< ʻIsaia 63 >

1 Ko hai eni ʻoku haʻu mei ʻItomi, mo e kofu kulokula mei Posila? ʻA eni ʻoku nāunauʻia hono kofu, ʻo ne hāʻele ʻi he lahi ʻo hono mālohi? “Ko au ia ʻoku folofola ʻi he māʻoniʻoni, ko e māfimafi ke fakamoʻui.”
¿Quién es este que viene de Edom, con ropas de color rojo sangre de Bosra? ¿Majestuoso en su vestidura, caminando con orgullo en su gran fuerza? Yo que hablo en justicia, poderoso para la salvación.
2 Ko e hā ʻoku kulokula ai ho ngaahi kofu, pea tatau ho ngaahi kofu mo ia ʻoku molomoloki ʻi he tataʻoʻanga uaine?
¿Por qué está roja tu ropa y por qué tus ropas son como las de alguien que está triturando las uvas?
3 “Kuo u molomoloki tokotaha pe ʻae tataʻoʻanga ʻoe uaine; pea naʻe ʻikai kau ha tokotaha kiate au: ne u molomoloki ʻakinautolu ʻi heʻeku ʻita, pea moeʻi ʻakinautolu ʻi hoku houhau lahi; pea kuo pani hoku kofuʻaki honau toto, pea ne u ngaohi ke lanu hoku ngaahi kofu kotoa pē.
He estado pisoteando las uvas solo en el lagar, y de los pueblos no había ningún hombre conmigo; en mi ira y en mi pasión, fueron aplastados bajo mis pies; y mis ropas han sido salpicadas con su sangre, y toda mi ropa ha sido profanada.
4 He ʻoku ʻi hoku loto ʻae ʻaho ʻoe fai totongi, pea kuo hokosia ʻae taʻu ʻo hoku huhuʻi.
Porque el día de venganza está en mi corazón, y ha llegado el año de mis redimidos.
5 Pea ne u vakai, pea naʻe ʻikai ha taha ke tokoni; pea ne u ofo ʻi he ʻikai ha taha ke poupou hake: ko ia naʻe ʻomi ʻe hoku nima ʻoʻoku ʻae fakamoʻui kiate au; pea ko hoku houhau, naʻa ne poupou au.
Y vi que no había quien ayudara, y me asombre que no hubiera quien apoyara; así que mi brazo hizo la obra de la salvación, y mi ira fue mi apoyo.
6 Pea ne u molomoloki ʻae kakai ʻi hoku houhau, pea ngaohi ke nau konā ʻi he houhau lahi, pea ne u ʻomi ʻenau mālohi ki he kelekele.”
Y en mi furor los pueblos fueron aplastados bajo mis pies, y los embriagué en mi ira, y derribaré a tierra sus fortalezas.
7 Te u fakahā ʻae ngaahi ʻaloʻofa ʻa Sihova, mo e ngaahi fakamālō ʻa Sihova, ʻo hangē ko ia kotoa pē kuo foaki ʻe Sihova kiate kitautolu, pea mo e angalelei lahi ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻaia kuo ne foaki kiate kinautolu ʻo hangē ko ʻene ngaahi ʻaloʻofa, ʻo fakatatau mo hono lahi ʻaupito ʻo ʻene ʻaloʻofa ongongofua.
Daré noticias de las misericordias del Señor, y sus grandes obras, incluso todas las cosas que el Señor ha hecho por nosotros, en su gran gracia a la casa de Israel; incluso todo lo que ha hecho por nosotros en sus innumerables misericordias.
8 He naʻa ne pehē, “Ko e moʻoni ko hoku kakai ʻakinautolu, ko e fānau ʻe ʻikai te nau loi;” pea naʻe hoko ia ko honau Fakamoʻui.
Porque él dijo: Verdaderamente ellos son mi pueblo, hijos que no mienten; así que él fue su salvador de todos sus problemas.
9 ‌ʻI heʻenau mamahi kotoa pē naʻe mamahi ia, pea ko e ʻāngelo ʻo hono ʻao naʻa ne fakamoʻui ʻakinautolu: ʻi heʻene ʻofa mo ʻene manavaʻofa naʻa ne huhuʻi ʻakinautolu: pea ne toʻo hake ʻakinautolu, mo fua ʻakinautolu ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻi muʻa.
En toda angustia de ellos él fue angustiado, y él ángel de su presencia los salvo; en su amor y en su compasión él los liberó, y él los tomó en sus brazos, cuidándolos a través de los años.
10 Ka naʻa nau angatuʻu, pea fakamamahi ki hono Laumālie Māʻoniʻoni: ko ia naʻe liliu ai ia ko honau fili, pea naʻa ne tauʻi ʻakinautolu.
