< ʻIsikieli 3 >
1 Naʻa ne toe pehē mai kiate au, “Foha ʻoe tangata, kai ʻaia ʻoku ke maʻu; kai ʻae takainga tohi ni, pea ʻalu ʻo lea ki he fale ʻo ʻIsileli.”
I reče mi: “Sine čovječji, progutaj što je pred tobom! Pojedi taj svitak, te idi i propovijedaj domu Izraelovu!”
2 Ko ia naʻaku fakamanga hoku ngutu, pea naʻa ne pule ke u kai ʻae takainga tohi na.
Otvorih usta, a on mi dade da progutam svitak
3 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, kai ki loto, pea fakafonu ho loto fatu ʻaki ʻae takainga tohi ni kuo u foaki kiate koe. Ko ia naʻaku toki kai ia; pea naʻe melie ia ʻi hoku ngutu ʻo hangē ko e hone.
i reče: “Sine čovječji, nahrani trbuh i nasiti utrobu svitkom što ti ga dajem!” I pojedoh ga, i bijaše mi u ustima sladak kao med.
4 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ʻalu pea ke hoko atu ki he fale ʻo ʻIsileli, pea lea ʻaki kiate kinautolu ʻa ʻeku ngaahi lea.
Reče mi: “Sine čovječji, idi domu Izraelovu i prenesi mu moju poruku.
5 He ʻoku ʻikai fekau koe ki ha kakai ʻoku leʻo kehe mo lea ʻilongataʻa, ka ko e fale ʻo ʻIsileli.
Ne šaljem te k narodu nepoznata jezika i nerazumljiva govora, već te šaljem domu Izraelovu.
6 ʻO ʻikai ki ha kakai tokolahi ʻoku lea kehe mo lea ʻilongataʻa, ʻaia ʻoku ʻikai te ke ʻilo ki heʻenau lea. Ko e moʻoni ka ne u fekau koe kiate kinautolu, pehē kuo nau fanongo kiate koe.
Ne šaljem te k mnogim narodima nepoznata jezika i nerazumljiva govora koje ti ne bi mogao razumjeti. A kad bih te k njima i poslao, oni bi te poslušali.
7 Ka ʻoku ʻikai fie fanongo ʻe he fale ʻo ʻIsileli kiate koe: he naʻa mo au ʻoku ʻikai te nau fanongo: he kuo fielahi mo loto fefeka ʻae fale kotoa pē ʻo ʻIsileli.
A dom te Izraelov neće poslušati, jer ni mene ne sluša, jer dom je Izraelov tvrde glave i okorjela srca.
8 Vakai, kuo u fakamālohi ho mata ʻoʻou ki honau mata, pea mālohi mo ho foʻi laʻē ki honau foʻi laʻē.
Evo, zato ću sada otvrdnuti tvoje lice kao što je i njihovo i glavu ću tvoju učiniti tvrdoglavom kao što je njihova.
9 Hangē ko e taiamoni ʻoku fefeka lahi ʻi he maka afi, kuo u ngaohi ke pehē ho foʻi laʻē: ʻoua ʻe manavahē kiate kinautolu, pea ʻoua ʻe manavahē ki heʻenau sio, ka ko e fale angatuʻu moʻoni ʻakinautolu.”
I ne boj ih se i ne plaši, jer oni su rod odmetnički!”
10 Pea naʻa ne pehē mai foki kiate au, “Foha ʻoe tangata, ke ke maʻu ki ho loto ʻa ʻeku ngaahi lea kotoa pē ʻoku ou lea ʻaki kiate koe, pea fanongo mai ho telinga.
Reče mi: “Sine čovječji, sve riječi što ću ti reći uzmi k srcu i poslušaj ih svojim ušima.
11 Pea ke ʻalu, ʻalu koe kiate kinautolu ʻoku pōpula, ki he fānau ʻa hoʻo kakai, pea ke lea kiate kinautolu, pea tala ki ai, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; pe te nau fanongo, pe te nau taʻekātakiʻi.”
