< Senesi 49 >
1 Pea naʻe fekau ʻe Sēkope ki hono ngaahi foha, ʻo pehē, “Mou fakataha mai, koeʻuhi ke u fakahā kiate kimoutolu ʻaia ʻe hoko kiate kimoutolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.
Basa naa ma, Yakob denu roꞌe basa ana nara. Ara rema ma, nafadꞌe nae, “Ana nggare! Ima miꞌibꞌue deka mo au dei. Au ae ufadꞌe hei esa-esaꞌ dala masodꞌa na sia fai maꞌabui na.”
2 “ʻAe ngaahi foha ʻo Sēkope, mou fakakātoa ʻakinautolu ʻo fanongo: pea fakafanongo kia ʻIsileli ko hoʻomou tamai.
Basa ma Yakob nafadꞌe memaꞌ ana nara nae, “Taꞌo ia! Yakob ana nara! Ima, mimbiriiꞌ rereoꞌ au. Rena ama ma Israꞌel oꞌolaꞌ na.
3 “Ko Lupeni, ko hoku ʻuluaki koe, ko hoku mālohi, mo e kamataʻanga ʻo hoku mālohi, ko e lelei mo e ngalingali ʻeiki, mo e fungani ʻoe mālohi.
Ruben! Ho ia, au ana ulu ngga! Au teteas ngga, ma lima ona ngga. Atahori fee hadat lenaꞌ neu nggo.
4 ʻOku ke ngaueue koe ʻo hangē ko e vai, pea ʻe ʻikai te ke hoko ʻo lelei; koeʻuhi naʻa ke ʻalu ki he mohenga ʻo hoʻo tamai; pea naʻa ke fakaʻuliʻi ia: naʻa ke ʻalu ki hoku tokotoʻanga.
Te rala ma nda matetuꞌ sa, nda mitaꞌ mae hihii-nanau ma bee sa boe, onaꞌ tasiꞌ ree na neu-nema. Aiboiꞌ ma, muu sungguꞌ mo sao ngga Bilha, de munggenggeo ama ma koi na. Naa de, ho panggat aꞌa ma mopo e.
5 “Ko Simione mo Livai ko e ongo tokoua; ʻoku ʻi heʻena fakakaukau ʻae ngaahi meʻa tautea fakamamahi.
Simeon ma Lewi! Hei ruꞌa nggi ona esaꞌ, huu ama akaꞌ mae mitati, tao miꞌisususaꞌ atahori.
6 Ko hoku laumālie, ʻoua naʻa ke fie kau ki heʻena fakalilolilo; ko hoku ongoongolelei, ʻoua naʻa ke kau mo hona fakataha, he naʻa na tāmateʻi ʻae tangata ʻi heʻena ʻita, pea ʻi hona loto lahi, naʻa na holoki hifo ʻae ʻā maka.
Hei maꞌahe tati miꞌetuꞌ sapi ra ei ua nara, fo ara sorereo reuꞌ a mamana nara. Hei deꞌulaka mara fai, hei miminasa seli ma henggu nisi mara, losa misa atahori ra. Naa de, au nda nau rena hei oꞌola mara sa. Au o nda nau sambor o hei dedꞌea ma sa.
7 Malaʻia ki heʻena ʻita, he naʻe kakaha ia: mo ʻena lili he naʻe taʻeʻofa ia: te u tufa ʻakinaua ʻi Sēkope, mo veteki ʻakinaua ʻi ʻIsileli.
De ia naa, au sumba-ndoo nasaborii mara, huu naseliꞌ ena. Ma nasa mara nda miꞌena sue-laiꞌ mbei sa boe. Dei fo mesaꞌ nggi lemba-dꞌoi deꞌulaka mara naa. Lamatualain mbia-nggari tititi-nonosi mara, fo ara leo nggari-nggari sudꞌiꞌ a bee reu sia rae Israꞌel.
8 “Ko koe Siuta, ʻe fakamālō ki ai ʻa ho ngaahi tokoua; ʻe ʻi he kia ʻo ho ngaahi fili ʻa ho nima; ʻe punou kiate koe ʻae ngaahi fānau ʻa hoʻo tamai.