Pero ellos fueron contra él, causando dolor a su Santo Espíritu; por eso se volvió contra ellos y les hizo la guerra.
11 Pea naʻa ne manatu ki he ngaahi ʻaho ʻi muʻa, kia Mōsese, mo hono kakai, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻi fē ia naʻe ʻomi ʻakinautolu mei he tahi, fakataha mo e tauhi ʻo ʻene fanga sipi? ʻOku ʻi fē ia ʻaia naʻe ʻai kiate ia hono Laumālie māʻoniʻoni?
Entonces llegaron a su mente los tiempos antiguos, los días de Moisés, su siervo; y dijeron: ¿Dónde está el que los sacó del mar con el pastor de su rebaño? ¿Dónde está el que puso entre ellos su Espíritu Santo?
12 ‌ʻAia naʻe tataki ʻakinautolu ʻaki ʻae nima toʻomataʻu ʻo Mōsese, ʻaki ʻa hono nima nāunauʻia, ʻo vaheʻi ʻae vai ʻi honau ʻao, ke ngaohi moʻona ha huafa taʻengata?
El que hizo que su glorioso poder, fuera a la diestra de Moisés, por quien las aguas se separaron ante ellos, para hacerse un nombre eterno;
13 ‌ʻAia naʻe tataki ʻakinautolu ʻi he moana, ʻo hangē ko e hoosi ʻi he toafa, koeʻuhi ke ʻoua te nau tūkia?”
¿Quién los hizo pasar por las aguas profundas, como un caballo en la tierra baldía?
14 ‌ʻO hangē ko e ʻalu hifo ʻae fanga manu ki he vahaʻa moʻunga, naʻe ngaohi ia ʻe he Laumālie ʻo Sihova ke mālōlō: naʻe pehē hoʻo tataki ʻa hoʻo kakai, ke ngaohi moʻou ha huafa ongoongolelei.
Como el ganado que desciende al valle, ellos fueron sin caer, con el espíritu del Señor guiándonos; así que fuiste delante de tu pueblo, para hacerte un gran nombre.
15 ‌ʻAfio hifo mei he langi, pea vakai mei he ʻafioʻanga ʻo hoʻo māʻoniʻoni pea mo ho nāunau: kofaʻā ia hoʻo ʻofa mo hoʻo māfimafi, ʻae ngaue ʻo hoʻo manavaʻofa pea mo hoʻo ngaahi ʻaloʻofa kiate au? Kuo ke taʻofi ia?
Mira desde el cielo, desde tu santa y gloriosa morada: ¿Dónde está tu celo y tu poder? No detengas el movimiento de tu compasión y tus misericordias.
16 Ko e moʻoni ko ʻemau tamai koe, neongo ʻoku taʻeʻilo ʻakimautolu ʻe ʻEpalahame, pea taʻetokangaʻi ʻakimautolu ʻe ʻIsileli: ko koe, ʻE Sihova, ko ʻemau tamai, ko homau huhuʻi; talu mei muʻa ʻoku taʻetupu ʻa ho huafa.
Porque tú eres nuestro padre, aunque Abraham no nos conoce, e Israel no nos recuerde en nada: tú, Señor, eres nuestro padre; Desde los primeros días has tomado nuestra causa.
17 ‌ʻE Sihova, ko e hā kuo ke tuku ai ʻakimautolu ke mau hē mei ho ngaahi hala, pea fakafefeka homau loto ke ʻoua te mau manavahē kiate koe? Toe tafoki mai koeʻuhi ko hoʻo kau tamaioʻeiki, ko e ngaahi faʻahinga ʻo ho tofiʻa.
Oh Señor, ¿por qué nos envías a vagar por tus caminos, endureciendo nuestros corazones, para que no tengamos miedo de ti? Vuelve, por tus siervos, las tribus de tu herencia.
18 Kuo maʻu fuonounou pe ia ʻe he kakai ʻa hoʻo māʻoniʻoni: kuo molomoloki ʻe homau ngaahi fili ʻa ho fale tapu.
¿Por poco tiempo tu pueblo santo fue dueño de tu santuario, para que haya sido aplastado bajo los pies de nuestros enemigos?
19 ‌ʻOku ʻaʻau ʻakimautolu: naʻe ʻikai ʻaupito te ke puleʻi ʻakinautolu; naʻe ʻikai ui ʻaki ʻakinautolu ʻa ho huafa.
Nos hemos convertido en aquellos que nunca fueron gobernados por ti, como si nunca hubiéramos sido llamados por tu nombre.

< ʻIsaia 63 >