< ʻIsaia 36 >
1 Naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono taʻu ʻe hongofulu ma fā ʻoe pule ʻa Hesekaia, naʻe haʻu ʻa Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuta naʻe teu ki he tau, pea ne lavaʻi ʻakinautolu.
Le Fia Hezekia ƒe fiaɖuɖu ƒe ƒe wuienelia me la, Asiria fia, Senakerib ɖe to ɖe Yuda du siwo katã woglã la, eye wòɖu wo dzi.
2 Pea naʻe fekau atu ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ʻa Lapisake mei Lakisi ki Selūsalema kia Hesekaia mo e kongakau tokolahi mo ia. Pea naʻa ne tuʻu ʻi he veʻevai taupotu ki ʻolunga ʻi he hala lahi ʻoe ngoue ʻae tangata fakamaʻa kofu.
Emegbe la, Asiria fia dɔ eƒe aʋafia kple aʋakɔ gã aɖe tso Lakis ɖo ɖe Fia Hezekia le Yerusalem. Esi aʋafia la kple eŋumewo va tɔ ɖe Dzigbeta la ƒe tɔʋu to, le mɔ si ɖo ta avɔnyala ƒe nunyaƒe la,
3 Pea naʻe toki haʻu kiate ia ʻa Iliakimi, ko e foha ʻo Hilikia, ʻaia naʻe pule ʻi he fale, pea mo Sepina ko e tangata tohi, mo Soa, ko e foha ʻo ʻAsafi, ko e matāpule tohi.
Hilkia ƒe vi, Eliakim, ame si nye fiasã la ƒe dɔdzikpɔla, Sebna, agbalẽŋlɔla kple Asaf ƒe vi, Yoa, si nye nuŋlɔla la do go yi ɖakpee.
4 Pea pehē ʻe Lapisake kiate kinautolu, Mou pehē kia Hesekaia, “ʻOku pehē ʻe he tuʻi lahi, ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, Ko e hā koā ʻae falalaʻanga ni ʻoku ke falala ki ai?”
Aʋafia la gblɔ na wo be, “Gblɔ na Hezekia be: “‘Ale Asiria fia, fiagã la gblɔe nye esi: Nu ka dzi nètu wò dzideƒo sia ɖo?
5 Kuo ke pehē ʻe koe, (ka ko e lea taʻeʻaonga, ) “ʻOku ʻiate au ʻae fakakaukau mo e mālohi ki he tau: ka ʻoku ke falala kia hai, ke ke angatuʻu ai kiate au?
Ègblɔ be, aʋawɔmɔnu tɔxɛwo kple aʋawɔwɔ ƒe ŋusẽ le asiwò, ke nya ƒuƒluwo ko gblɔm nèle. Ame ka ŋu nèle ŋu ɖom ɖo hafi dze aglã ɖe ŋunye?
6 Vakai, ʻoku ke faʻaki ki he tokoni ʻoe kaho mafesi ni, ko ʻIsipite; ʻaia ʻi he faʻaki ki ai ha tangata, ʻe ʻasi ia ki hono nima, pea ʻe lavea ia: ʻoku pehē ʻa Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.”
Kpɔ ɖa, èle ŋu ɖom ɖe Egipte, aƒla ŋeŋe, atizɔti ma ŋu. Esi ne ame aɖe ziɔ ɖe eŋu la, aŋɔ asi nɛ ahade abi eŋu. Nenemae nye Egipte fia, Farao, na ame sia ame si aɖo ŋu ɖe eŋu.
7 Ka ʻi hoʻo pehē mai kiate au, “ʻOku mau falala kia Sihova ko homau ʻOtua: ʻikai kuo liʻaki ʻe Hesekaia hono ngaahi potu māʻolunga pea mo hono ngaahi feilaulauʻanga pea ne pehē ki Siuta, mo Selūsalema, ‘Te mou lotu ʻi he ʻao ʻoe feilaulauʻanga ni?’
Ke ne ègblɔ nam be, “Yehowa, miaƒe Mawu la ŋue miele ŋu ɖom ɖo la,” ɖe menye eya ƒe nuxeƒewo kple vɔsamlekpuiwoe Hezekia gbã hegblɔ na Yuda kple Yerusalem be, “Ele na mi be miasubɔ le vɔsamlekpui sia ŋgɔ oa?”
