe anyigba dzi.
26 Haʻu kiate ia mei he ngaahi potu mamaʻo, fakaava ʻa hono ngaahi feleoko: pea laku hake ia ke hangē ko e ngaahi tafungofunga, pea fakaʻauha ia; ʻoua naʻa fakatoe ha meʻa siʻi kiate ia.
Mitso adzɔge miava ƒo ɖe edzi. Migbã eƒe nuɖuɖudzraɖoƒewo, milɔe ƒo ƒu abe ale si wolia kɔ agblemenukuwo ene. Mitsrɔ̃e keŋkeŋ eye migasusɔ ame ɖeka hɔ̃ɔ hã ɖi o.
27 Tāmateʻi ʻene fanga pulu kotoa pē, tuku ke nau ʻalu hifo ki he tāmateʻi: ʻe malaʻia ʻakinautolu! He kuo hokosia honau ʻaho, ko e kuonga ʻo honau ʻaʻahi.”
Miwu eƒe nyitsu viwo katã; mikplɔ wo yi lãwuƒee! Baba na wo! Elabena woƒe ŋkeke la ɖo, ɣeyiɣi la de na wo be woaxɔ tohehe.
28 Ko e leʻo ʻokinautolu ʻoku hola pea hao mei he fonua ʻo Papilone, ke fakahā ʻi Saione ʻae houhau ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ko e totongi koeʻuhi ko hono fale tapu.
Miɖo to miase Babilonia ƒe aʋaléleawo kple aʋasilawo ƒe nya si gblɔm wole le Zion tso ale si Yehowa, míaƒe Mawu la bia hlɔ̃ woe, ebia hlɔ̃ na eƒe gbedoxɔ.
29 “Ui ke fakataha ʻae kau tangata fakakaufana ki Papilone: ko kimoutolu kotoa pē ʻoku teke ʻae kaufana, mou nofo takatakai ki ai; ke ʻoua naʻa hao ha taha mei ai: totongi kiate ia ʻo hangē ko ʻene ngāue; fai kiate ia ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē kuo ne fai, koeʻuhi kuo ne fielahi kia Sihova, ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
“Miyɔ aŋutrɔdalawo vɛ, ne woaɖe to ɖe Babilonia, ame siwo katã hea da me la neva. Miva ɖe to ɖee godoo va kpe, migana ame aɖeke nasi o. Mixe nu siwo katã wòwɔ la ƒe fe nɛ, miwɔe nɛ abe ale si eya hã wɔe na ame bubuwo ene. Elabena edze aglã ɖe Yehowa, Israel ƒe Kɔkɔetɔ la ŋu.
30 Ko ia ʻe tō ai ʻa hono kau talavou ʻi he hala, pea ʻe tuʻusi ʻa hono kau tangata tau ʻi he ʻaho ko ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
Eya ta eƒe ɖekakpuiwo aku akaka ɖe mɔtatawo dzi eye ɖoɖoe azi le eƒe asrafowo nu gbe ma gbe.” Yehowae gblɔe.
31 ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, “Vakai ʻoku ou fili ʻaki koe, ʻa koe ko e fielahi, he kuo hokosia mai ho ʻaho, pea mo e kuonga te u ʻaʻahi ai kiate koe.
Aƒetɔ Yehowa, Dziƒoʋakɔwo ƒe Aƒetɔ lae gblɔ be, “Kpɔ ɖa, metso ɖe ŋutiwò, O dadala, elabena wò ŋkeke la va ɖo, wò toheɣi ɖo.
32 Pea ʻe tōhumu ʻo hinga ʻae fielahi, pea ʻe ʻikai fokotuʻu hake ia ʻe ha taha: pea te u tutu ʻae afi ʻi hono ngaahi kolo, pea te ne fakaʻauha takatakai kotoa pē ia.”
Dadala la akli nu adze anyi eye ame aɖeke mafɔe ɖe tsitrenu o. Matɔ dzo eƒe duwo eye dzo la afia ame siwo katã ƒo xlãe la hã.”
