< Senesi 49 >

1 Pea naʻe fekau ʻe Sēkope ki hono ngaahi foha, ʻo pehē, “Mou fakataha mai, koeʻuhi ke u fakahā kiate kimoutolu ʻaia ʻe hoko kiate kimoutolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.
Yakob frɛɛ ne mmammarima nyinaa ka kyerɛɛ wɔn sɛ, “Mommɛtwa me ho nhyia, na menka mo deɛ ɛbɛba mo so.
2 “ʻAe ngaahi foha ʻo Sēkope, mou fakakātoa ʻakinautolu ʻo fanongo: pea fakafanongo kia ʻIsileli ko hoʻomou tamai.
“Yakob mmammarima, mommoaboa mo ho ano, na montie; montie mo agya Israel.
3 “Ko Lupeni, ko hoku ʻuluaki koe, ko hoku mālohi, mo e kamataʻanga ʻo hoku mālohi, ko e lelei mo e ngalingali ʻeiki, mo e fungani ʻoe mālohi.
“Ruben, wo na woyɛ mʼabakan. Wo na woyɛ me tumi ne mʼahoɔden nsɛnkyerɛnneɛ a ɛdi ɛkan a ɛboro animuonyam ne tumi so.
4 ‌ʻOku ke ngaueue koe ʻo hangē ko e vai, pea ʻe ʻikai te ke hoko ʻo lelei; koeʻuhi naʻa ke ʻalu ki he mohenga ʻo hoʻo tamai; pea naʻa ke fakaʻuliʻi ia: naʻa ke ʻalu ki hoku tokotoʻanga.
Woyɛ kirikiri sɛ asorɔkye, nanso worenkɔ so bio, ɛfiri sɛ, woforoo wʼagya mpa ne ne yere kɔdaeɛ, de guu mʼanim ase.
5 “Ko Simione mo Livai ko e ongo tokoua; ʻoku ʻi heʻena fakakaukau ʻae ngaahi meʻa tautea fakamamahi.
“Simeon ne Lewi yɛ anuanom. Wɔgyina hɔ ma basabasayɛ ne nsisie.
6 Ko hoku laumālie, ʻoua naʻa ke fie kau ki heʻena fakalilolilo; ko hoku ongoongolelei, ʻoua naʻa ke kau mo hona fakataha, he naʻa na tāmateʻi ʻae tangata ʻi heʻena ʻita, pea ʻi hona loto lahi, naʻa na holoki hifo ʻae ʻā maka.
Mma me nkɔka wɔn agyinatuo ho, ɛfiri sɛ, wɔnam wɔn abufuo so akunkum nnipa, na wɔkunkumm anantwie de gyee wɔn ani.
7 Malaʻia ki heʻena ʻita, he naʻe kakaha ia: mo ʻena lili he naʻe taʻeʻofa ia: te u tufa ʻakinaua ʻi Sēkope, mo veteki ʻakinaua ʻi ʻIsileli.
Nnome nka wɔn abufuo, ɛfiri sɛ, ano yɛ den, na ɛyɛ atirimuɔdensɛm! Ɛno enti, mɛbɔ wɔn asefoɔ ahwete Israelman mu nyinaa.
8 “Ko koe Siuta, ʻe fakamālō ki ai ʻa ho ngaahi tokoua; ʻe ʻi he kia ʻo ho ngaahi fili ʻa ho nima; ʻe punou kiate koe ʻae ngaahi fānau ʻa hoʻo tamai.
“Yuda, wo nuammarimanom bɛyi wo ayɛ. Wobɛsɛe wʼatamfoɔ nyinaa. Wʼagya mmammarima bɛkoto wo.
9 Ko e ʻuhiki laione ʻa Siuta: ko hoku foha kuo ke ʻalu hake mei he tamatea: naʻa ne tulolo, ʻo tokoto ʻo hangē ko e laione, pea hangē ko e laione motuʻa; pea ko hai te ne ueʻi hake ia?
Ao, Yuda, woyɛ gyata ba a woawe wʼatamfoɔ ɛnam awie. Wote sɛ gyata a wabutu. Hwan na ɔbɛtumi akɔka no?
10 E ʻikai mole ʻae tokotoko ʻoe pule ia Siuta, pe ha taha ke foaki ʻae fono mei hono vaʻe, kaeʻoua ke hāʻele mai ʻa Sailo; pea ʻe ʻiate ia ʻae tānaki fakataha ʻoe kakai.
Ahempoma remfiri Yuda nsam, na saa ara nso na ahempoma remfiri ne nan ntam, kɔsi sɛ, deɛ ɛyɛ ne dea a aman nyinaa bɛtie no no bɛba.
11 Te ne noʻotaki ʻene ʻuhiki ki he vaine, mo ʻene ʻuhiki ʻasi ki he vaine mātuʻaki lelei; te ne fō hono ngaahi kofu ʻi he uaine, mo hono ngaahi kofu ʻi he toto ʻoe kālepi.