8 Ko ia ʻoku ou fekau kiate ko e ke ke ʻomi ʻae ngaahi meʻa fakamoʻoni, ki hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, pea te u foaki atu ʻae hoosi ʻe ua afe, ʻo kapau te ke faʻa fakaheka ʻe koe ha kau tangata ki ai.
“‘Va azɔ nàtso gbe kple nye amegã, Asiria fia. Matsɔ sɔ akpe eve na wò, ne ànya kpɔ edolawo ko.
9 Pea ka kuo pehē, ʻe fēfē hoʻo fakafoki ʻae mata ʻo ha ʻeikitau ʻoku siʻi hifo ʻi he ngaahi tamaioʻeiki ʻo ʻeku ʻeiki, pea falala ki ʻIsipite ke maʻu mei ai ʻae ngaahi saliote mo e kau tangata heka hoosi?
Ekema aleke nàte ŋu anya nye amegã ƒe dɔla si nye suetɔ, togbɔ be nèle ŋu ɖom ɖe Egipte ŋu be woakpe ɖe ŋuwò kple tasiaɖam kple sɔwo?
10 Pea kuo u haʻu eni ki he fonua ni ke tauʻi pea fakaʻauha ia ka e taʻekau ki ai ʻa Sihova? Naʻe pehē mai ʻe Sihova kiate au, ‘ʻAlu hake ki he fonua ni, pea fakaʻauha ia.’”
Gawu la, ɖe meva be madze anyigba sia dzi, ahatsrɔ̃e Yehowa manɔmea? Yehowa ŋutɔe gblɔ nam be maho aʋa ɖe dukɔ sia ŋuti ne matsrɔ̃e.’”
11 Pea naʻe toki pehē ʻe Iliakimi mo Sepina pea mo Soa kia Lapisake, “ʻOku mau kole kiate koe, ke ke lea ki hoʻo kau tamaioʻeiki ʻi he lea fakaSilia; he ʻoku mau ʻilo ia: kaeʻoua ʻe lea kiate kimautolu ʻi he lea fakaSiu, ʻi he telinga ʻoe kakai ʻoku tuʻu ʻi he ʻā.
Tete Eliakim, Sebna kple Yoa gblɔ na aʋafia la be, “Míeɖe kuku, ƒo nu na wò dɔlawo le Aramgbe me, elabena míese Aramgbe. Mègaƒo nu na mi le Hebrigbe me o. Ne menye nenema o la, ame siwo nɔ anyi ɖe glia dzi la ase wò nyawo gɔme.”
12 Ka naʻe pehē ʻe Lapisake, “Kuo fekau au ʻe heʻeku ʻeiki ki ho ʻeiki pea mo koe ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni? ʻIkai kuo ne fekau au ki he kau tangata ʻoku nofo ʻi he ʻā, ke nau kai honau kinohaʻa, pea inu honau tuʻutata, fakataha mo kimoutolu?
Aʋafiagã Rabsaki ɖo eŋu na wo be, “Ɖe wobe miaƒe amegã kple miawo gbɔ ko nye amegã ɖom ɖo be magblɔ nya siawo na, eye ame siwo le glia dzi la mele eme oa? Woawo kple miawo siaa, miaɖu miawo ŋutɔ ƒe afɔdzi, eye miano miawo ŋutɔ ƒe aɖuɖɔ.”
13 Pea naʻe toki tuʻu hake ʻa Lapisake, pea kalanga ia ʻi he leʻo lahi ʻi he lea fakaSiu, ʻo pehē, Mou fanongo ki he lea ʻae tuʻi lahi, ʻae tuʻi lahi ʻo ʻAsilia.
Tete aʋafiagã la te va hedo ɣli gblɔ le Hebrigbe me be, “Mise Asiria fia, fiagã la ƒe nyawo!
14 ʻOku pehē ʻe he tuʻi, ʻoua naʻa tuku ʻa Hesekaia ke kākaaʻi ʻakimoutolu; koeʻuhi ʻe ʻikai te ne faʻa fakamoʻui ʻakimoutolu.
Ale fia la gblɔe nye esi, migana Hezekia nable mi o. Mate ŋu aɖe mi o!