33 ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “Naʻe taʻomia fakataha ʻae fānau ʻa ʻIsileli pea mo e fānau ʻa Siuta: pea kuku maʻu ʻekinautolu kotoa pē naʻe ʻave pōpula ʻakinautolu; pea naʻe ʻikai te nau loto ke tukuange ʻakinautolu.
Ale Yehowa, Dziƒoʋakɔwo ƒe Aƒetɔ la, gblɔe nye esi: “Wote Israelviwo kple Yudatɔwo siaa ɖe anyi. Ame siwo katã ɖe aboyo wo la lé wo goŋgoŋ, eye wogbe asiɖeɖe le wo ŋu.
34 ʻOku mālohi ʻa honau Huhuʻi; ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau: te ne langomakiʻi ʻaupito ʻakinautolu, koeʻuhi ke ne foaki ʻae fiemālie ki he fonua, pea mo e maveuveu ki he kakai ʻo Papilone.
Evɔ la, woƒe Xɔnametɔ nye ŋusẽtɔ hafi, Yehowa, Dziƒoʋakɔwo ƒe Aƒetɔe nye eŋkɔ. Aʋli wo ta vevie, ale be wòana gbɔdzɔe woƒe anyigba, gake ana ame siwo katã le Babilonia la natsi dzimaɖi.”
35 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻE hoko ʻae heletā ki he kau Kalitia, mo e kakai ʻo Papilone, mo e houʻeiki, pea mo hono kau tangata poto.
Yehowa be, “Yi le Babiloniatɔwo yome! Etso ɖe ame siwo le Babilonia, woƒe dumegãwo kple woƒe nunyalawo ŋuti!
36 Pea ʻe hoko ʻae heletā ki he kau kākā; pea te nau loto vale: pea ʻe hoko ʻae heletā ki hono kau mālohi; pea te nau manavahē.
Yi atso ɖe eƒe aʋatsonyagblɔɖilawo ŋu eye woazu bometsilawo. Yi ati woƒe kalẽtɔwo yome eye ŋɔdzi alé wo!
37 Pea ʻe hoko ʻae heletā ki heʻenau fanga hoosi, mo ʻenau ngaahi saliote, mo e kakai kehekehe ʻoku ʻiate ia pea te nau liliu ʻo hangē ko e kau fefine: ʻe hoko ʻae heletā ki heʻene koloa; pea ʻe kaihaʻasia ʻakinautolu.
Yi atso ɖe eƒe sɔwo, tasiaɖamwo kple amedzro siwo katã wotsɔ aʋae la ŋuti eye woanɔ abe nyɔnuwo ene! Yi atso ɖe eƒe kesinɔnuwo ŋu eye woaha wo!
38 ʻE laʻāina ʻa hono ngaahi vai; pea te nau maha: he ko e fonua ia ʻoe meʻa fakatātā kuo tā, pea ʻoku nau vikiviki ʻi he ngaahi tamapua.
Kuɖiɖi neto eƒe tɔsisiwo me, ne woamie ƒiaƒiaƒia, elabena enye anyigba si yɔ fũu kple legbawo, legba siwo adze aɖaʋa le ŋɔdzi ta.”
39 Ko ia ʻe nofo ai ʻae fanga manu hehengi ʻoe toafa, pea mo e fanga manu hehengi ʻoe ngaahi motu, pea ʻe nofo ai ʻae fanga lulu; pea ʻe ʻikai fakakakai ia ʻo taʻengata; pea ʻe ʻikai ha toe nofo ʻe fai ai mei he toʻutangata ki he toʻutangata.
Yehowa be, “Ava eme be lã wɔadãwo kple amegaxiwo anɔ afi ma, eye golowo hã atso aƒe ɖe afi ma. Maganye amenɔƒe alo amewo magatso aƒe ɖi akpɔ o, tso dzidzime yi dzidzime.
40 ʻE tatau ia mo e fakaʻauha ʻe he ʻOtua ʻa Sotoma mo Komola, pea mo e ngaahi kolo ofi ki ai,” ʻoku pehē ʻe Sihova; “ʻE ʻikai nofo ai ha tangata, pea ʻe ʻikai ʻāunofo ki ai ʻae foha ʻoe tangata.
