< Senesi 29 >
1 Pea toe ʻalu ʻa Sēkope ʻi hono fononga, pea naʻe haʻu ia ki he fonua ʻoe kakai hahake.
Então pôs-se Jacob a pé, e foi-se à terra dos filhos de oriente;
2 Pea sio ia, pea ne ʻilo ʻae vai ʻi he ngoue, pea vakai, naʻe ai ʻae vāhenga fanga sipi ʻe tolu, naʻe tokoto ʻo ofi ki ai, he naʻe fakainu ʻae fanga manu mei he vai ko ia: pea naʻe tāpuni ʻaki ʻae ngutu vai ʻae fuʻu maka lahi.
E olhou, e eis um poço no campo, e eis três rebanhos de ovelhas que estavam deitados junto a ele; porque daquele poço davam de beber aos rebanhos: e havia uma grande pedra sobre a boca do poço.
3 Pea naʻe fakataha ki ai ʻae ngaahi vāhenga sipi kotoa pē: pea nau filifilihi ʻae maka mei he ngutu vai, pea fakainu ʻae fanga sipi, pea naʻe toe ai ʻae maka ki hono potu, ki he ngutu vai.
E ajuntavam ali todos os rebanhos, e removiam a pedra de sobre a boca do poço, e davam de beber às ovelhas: e tornavam a pôr a pedra sobre a boca do poço, no seu lugar.
4 Pea pehē ʻe Sēkope kiate kinautolu, “Kāinga, ʻoku mei fē ʻakinautolu?” Pea nau pehē, “Ko e kau Halani ʻakimautolu.”
E disse-lhes Jacob: Meus irmãos, de onde sois? E disseram: Somos de Haran.
5 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku mou ʻilo ʻa Lepani, ko e foha ʻo Nehoa?” Pea naʻa nau pehē, “ʻOku mau ʻilo ia.”
E ele lhes disse: Conheceis a Labão, filho de Nachor? E disseram: Conhecemos.
6 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku moʻui ia?” Pea nau pehēange, “ʻOku mālōlō pe: pea vakai, ko Lesieli ko hono ʻofefine, ʻoku haʻu mo e fanga sipi.”
Disse-lhes mais: Está ele bem? E disseram: Está bem, e eis aqui Rachel sua filha, que vem com as ovelhas.
7 Pea pehē ʻe ia, “Vakai, ʻoku kei hoʻatā pe, pea ʻoku teʻeki ai hokosia ʻae feituʻulaʻā ke fakataha ai ʻae fanga manu: ko ia mou fakainu ʻae fanga sipi, pea ʻalu ʻo fafanga.”
E ele disse: Eis que ainda é muito dia, não é tempo de ajuntar o gado; dai de beber às ovelhas, e ide, apascentai-as.
8 Pea naʻa nau pehē, “ʻOku ʻikai te mau faʻa fai, kaeʻoua ke fakataha mai ʻae vāhenga sipi kotoa pē, pea ʻoua ke filifilihi ʻae maka mei he ngutu vai; pea te mau toki fakainu ʻae fanga sipi.”
E disseram: Não podemos, até que todos os rebanhos se ajuntem, e removam a pedra de sobre a boca do poço, para que demos de beber às ovelhas.
9 Pea lolotonga ʻenau alea mo e haʻu ʻa Lesieli mo e fanga sipi ʻa ʻene tamai, he naʻa ne tauhi ki ai.
Estando ele ainda falando com eles, veio Rachel com as ovelhas de seu pai: porque ela era pastora.
10 Pea ʻi he mamata ʻa Sēkope kia Lesieli ko e ʻofefine ʻo Lepani, ko e tuongaʻane ʻo ʻene faʻē, mo e fanga sipi ʻa Lepani, ko e tuongaʻane ʻo ʻene faʻē, naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Sēkope ʻo ne tekaʻi ʻae maka mei he ngutu vai, pea ne fakainu ʻae fanga sipi ʻa Lepani, ko e tuongaʻane ʻo ʻene faʻē.
E aconteceu que, vendo Jacob a Rachel, filha de Labão, irmão de sua mãe, e as ovelhas de Labão, irmão de sua mãe, chegou Jacob, e revolveu a pedra de sobre a boca do poço, e deu de beber às ovelhas de Labão, irmão de sua mãe.
11 Pea uma ʻa Sēkope kia Lesieli, pea hiki hake hono leʻo, pea tangi.
E Jacob beijou a Rachel, e levantou a sua voz, e chorou.