Ɔbɛsa nʼafunumu wɔ bobe dua mu. Ɔde nʼafunumu ba bɛsa bobe pa mman mu. Ɔbɛsi ne ntoma wɔ nsã mu, na wasi nʼatadeɛ nso wɔ bobesa kɔɔ mu.
12 E kulokula hono mata ʻi he uaine, pea ʻe hinehina hono nifo ʻi he huʻahuhu.
Nʼaniwa aba bɛbiri asene bobesa. Ne se bɛyɛ fitaa asene nufosuo.
13 “E nofo ʻa Sepuloni ʻi he taulanga ki tahi; pea ko e taulanga ia ki he ngaahi vaka: pea ʻe aʻu atu ʻa hono ngataʻanga ki Saitoni.
“Sebulon bɛtena mpoano. Ɔbɛsisi ahyɛngyinabea ama ahyɛn. Nʼahyeɛ so bɛtrɛ akɔsi Sidon.
14 “Ko e ʻasi mālohi ʻa ʻIsaka, ʻoku tokoto ia ʻi he tauloto ʻoe kavenga ʻe ua.
“Isakar yɛ afunumu hoɔdenfoɔ a ɔbutu hɔ rehome wɔ nnwankuo mu.
15 Pea ʻe pehē ʻe ia ʻoku lelei ʻae fiemālie, pea ʻoku mata lelei ʻae fonua; pea ʻe fakapunou hifo hono uma ke haʻamo, pea ʻe hoko ia ko e tamaioʻeiki ki he tukuhau.
Sɛ ɔhunu sɛdeɛ nʼahomegyebea yɛ fa a, ne sɛdeɛ nʼasase no so dwo a, ɔbɛkuntunu agye adesoa, na wapene so sɛ akoa ama ɔhyɛ adwuma.
16 “E fakamaau hono kakai ʻe Tani, ʻo hangē ko e tokotaha ʻae faʻahinga ʻo ʻIsileli.
“Dan bɛbu ne manfoɔ atɛn sɛ Israel mmusuakuo no baako.
17 Ko e ngata fekai ʻa Tani ʻi he veʻehala, ko e ngata ia ʻi he hala, ʻoku ne uʻu ʻae mui vaʻe ʻoe hoosi, ko ia ʻe hinga ki mui ai ʻae tangata heka hoosi.
Dan bɛyɛ sɛ ɔtweaseɛ a ɔda kwankyɛn; ɔbɛyɛ sɛ ahuritia a ɔnam tempɔn mu a ɔka ɔpɔnkɔ nantin, sɛdeɛ ɛbɛma ne sotefoɔ ate ahwe nʼakyiri.
18 “Kuo u tatali ki hoʻo fakamoʻui ʻe Sihova.
“Ao, Awurade, wo nkwagyeɛ na meretwɛn.
19 “Ko Kata, ʻe lavaʻi ia ʻe ha kongakau, ka te ne toki ikuna ʻamui.
“Nnipa bɔnefoɔ bɛto ahyɛ Gad so, na ɔno nso bɛti wɔn ato ahyɛ wɔn so.
20 “E tupu ia ʻAseli ʻae mā lelei, pea ʻe tupu ʻiate ia ʻae ngaahi meʻakai fakaʻeiʻeiki.
“Aser aduane a ɔdi no bɛyɛ aduane pa. Na ɔbɛma ahennuane a ɛyɛ akɔnnɔ.
21 “Ko e hainiti ʻa Nafitali kuo vete ange: ʻoku ne lea ʻaki ʻae ngaahi lea lelei.
“Naftali te sɛ ɔforoteɛ a wɔagyaa no a ɔwo mma ahoɔfɛfoɔ.
22 “Ko e vaʻa fua lahi ʻa Siosefa, ʻio, ko e vaʻa fua ia ʻoku ofi ki he vai; ʻoku kaka hake hono ngaahi vaʻa ʻi he funga ʻā.
“Yosef yɛ ngo dua a ɛso aba, a ɛsi asutene ho, na ne mman tra afasuo.
23 Kuo fakamamahi lahi ia ʻe he kau tangata fana, ʻo nau fanaʻi ia, mo fehiʻa kiate ia:
Agyantofoɔ kaa no hyɛeɛ, de abufuo to hyɛɛ ne so.
24 Ka naʻe tuʻumaʻu ʻene kaufana ʻi he mālohi, pea naʻe fakamālohi ʻae kupuʻi nima ʻo hono nima, ʻe he nima ʻoe Māfimafi ʻo Sēkope. ʻOku mei ai ʻae Tauhi, ko e Maka ʻo ʻIsileli:
Nanso, ne bɛma no gyinaa pintinn, na ne basa mu yɛɛ den; esiane Otumfoɔ Onyankopɔn a Yakob somm no no a ɔyɛ odwanhwɛfoɔ ne Israel botantim no;
25 ‌ʻIo, mei he ʻOtua ʻo hoʻo tamai, ʻaia te ne tokoniʻi koe; pea ʻi he Māfimafi, ʻaia te ne tāpuaki koe ʻaki ʻae ngaahi tāpuaki ʻoe langi mei ʻolunga, mo e ngaahi tāpuaki ʻoe loloto ʻoku ʻi lalo, mo e tāpuaki ʻoe ngaahi huhu, pea mo e manāva:
esiane Onyankopɔn a wʼagya somm no a ɔboa wo no; Otumfoɔ a ɔde ɔsoro nhyira bɛhyira wo; nhyira a ɛfiri asase ase pɛɛ; nhyira a ɛfiri nufoɔ ne yafunu mu no.