Yahuda! Nara ma sosoa na nae ‘koa-kio’. Dei fo odꞌi-aꞌa mara koa ma fee hadat neu nggo. Boe ma ho tuni-ndeni musu mara, losa ara nda botiꞌ rala langga nara sa.
9 Ko e ʻuhiki laione ʻa Siuta: ko hoku foha kuo ke ʻalu hake mei he tamatea: naʻa ne tulolo, ʻo tokoto ʻo hangē ko e laione, pea hangē ko e laione motuʻa; pea ko hai te ne ueʻi hake ia?
Ho onaꞌ a meoaku manaseliꞌ, sangga nanaat ao ma. Meoaku mone lea ao na fo nae sungguꞌ, ma nda hambu atahori rambarani reti ngganggu sa. Meoaku ine nanea ana na, ma nda hambu atahori rambarani reti ngganggu sa. Atahori o ramatau nggo, de nda rambarani tao mataꞌ-mataꞌ neu nggo sa.
10 E ʻikai mole ʻae tokotoko ʻoe pule ia Siuta, pe ha taha ke foaki ʻae fono mei hono vaʻe, kaeʻoua ke hāʻele mai ʻa Sailo; pea ʻe ʻiate ia ʻae tānaki fakataha ʻoe kakai.
Dei fo ho ia, toꞌu parendaꞌ. Tititi-nonosi mara boe o toꞌu parendaꞌ tungga-tungga, losa esa mana naena hak manaseliꞌ endoꞌ toꞌu parendaꞌ naa. Basa leo ra ramahere ma rena e.
11 Te ne noʻotaki ʻene ʻuhiki ki he vaine, mo ʻene ʻuhiki ʻasi ki he vaine mātuʻaki lelei; te ne fō hono ngaahi kofu ʻi he uaine, mo hono ngaahi kofu ʻi he toto ʻoe kālepi.
Dei fo musodꞌa no nemehoꞌot. Hii saa, naa, akaꞌ a sia. Mae tao saa o, dadꞌiꞌ a. Banda mara, no osi ra mbule-bꞌoa nara o nae na seli, losa leꞌa-nggari.
12 E kulokula hono mata ʻi he uaine, pea ʻe hinehina hono nifo ʻi he huʻahuhu.
Ho nana-nininu mara, maladꞌa-maladꞌaꞌ, nda basa-bꞌasa sa.
13 “E nofo ʻa Sepuloni ʻi he taulanga ki tahi; pea ko e taulanga ia ki he ngaahi vaka: pea ʻe aʻu atu ʻa hono ngataʻanga ki Saitoni.
Sebulon! Ho rae-oe mara loa na seli, deka noꞌ a tasiꞌ, natooꞌ no kota Sidꞌon. Ofai mia bee-bꞌee rema nggari nafuꞌ no leo nenee sia namo ma.
14 “Ko e ʻasi mālohi ʻa ʻIsaka, ʻoku tokoto ia ʻi he tauloto ʻoe kavenga ʻe ua.
Isaskar! Ho ia, onaꞌ banda keledei maꞌadereꞌ, huu langga fatu ma nda nenelabꞌan sa. Mete ma keledei luꞌu sia dalaꞌ taladꞌa na, esa o nda bisa nafefelaꞌ e sa, fo laoꞌ nakandoo fai. Mete ma keledei nita kambo maloleꞌ sia seriꞌ na, naa, nda denu sa o, lemba nala neꞌefufuan fo lao neuꞌ ena. Ho, onaꞌ naa boe.
15 Pea ʻe pehē ʻe ia ʻoku lelei ʻae fiemālie, pea ʻoku mata lelei ʻae fonua; pea ʻe fakapunou hifo hono uma ke haʻamo, pea ʻe hoko ia ko e tamaioʻeiki ki he tukuhau.
16 “E fakamaau hono kakai ʻe Tani, ʻo hangē ko e tokotaha ʻae faʻahinga ʻo ʻIsileli.
Dan! Nara ma sosoa na ‘mana nggero’. Ho ia, mo tititi-nonosi mara, dei fo miꞌetuꞌ Israꞌel ra dedꞌea nda misilaꞌe esa saꞌ boe.