12 Pea talaange ʻe Sēkope kia Lesieli, “Ko e kāinga ia ʻo ʻene tamai, pea ko e tama ia ʻa Lepeka:” pea naʻe lele ia ʻo fakahā ki heʻene tamai.
E Jacob anunciou a Rachel que era irmão de seu pai, e que era filho de Rebeca: então ela correu, e o anunciou a seu pai.
13 Pea kuo fanongo ʻa Lepani ki he talanoa kia Sēkope, “Ko e tama ʻa hono tuofefine,” pea naʻe lele ia ke fakafetaulaki kiate ia, pea ne fāʻufua ia, ʻo ʻuma kiate ia, mo ne ʻomi ia ki hono fale. Pea talanoa ʻe ia kia Lepani, ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē.
E aconteceu que, ouvindo Labão as novas de Jacob, filho de sua irmã, correu-lhe ao encontro, e abraçou-o, e beijou-o, e levou-o à sua casa: e contou ele a Labão todas estas coisas.
14 Pea pehē ʻe Lepani kiate ia, Ko e moʻoni ko hoku hui koe, mo hoku kakano. Pea naʻa ne nofo kiate ia ʻi he māhina ʻe taha.
Então Labão disse-lhe: Verdadeiramente és tu o meu osso e a minha carne. E ficou com ele um mês inteiro.
15 Pea pehē ʻe Lepani kia Sēkope, “He ʻoku totonu koā ke ke ngāue kiate au taʻehatotongi koeʻuhi ko hoku kāinga koe? Tala mai, ko e hā ʻae totongi ʻe fai kiate koe?”
Depois disse Labão a Jacob: Porque tu és meu irmão, as de servir-me de graça? declara-me qual será o teu salário.
16 Pea naʻe toko ua ʻae ʻofefine ʻo Lepani; ko e hingoa ʻoe ʻuluaki ko Lia, pea ko e hingoa ʻoe kimui ko Lesieli.
E Labão tinha duas filhas; o nome da mais velha era Leah, e o nome da menor Rachel.
17 Naʻe mata kuikui ʻa Lia, ka naʻe hoihoifua ʻa Lesieli, mo matamatalelei.
Leah porém tinha olhos tenros, mas Rachel era de formoso semblante e formosa à vista.
18 Pea naʻe ʻofa ʻa Sēkope kia Lesieli, pea ne pehē, “Te u tauhi ko e ʻi he taʻu ʻe fitu, ka ke tuku mai ʻa Lesieli, ko ho ʻofefine kimui.”
E Jacob amava a Rachel, e disse: Sete anos te servirei por Rachel, tua filha menor.
19 Pea pehē ʻe Lepani, “ʻOku lelei lahi ʻeku foaki ia kiate koe, ʻi heʻeku foaki ia ki ha tangata kehe: ke ta nonofo mo au.”
Então disse Labão: Melhor é que eu t'a dê, do que eu a dê a outro varão: fica comigo.
20 Pea naʻe ngāue ʻa Sēkope ʻi he taʻu ʻe fitu, ke ne maʻu ʻa Lesieli; pea naʻe tatau ia kiate ia mo e ʻaho siʻi pe, koeʻuhi ko ʻene ʻofa lahi kiate ia.
Assim serviu Jacob sete anos por Rachel; e foram aos seus olhos como poucos dias, pelo muito que a amava.
21 Pea naʻe pehē ʻe Sēkope kia Lepani, “Tuku mai hoku uaifi koeʻuhi ke u ʻalu atu kiate ia, he kuo kakato ʻa hoku ngaahi ʻaho.”
E disse Jacob a Labão: Dá-me minha mulher, porque meus dias são cumpridos, para que eu entre a ela.
22 Pea fakataha ʻe Lepani ʻae kau tangata kotoa pē ʻoe potu, pea ne fai ʻae kātoanga.
Então ajuntou Labão a todos os varões daquele lugar, e fez um banquete.
23 Pea ʻi heʻene hoko ki he pō, naʻa ne ʻave hono ʻofefine ko Lia, ʻo ne ʻomi ia kiate ia; pea ʻalu ia kiate ia.
E aconteceu, à tarde, que tomou Leah sua filha, e trouxe-lha: e entrou a ela.