15 Pea ʻoua naʻa tuku ʻa Hesekaia ke ne fakalotoʻi ʻakimoutolu ke mou falala kia Sihova, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻe fakamoʻui ʻakitautolu ʻe Sihova:’ ʻe ʻikai tukuange ʻae kolo ni ki he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia.
Migana Hezekia nable mia nu be, miɖo dzi ɖe Yehowa ŋu o, esime wògblɔ be, ‘Yehowa aɖe mi godoo; womatsɔ du sia ade asi na Asiria fia o.’
16 ʻOua naʻa fanongo kia Hesekaia: he ʻoku pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia, Mou fakalelei mo au ʻaki ha foaki, pea haʻu kituaʻā kiate au: pea kai taki taha ʻi heʻene vaine, pea taki taha ʻi heʻene ʻakau ko e fiki, pea taki taha inu ʻae vai ʻo ʻene puha vai.
“Migaɖo to Hezekia o. Ale Asiria fia gblɔe nye esi: ‘Mido va gbɔnye, miawɔ ŋutifafa kplim.’ Ekema ame sia ame aɖu eƒe waintsetse kple gbotsetse, eye wòano eya ŋutɔ ƒe vudometsi
17 Kae ʻoua ke u haʻu ʻo ʻave ʻakimoutolu ki ha fonua ʻoku hangē ko homou fonua, ko e fonua ʻoe uite mo e uaine, ko e fonua ʻoe mā mo e ngoue vaine.
va se ɖe esime mava akplɔ mi ayi anyigba si ɖi mia tɔ la dzi, anyigba si dzi bli kple wain yeye, abolo kple waingblewo bɔ ɖo.
18 Vakai telia naʻa fakalotoʻi ʻakimoutolu ʻe Hesekaia, ʻo pehē, ‘ʻE fakamoʻui ʻakitautolu ʻe Sihova.’ ʻOku ai ha ʻotua ʻoe ngaahi puleʻanga kuo ne fakamoʻui hono fonua mei he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia?
“Migana Hezekia nable mi esi wògblɔ be, ‘Yehowa aɖe mi’ o. Ɖe dukɔ aɖe ƒe Mawu te ŋu ɖe eƒe anyigba tso Asiria fia ƒe asi me kpɔa?
19 ʻOku ʻi fē ʻae ngaahi ʻotua ʻo Hamati mo ʻAapati? ʻOku ʻi fē ʻae ngaahi ʻotua ʻo Sifaveimi? Pea kuo nau fakamoʻui ʻa Samēlia mei hoku nima?
Afi ka Hamat kple Arpad ƒe mawuwo le? Afi ka Sefarvaim ƒe mawuwo le? Ɖe wote ŋu xɔ Samaria le asinyea?
20 Ko hai ʻi he ngaahi ʻotua kotoa pē ʻoe ngaahi fonua ni, kuo fakamoʻui honau fonua mei hoku nima, koeʻuhi ke fakamoʻui ʻe Sihova ʻa Selūsalema mei hoku nima?”
Ke mawuwo dometɔ kawoe le dukɔ siawo katã me si te ŋu ɖe eƒe anyigbawo tso nye asi me kpɔ hafi Yehowa ya ate ŋu aɖe Yerusalem tso nye asimea?”
21 Ka naʻa nau fakalongo pe, pea ʻikai ha lea siʻi kiate ia: he naʻe pehē ʻae fekau ʻae tuʻi, “ʻOua naʻa talia ia.”
Ke ameawo katã zi ɖoɖoe, eye womeɖo nya aɖeke ŋu nɛ o, elabena fia la de se na wo be, “Migaɖo eŋu nɛ o.”
22 Pea naʻe toki haʻu kia Hesekaia ʻa Iliakimi, ko e foha ʻo Hilikia, ʻaia naʻe pule ʻi he fale, mo Sepina ko e tangata tohi, mo Soa, ko e foha ʻo ʻAsafi, ko e matāpule tohi, kuo mahae honau kofu, pea naʻe tala kiate ia ʻae ngaahi lea ʻa Lapisake.
Tete Hilkia ƒe vi, Eliakim, fiasã la dɔdzikpɔla, agbalẽŋlɔla Sebna kple Asaf ƒe vi, Yoa, si nye nuŋlɔla la dze awu le wo ɖokuiwo ŋu heyi Fia Hezekia gbɔ, eye wogblɔ nu siwo katã aʋafiagã la gblɔ la nɛ.