I hajde izgnanicima, sinovima svojega naroda, i reci im: Ovako govori Jahve Gospod! - poslušali ili ne poslušali!”
12 Hili ia naʻe ʻave au ʻe he laumālie pea naʻaku fanongo ki he leʻo mei hoku tuʻa ʻo hangē ko e ʻuʻulu lahi, naʻe pehē, “Ke monūʻia ʻae nāunau ʻo Sihova ʻi hono ʻafioʻanga.”
Uto me duh podiže i ja za sobom čuh silnu tutnjavu. Slava se Jahvina podigla sa svojega mjesta.
13 Pea [naʻaku fanongo ]foki ki he kapatā ʻae kapakau ʻoe ngaahi meʻa moʻui, ʻaia naʻe feuutaki, mo e longoaʻa ʻoe ngaahi teka naʻe fehangai mo kinautolu, mo e ʻuʻulu ʻoe mumuhu lahi.
Čuh lepet krila onih bića - udarahu jedno o drugo - i snažnu škripu točkova što se s njima kretahu i zaglušnu jeku jakoga glasa.
14 Ko ia ne hiki au ʻe he laumālie ʻo ne ʻave au, pea naʻaku ʻalu ʻi he mamahi mo e lili ʻa hoku laumālie, ka naʻe mālohi ʻiate au ʻae nima ʻo Sihova.
Tada me duh prihvati i ponese. I ja iđah ogorčen i gnjevna srca, a ruka me Jahvina čvrsto pritisla.
15 Ko ia naʻaku haʻu ai kiate kinautolu ʻoku pōpula ʻi Telapipi naʻe nofo ki he vaitafe ko Kipa, pea naʻaku nofo ʻi honau nofoʻanga ʻo tatali ofi ai ʻiate kinautolu ʻi he ʻaho ʻe fitu.
Tako stigoh u Tel Abib, k izgnanicima koji življahu na rijeci Kebaru - onamo gdje se bijahu nastanili - te ostadoh među njima sedam dana kao omamljen.
16 Pea ʻi heʻene hoko ki he fakaʻosi ʻoe ʻaho ʻe fitu, naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
Poslije sedam dana dođe mi opet riječ Jahvina:
17 “Foha ʻoe tangata, kuo u tuku koe ko e leʻo ki he fale ʻo ʻIsileli: ko ia ke ke fanongo ki he lea mei hoku ngutu, pea valokiʻi ʻakinautolu meiate au.
“Sine čovječji, postavljam te za čuvara doma Izraelova. I ti ćeš riječi iz mojih usta slušati i opominjat ćeš ih u moje ime.
18 ʻO kau ka pehē ki he angahala, ‘Ko e moʻoni te ke mate;’ ka ʻoku ʻikai te ke valoki, pe lea ke fakatafoki ʻae angahala mei hono hala kovi, kae hao ai ʻene moʻui; ʻe mate moʻoni ʻi heʻene angahala ʻae angahala ko ia; ka ko hono toto te u ʻeke ia kiate koe.
Kad bezbožniku reknem: 'Umrijet ćeš', a ti ga ne opomeneš i ne odvratiš od zla puta njegova kako bi mu život spasio, on će umrijeti sa svojega bezakonja, ali ću ja od tebe tražiti račun za krv njegovu.
19 Ka ko eni, kapau te ke valoki ʻae angahala, pea ʻoku ʻikai tafoki ia mei heʻene kovi, mo hono hala kovi, ʻe mate ia ʻi heʻene angahala, ka kuo ke fakaʻataʻatā ho laumālie ʻoʻou.
A kad opomeneš bezbožnika, a on se ne odvrati od bezakonja i od zla puta svojega, on će umrijeti zbog svoje krivice, a ti ćeš spasiti svoj život.