24 Pea ne foaki ki hono ʻofefine ko Lia, ʻa ʻene kaunanga ko Silipa, ke kaunanga [kiate ia].
E Labão deu sua serva Zilpah a Leah sua filha por serva.
25 Pea pongipongi hake ai, pea vakai, pea tā ko Lia ia: pea pehē ʻe ia kia Lepani, “Ko e hā eni kuo ke fai kiate au? ʻIkai naʻaku ngāue kiate koe koeʻuhi ko Lesieli? Pea ko e hā kuo ke kākaaʻi ai au?”
E aconteceu pela manhã, eis que era Leah; pelo que disse a Labão: Porque me fizeste isso? não te tenho servido por Rachel? porque pois me enganaste?
26 Pea pehē ʻe Lepani, “E ʻikai fai ha meʻa pehē ʻi homau fonua, ke tomuʻa foaki ʻae kimui ʻi he ʻuluaki.
E disse Labão: Não se faz assim no nosso lugar, que a menor se dê antes da primogênita.
27 Ka ke fakakakato ʻa hono uike, pea te mau foaki ia foki kiate koe, ʻoka ke ka toe ngāue kiate au, ʻi ha taʻu ʻe fitu kehe.”
Cumpre a semana desta; então te daremos também a outra, pelo serviço que ainda outros sete anos servires comigo.
28 Pea naʻe fai ia ʻe Sēkope; ʻo ne fakakakato hono uike: pea ne foaki kiate ia hono ʻofefine ko Lesieli, ko hono uaifi foki.
E Jacob fez assim: e cumpriu a semana desta: então lhe deu por mulher Rachel sua filha.
29 Pea foaki ʻe Lepani ki hono ʻofefine ko Lesieli ʻa Pila, ko ʻene kaunanga, ke kaunanga kiate ia.
E Labão deu sua serva Bilha por serva a Rachel, sua filha.
30 Pea naʻe ʻalu ʻa Sēkope kia Lesieli, pea ʻofa lahi hake ʻe ia kia Lesieli ia Lia, pea naʻa ne toe ngāue kiate ia ʻi he taʻu ʻe fitu.
E entrou também a Rachel, e amou também a Rachel mais do que a Leah; e serviu com ele ainda outros sete anos.
31 Pea ʻafioʻi ʻe Sihova kuo fehiʻanekina ʻa Lia, pea naʻa ne ngaohi ia ke faʻa fānau; ka naʻe paʻa ʻa Lesieli.
Vendo pois o Senhor que Leah era aborrecida, abriu a sua madre; porém Rachel era estéril.
32 Pea feitama ʻa Lia, pea ne fāʻeleʻi ʻae tama, pea ui hono hingoa ko Lupeni; he naʻe pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni kuo ʻafioʻi ʻe Sihova ʻeku mamahi; pea ko eni ʻe ʻofa hoku husepāniti kiate au.”
E concebeu Leah, e pariu um filho, e chamou o seu nome Ruben, porque disse: Porque o Senhor atendeu à minha aflição, por isso agora me amará o meu marido.
33 Pea naʻe toe feitama ia pea fāʻeleʻi ʻae tama: ʻo ne pehē, “He kuo fanongo ʻa Sihova kuo fehiʻanekina au, ko ia kuo ne foaki kiate au ʻae tama ni foki: pea ne ui hono hingoa ko Simione.”
E concebeu outra vez, e pariu um filho, dizendo: Porquanto o Senhor ouviu que eu era aborrecida, me deu também este; e chamou o seu nome Simeão.
34 Pea toe feitama ia, pea fāʻeleʻi ʻae tama: pea pehē ʻe ia; “Ko eni ʻe tokanga hoku husepāniti kiate au ʻi he kuonga ni, koeʻuhi kuo u fanauʻi kiate ia ʻae tama ʻe toko tolu; ko ia naʻe ui ai hono hingoa ko Livai.”
E concebeu outra vez, e pariu um filho, dizendo: Agora esta vez se ajuntará meu marido comigo, porque três filhos lhe tenho parido: por isso chamou o seu nome Levi.
35 Pea toe feitama ia, pea fāʻeleʻi ʻae tama: pea pehē ʻe ia, Ko eni te u fakafetaʻi kia Sihova: ko ia naʻa ne ui hono hingoa ko Siuta: pea naʻe ngata ai ʻene fānau.
E concebeu outra vez, e pariu um filho, dizendo: Esta vez louvarei ao Senhor. Por isso chamou o seu nome Judá: e cessou de parir.