17 Ko e ngata fekai ʻa Tani ʻi he veʻehala, ko e ngata ia ʻi he hala, ʻoku ne uʻu ʻae mui vaʻe ʻoe hoosi, ko ia ʻe hinga ki mui ai ʻae tangata heka hoosi.
Ho ia onaꞌ mengge mana sungguꞌ sia dalaꞌ suu na. Mete ma atahori sae ndara tungga naa, aiboiꞌ na, mengge a ero ndara ei na, de atahori naa tudꞌa. Ho o muꞌutetee hahambuꞌ, naa mata muu.
18 “Kuo u tatali ki hoʻo fakamoʻui ʻe Sihova.
LAMATUALAIN! Au hule-huleꞌ fo fee masodꞌaꞌ neu basa hai.
19 “Ko Kata, ʻe lavaʻi ia ʻe ha kongakau, ka te ne toki ikuna ʻamui.
Gad! Nara ma lii na naeꞌ a onaꞌ a ‘netati’. Dei fo mana rambok ra ratati ro nggo, te mutati musenggiꞌ se.
20 “E tupu ia ʻAseli ʻae mā lelei, pea ʻe tupu ʻiate ia ʻae ngaahi meʻakai fakaʻeiʻeiki.
Aser! Dei fo osi mara mbule-bꞌoa nara malole na seli. Losa ho bisa tao kokis mataꞌ-mataꞌ, fo maneꞌ ra rema hasa sia nggo.
21 “Ko e hainiti ʻa Nafitali kuo vete ange: ʻoku ne lea ʻaki ʻae ngaahi lea lelei.
Naftali! Ho ia, onaꞌ banda rusa ine mana nela fuiꞌ, huu nda hambu atahori ralalao nggo sa. Ho o bꞌonggi mala ana mara akaꞌ a meulauꞌ ra.
22 “Ko e vaʻa fua lahi ʻa Siosefa, ʻio, ko e vaʻa fua ia ʻoku ofi ki he vai; ʻoku kaka hake hono ngaahi vaʻa ʻi he funga ʻā.
Yusuf! Ho onaꞌ hau huu mana malonggeꞌ nasodꞌa deka no oe mataꞌ. Ho dꞌana mara nama risiꞌ lutu naruꞌ.
23 Kuo fakamamahi lahi ia ʻe he kau tangata fana, ʻo nau fanaʻi ia, mo fehiʻa kiate ia:
Hambu atahori fua rala mera nara neu nggo, onaꞌ musu a busu nggo.
24 Ka naʻe tuʻumaʻu ʻene kaufana ʻi he mālohi, pea naʻe fakamālohi ʻae kupuʻi nima ʻo hono nima, ʻe he nima ʻoe Māfimafi ʻo Sēkope. ʻOku mei ai ʻae Tauhi, ko e Maka ʻo ʻIsileli:
Te Lamatualain fo au umuhereꞌ a, tulu-fali nggo. Ana tao lima ma maꞌadereꞌ, fo busu labꞌan baliꞌ se. Mae mia dꞌoo-dꞌooꞌ o, ho musenggiꞌ se, huu Lamatualain tulun nggo. Koasa Na memaꞌ manaseliꞌ tebꞌe. De au umuhena E, huu Ana mana nanea au.
25 ʻIo, mei he ʻOtua ʻo hoʻo tamai, ʻaia te ne tokoniʻi koe; pea ʻi he Māfimafi, ʻaia te ne tāpuaki koe ʻaki ʻae ngaahi tāpuaki ʻoe langi mei ʻolunga, mo e ngaahi tāpuaki ʻoe loloto ʻoku ʻi lalo, mo e tāpuaki ʻoe ngaahi huhu, pea mo e manāva:
Dei fo Ana nanea nggo. Ana fee nggo papala-babꞌanggiꞌ mia lalai ma raefafoꞌ. Ana o fee papala-babꞌanggiꞌ fo bꞌonggi anaꞌ ao meulauꞌ hetar.
26 Ko e ngaahi tāpuaki ʻa hoʻo tamai kuo māhilihili ia ki ʻolunga ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa hoʻo ngaahi kui, ʻo aʻu ki he mātuʻaki ngataʻanga mamaʻo ʻoe ngaahi moʻunga taʻengata; te nau ʻi he ʻulu ʻo Siosefa, pea ki he tumuʻaki ʻoe ʻulu ʻo ia naʻe vaheʻi mei hono ngaahi tokoua.