20 Mo eni, ʻOka liliu ha tangata māʻoniʻoni mei heʻene māʻoniʻoni pea fai angahala, pea u ʻai ha tūkiaʻanga ʻi hono ʻao, ʻe mate ia: ʻe mate ia ʻi heʻene angahala pea ʻe ʻikai manatuʻi ʻae māʻoniʻoni ʻaia naʻa ne fai, ka ko e meʻa ʻi hoʻo taʻevaloki kiate ia, te u ʻeke mei ho nima ʻa hono toto:
Isto tako, odvrati li se pravednik od svoje pravednosti i stane činiti nepravdu, postavit ću mu zamku i umrijet će jer ga ti ne opomenu zbog njegova grijeha; umrijet će, i njegova se pravedna djela više neće spominjati, ali ću od tebe tražiti račun za krv njegovu.
21 Ka koeʻuhi, kapau te ke valoki ʻae māʻoniʻoni, ke ʻoua naʻa fai hala ʻae māʻoniʻoni, pea ʻoku ʻikai ai te ne fai angahala, ko e moʻoni te ne moʻui, koeʻuhi kuo takitalaʻi; pea kuo ke fakaʻataʻatā foki ho laumālie.”
Ako li ti pravednika opomeneš da ne griješi, i on zaista prestane griješiti, živjet će jer je prihvatio opomenu, a i ti ćeš spasiti život svoj.”
22 Pea naʻe ʻai kiate au ʻae nima ʻo Sihova ʻi ai; ʻo ne pehē kiate au, “Tuʻu, pea ʻalu atu ki he toafa, pea te u lea ai kiate koe.”
Ondje me opet zahvati ruka Jahvina i on mi reče: “Ustani i siđi u dolinu da ondje s tobom govorim!”
23 Ko ia naʻaku tuʻu hake, mo ʻalu atu ki he toafa: pea vakai naʻe tuʻu ʻi ai ʻae nāunau ʻo Sihova, ʻo hangē ko hono nāunau naʻaku mamata ai ʻi he potu vaitafe ʻo Kipa: pea naʻaku tōmapeʻe ki hoku mata.”
Ustadoh tada i siđoh u dolinu, i gle: Slava Jahvina stajaše ondje, slična Slavi koju vidjeh na rijeci Kebaru te padoh ničice.
24 Pea naʻe toki hū ʻae laumālie kiate au ʻo ne fokotuʻu au ki hoku vaʻe, ʻo ne folofola kiate au, ʻo ne pehē kiate au, “ʻAlu, pea tāpuni koe ʻi ho loto fale.
Jahvin duh uđe u me, osovi me na noge i reče: “Idi i zatvori se u domu svojemu!
25 Ka ko koe, ʻE foha ʻoe tangata, vakai te nau ʻai kiate koe ʻae ngaahi haʻi, ʻonau haʻi ʻaki koe, pea ʻe ʻikai te ke fou atu kituʻa ʻiate kinautolu:
Na te ću, evo, sine čovječji, staviti užad i svezati te i više nećeš izlaziti.
26 Pea te u ngaohi ke piki ho ʻelelo ki ho ʻoʻaoʻingutu, pea te ke noa, pea ʻe ʻikai te ke hoko ko e valoki kiate kinautolu he ko e fale angatuʻu ʻakinautolu.
I jezik ću ti zalijepiti za nepce te ćeš onijemjeti i nećeš ih više karati, jer su rod odmetnički.
27 Ka ʻi heʻeku lea kiate koe, te u faʻai ho ngutu, pea te ke tala kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko ia ʻoku fanongo, tuku ke ne fanongo; pea ko ia ʻoku taʻofi, tuku ke ne taʻofi: he ko e fale angatuʻu ʻakinautolu.”
A kad ti ja progovorim, otvorit ću ti usta i ti ćeš im reći: Ovako govori Jahve Gospod! I tko hoće slušati, neka sluša, a tko neće, neka ne sluša, jer su rod odmetnički.