Anɔ ko abe ale si metsrɔ̃ Sodom kple Gomora kple du siwo ƒo xlã wo lae ene, ale be ame aɖeke magatso aƒe ɖi o eye ame aɖeke manɔ afi ma hã o.”
41 “Vakai, ʻe haʻu ʻae kakai mei he tokelau, ko e puleʻanga lahi, pea ʻe tuʻu hake ʻae ngaahi tuʻi mei he ngaahi fonua mamaʻo.
“Kpɔ ɖa! Aʋakɔ aɖe ho tso anyiehe gbɔna, wode adã ta me na dukɔ gã aɖe kple fia gbogbo aɖewo tso anyigba ƒe mlɔenuwo ke gbɔna.
42 Te nau kuku ki he kaufana mo e tao: te nau ʻita, pea ʻe ʻikai fai ʻaloʻofa: ʻe longoaʻa honau leʻo ʻo hangē ko e tahi, pea te nau heka ki he fanga hoosi, pea ʻe teu tau taki taha, ʻo hangē ko e tangata tau kiate koe, ʻE taʻahine ʻo Papilone.
Wogbɔna kple aŋutrɔ kple akplɔ. Woƒe ta me sẽ, eye womekpɔa nublanui o. Esi wole woƒe sɔwo dzi gbɔna la, woƒe hoowɔwɔ le abe atsiaƒue dze agbo ene. Wobla akpa abe ame siwo dze aʋa ɖi ene be woava akpe aʋa kpli wò, Oo, Babilonia vinyɔnu.
43 Naʻe fanongo ki heʻenau ongoongo ʻe he tuʻi ʻo Papilone, pea kuo hoko ʻo vaivai hono nima: pea kuo maʻu ia ʻe he mamahi, mo e feinga ʻo hangē ko e fefine ʻoku langā.
Babilonia fia se nya tso wo ŋu xoxo eye eƒe lãme fa. Vɔvɔ̃ ɖoe eye wòse veve abe nyɔnu si le ku lém la ene.
44 Vakai te ne ʻalu hake ʻo hangē ko e laione, mei he fonu mahakehake ʻo Sioatani ki he nofoʻanga ʻoe mālohi: ka te u pule ke nau hola fakafokifā meiate ia: pea ko hai ha tangata kuo fili koeʻuhi ke u tuʻutuʻuni ke puleʻi ia? He ko hai ʻoku tatau mo au? Pea ko hai te ne akonakiʻi au? Pea ko hai ʻae tauhi ko ia ke ne tuʻu ʻi hoku ʻao?”
Abe dzata si do go tso Yɔdan ƒe ave dodo me, hege ɖe gbe dama nyui dzi ene la, nenema maɖe Babilonia ɖe nu tso eƒe anyigba dzi zi ɖeka kpoyi! Ame kae nye ame tiatia si madɔ wòawɔ esia? Ame kae le abe nye ene eye ame kae ate ŋu anɔ te ɖe nunye? Alẽkplɔla ka ate ŋu atsi tsitre ɖe ŋunye?”
45 Ko ia mou fanongo ki he fakakaukau ʻa Sihova, ʻaia kuo ne tuʻutuʻuni ki Papilone; pea mo e tuʻutuʻuni, kuo ne tuʻutuʻuni ki he kakai ʻo Kalitia: ko e moʻoni ʻe ʻave ʻakinautolu ʻe he siʻi hifo: ko e moʻoni te ne ngaohi honau nofoʻanga ko e potu liʻaki ʻiate kinautolu.
Eya ta se nu si Yehowa ɖo ɖe Babilonia ŋu kple nu si ƒe susu wòwɔ ɖi ɖe Babiloniatɔwo ƒe anyigba ŋu: Woakplɔ lãha ƒe suetɔwo adzoe, agblẽ woƒe gbeɖuƒe keŋkeŋkeŋ le woƒe nuwɔwɔwo ta.
46 ʻOku ngalulu ʻae kelekele ʻi he longoaʻa ʻoe kapa ʻo Papilone, pea ʻe ongo atu ʻene tangi ki he kakai kotoa pē.”
Babilonia xɔxɔ ƒe ɣli ana anyigba naʋuʋu, eye eƒe aviɣli aɖi le dukɔwo dome.