26 Ko e ngaahi tāpuaki ʻa hoʻo tamai kuo māhilihili ia ki ʻolunga ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa hoʻo ngaahi kui, ʻo aʻu ki he mātuʻaki ngataʻanga mamaʻo ʻoe ngaahi moʻunga taʻengata; te nau ʻi he ʻulu ʻo Siosefa, pea ki he tumuʻaki ʻoe ʻulu ʻo ia naʻe vaheʻi mei hono ngaahi tokoua.
Wʼagya nhyira a wɔahyira no no bɛdɔɔso asene tete ntredee mmepɔ ne nkokoɔ a ɛtintim hɔ daa no so nnɔbaeɛ. Yeinom nyinaa mmra Yosef a ɔda mu fua a wɔpaa no firii ne nuanom mu no so.
27 “E ʻuakai ʻa Penisimani ʻo hangē ko e ulofi: te ne kai ʻi he pongipongi ʻaia kuo ne maʻu, pea te ne tufa ʻi he pō ʻae koloa kuo vete.”
“Benyamin yɛ pataku a ɔyɛ nam; ɔbɔ aporɔ anɔpa, kye nʼahaboa we, na ɛduru anwummerɛ a, ɔkyekyɛ ɛnam nkaeɛ no.”
28 Ko e ngaahi faʻahinga ʻe hongofulu ma ua eni ʻo ʻIsileli; pea ko eni ia naʻe lea ʻaki ʻe heʻenau tamai kiate kinautolu, ʻo ne tāpuaki ʻaki ʻakinautolu; naʻa ne tāpuaki ʻakinautolu taki taha, ʻo fakatatau ki hono tāpuaki ʻoʻona.
Yei ne nhyira a Israel mmusuakuo dumienu no agya de hyiraa wɔn; obiara ne sɛdeɛ ɛfata no.
29 Pea fonosia ia kiate kinautolu, ʻo ne pehē: “E tānaki au ki hoku kakai ka mou tanu au mo ʻeku ngaahi tamai ʻi he ʻana ʻoku ʻi he ngoue ʻa ʻEfilone ʻoe faʻahinga ʻo Heti.
Yakob rebɛwuo no, ɔka kyerɛɛ wɔn hyɛɛ wɔn sɛ, “Aka kakraa bi, na wɔrebɛfa me akɔka me mpanimfoɔ ho. Sɛ mewu a, monsie me wɔ ɔboda a ɛwɔ Hetini Efron afuo a wɔsiee me mpanimfoɔ mu no mu.
30 ‌ʻI he ʻana ʻoku ʻi he ngoue ʻi Makipila, ʻaia ʻoku hanga atu ki Mamili, ʻi he fonua ko Kēnani, ʻaia naʻe fakatau ʻe ʻEpalahame, mo e ngoue ʻa ʻEfilone ʻoe kau Heti, ko e potu maʻana ko e tanuʻanga.
Ɛno ne ɔboda ne afuo a ɛwɔ Makpela, a ɛbɛn Mamrɛ a ɛwɔ Kanaan asase so no. Abraham tɔɔ saa ɔboda no firii Hetini Efron nkyɛn, de yɛɛ amusieeɛ.
31 Naʻa nau tanu ʻi ai ʻa ʻEpalahame mo hono uaifi ko Sela; pea naʻa nau tanu ʻi ai ʻa ʻAisake mo hono uaifi ko Lepeka pea naʻaku tanu ʻi ai ʻa Lia.
Saa ɔboda no mu na wɔsiee Abraham ne ne yere Sara. Ɛhɔ ara nso na wɔsiee Isak ne ne yere Rebeka, na mesiee Lea nso.
32 Naʻe fakatau ʻae ngoue mo e ʻana ʻoku ʻi ai, mei he fānau ʻa Heti.”
Me nana Abraham tɔɔ afuo no ne ɔboda a ɛka ho no nyinaa firii Hetifoɔ no nkyɛn.”
33 Pea kuo fakaʻosi ʻe Sēkope ʻene fekau ki hono ngaahi foha, pea naʻa ne hamusi hake hono vaʻe ʻi he mohenga, pea tukuange ʻe ia hono laumālie, pea naʻe tānaki ia ki hono kakai.
Ɛberɛ a Yakob kasa kyerɛɛ ne mma no wieeɛ no, ɔmaa ne nan so guu ne mpa so wuiɛ. Wɔkɔsiee no wɔ ne mpanimfoɔ nkyɛn.

< Senesi 49 >