Mbuku-leteꞌ ra nda mopo sa. Ma au papala-babꞌanggi ngga ia, naeꞌ lenaꞌ basa papala-babꞌanggi mia mbuku-leteꞌ ra! Basa papala-babꞌanggiꞌ ia ra, mbori-mboꞌa neu nggo, huu ho manaseliꞌ lenaꞌ odꞌi-aꞌa mara.
27 “E ʻuakai ʻa Penisimani ʻo hangē ko e ulofi: te ne kai ʻi he pongipongi ʻaia kuo ne maʻu, pea te ne tufa ʻi he pō ʻae koloa kuo vete.”
Benyamin! Mbarani ma onaꞌ busa fui mana ndoeꞌ. Feꞌe fefetuꞌ, ana neu sombu nala nanaat na ena. Te mete ma tetembaꞌ, ana neu babanggi sisa-sisa nara, fee ana nara. Tititi-nonosi mara o manaseliꞌ onaꞌ naa boe!”
28 Ko e ngaahi faʻahinga ʻe hongofulu ma ua eni ʻo ʻIsileli; pea ko eni ia naʻe lea ʻaki ʻe heʻenau tamai kiate kinautolu, ʻo ne tāpuaki ʻaki ʻakinautolu; naʻa ne tāpuaki ʻakinautolu taki taha, ʻo fakatatau ki hono tāpuaki ʻoʻona.
No taꞌo naa, Yakob nafadꞌe memaꞌ ana nara dala masodꞌa nara sia fai maꞌabui na, esa-esaꞌ no tititi-nonosi na. Basa se mana raꞌondaꞌ leo Israꞌel kasanahulu ruaꞌ ra.
29 Pea fonosia ia kiate kinautolu, ʻo ne pehē: “E tānaki au ki hoku kakai ka mou tanu au mo ʻeku ngaahi tamai ʻi he ʻana ʻoku ʻi he ngoue ʻa ʻEfilone ʻoe faʻahinga ʻo Heti.
Basa boe ma, Yakob noꞌe ana nara fo helu nae, “Nda dooꞌ sa te, au mate. Mete ma au mate, naa hei musi miꞌoi au sia Baꞌi Abraham rates na. Rates naa sia luat, deka no kambo Makpela no Mamre sia rae Kanaꞌan. Maꞌahulu na, Baꞌi Abraham hasa luat naa no osi fo tao neu mamana rates. Ana hasa etu mia atahori Het, naran Efron.
30 ʻI he ʻana ʻoku ʻi he ngoue ʻi Makipila, ʻaia ʻoku hanga atu ki Mamili, ʻi he fonua ko Kēnani, ʻaia naʻe fakatau ʻe ʻEpalahame, mo e ngoue ʻa ʻEfilone ʻoe kau Heti, ko e potu maʻana ko e tanuʻanga.
31 Naʻa nau tanu ʻi ai ʻa ʻEpalahame mo hono uaifi ko Sela; pea naʻa nau tanu ʻi ai ʻa ʻAisake mo hono uaifi ko Lepeka pea naʻaku tanu ʻi ai ʻa Lia.
Sia naa raꞌoi hita baꞌi Abraham no bei Sara, ma ama ngga Isak no ina ngga Ribka. Dadꞌi hei musi miꞌoi au sia naa, sia sao ngga Lea bobꞌoa na.
32 Naʻe fakatau ʻae ngoue mo e ʻana ʻoku ʻi ai, mei he fānau ʻa Heti.”
De hei afiꞌ liliiꞌ miꞌoi au sia luat fo baꞌi Abraham hasa nalaꞌ naa.”
33 Pea kuo fakaʻosi ʻe Sēkope ʻene fekau ki hono ngaahi foha, pea naʻa ne hamusi hake hono vaʻe ʻi he mohenga, pea tukuange ʻe ia hono laumālie, pea naʻe tānaki ia ki hono kakai.
Yakob olaꞌ basa ma, ana sungguꞌ bali neu koi, ma mate e boe.