< ʻEkisotosi 32 >
1 Pea ʻi he mamata ʻae kakai kuo tuai ʻae ʻalu hifo ʻa Mōsese mei he moʻunga, naʻe fakataha ʻae kakai kia ʻElone, ʻonau pehē kiate ia, “Tuʻu hake ʻo ngaohi hotau ngaahi ʻotua, ʻaia ʻe muʻomuʻa ʻiate kitautolu; he koeʻuhi ko Mōsese ni ko e tangata naʻe ʻomi ʻakitautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻoku ʻikai te tau ʻilo pe kuo ʻi fē ia.”
Xalq Musanın dağdan enmədiyini, gecikdiyini görəndə Harunun ətrafına toplaşıb ona dedi: «Qalx və bizim üçün allahlar düzəlt ki, qabağımızca getsinlər. Çünki bizi Misir torpağından çıxaran adamın – bu Musanın başına nə iş gəldiyini bilmirik!»
2 Pea naʻe fekau ʻe ʻElone kiate kinautolu, “Motuhi mai ʻae ngaahi hau koula, ʻaia ʻoku ʻi he telinga ʻo homou ngaahi mali, mo homou ngaahi foha, mo homou ngaahi ʻofefine, pea ʻomi ia kiate au.”
Harun onlara cavab verdi: «Arvadlarınızın, oğullarınızın, qızlarınızın qulaqlarından qızıl sırğaları çıxarıb mənim yanıma gətirin».
3 Pea naʻe fesiʻi leva ʻe he kakai kotoa pē ʻae ngaahi hau koula naʻe ʻi honau telinga, ʻo ʻomi ia kia ʻElone.
Bütün xalq qulaqlarında olan qızıl sırğaları çıxarıb Haruna gətirdi.
4 Pea maʻu ʻe ia ʻi honau nima, pea hili ʻene haka ia ke ngaohi ʻae fakatātā ʻoe pulu mui, naʻa ne fakafuofua ia ʻaki ʻae meʻa tā; pea naʻa nau pehē, “Ko ʻeni ho ngaahi ʻotua ʻe ʻIsileli, ʻaia kuo ʻomi koe mei he fonua ko ʻIsipite.”
Harun onlardan qızıl götürdü, oyma aləti ilə surət verib dana şəklində tökmə büt düzəltdi. Xalq «Ey İsrail övladları, budur sizi Misir torpağından çıxaran allahlarınız!» dedi.
5 Pea kuo mamata ki ai ʻa ʻElone, pea fokotuʻu ʻe ia ʻae feilaulauʻanga ʻi hono ʻao: pea naʻe fakahā ʻe ʻElone, ʻo pehē, “ʻE fai ʻae kātoanga kia Sihova ʻapongipongi.”
Harun bunu gördükdə dananın qabağında bir qurbangah düzəltdi və elan etdi: «Sabah Rəbb naminə bayram olacaq».
6 Pea naʻa nau tuʻu hengihengi hake ʻi he pongipongi, ʻo ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu, ʻo ʻomi ʻae ngaahi feilaulau fakamelino; pea naʻe nofo hifo ʻae kakai ke kai mo inu, pea tutuʻu hake ke fakavā.
Ertəsi gün xalq səhər tezdən qalxıb yandırma qurbanları ilə ünsiyyət qurbanları kəsdi. Xalq oturub yeyib-içdi, sonra isə qalxıb oynaşdı.
7 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻAlu koe, pea ke ʻalu ki lalo: he ko ho kakai, ʻaia kuo ke ʻomi mei he fonua ko ʻIsipite, kuo nau fakahalaʻi ʻakinautolu:
Rəbb Musaya dedi: «Tez ol, düş aşağı, çünki Misirdən gətirdiyin xalqın öz əxlaqını pozdu və
8 Kuo nau afe leva mei he hala ʻaia kuo u fekauʻi ai ʻakinautolu: kuo nau ngaohi moʻonautolu ʻae fakatātā haka ki he pulu mui, pea kuo nau hū ki ai, mo nau feilaulau ki ai, ʻo pehē, Ko eni ho ngaahi ʻotua ʻe ʻIsileli, ʻaia kuo ʻomi koe mei he fonua ko ʻIsipite.
Mən onlara əmr etdiyim yoldan yaman tez döndü. Özləri üçün tökmə dana düzəldib ona səcdə qıldılar, qurban kəsdilər və dedilər: “Ey İsrail övladları, budur sizi Misir torpağından çıxaran allahlarınız!”»
9 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, Kuo u mamata ki he kakai ni, pea vakai, ko e kakai kia kekeva ia:
Rəbb Musaya sözünü davam etdi: «Görürəm ki, bu xalq dikbaş xalqdır.
10 Pea ko ʻeni, tuku ai pe au, koeʻuhi ke tupu pe ʻo vela ʻeku tuputāmaki kiate kinautolu, pea koeʻuhi ke u fakaʻauha ʻakinautolu: pea te u fakatupu ʻiate koe ʻae puleʻanga lahi.”
Qoy Mən xalqa qarşı qəzəblənib onu yox edim, səndən isə böyük millət əmələ gətirim».
11 Pea naʻe kole fakamātoato ʻe Mōsese kia Sihova ko hono ʻOtua, ʻo pehē, “ʻE Sihova, ko e hā ʻoku tupu ʻo vela ai ho houhau ki ho kakai, ʻaia kuo ke aʻutaki mai mei he fonua ko ʻIsipite ʻi he mālohi lahi, pea ʻi he nima māfimafi?
Musa Allahı Rəbbə yalvarıb dedi: «Ya Rəbb, nə üçün Öz xalqına qarşı qəzəbin alovlansın? Sən onları Misirdən böyük qüvvətinlə və qüdrətli əlinlə qurtarmadınmı?
12 Ko e hā ka lea ai ʻae kakai ʻIsipite, ʻo pehē, naʻa ne ʻomi kovi ʻakinautolu kituaʻā, ke tāmateʻi ʻakinautolu ʻi he ngaahi moʻunga, pea ke fakaʻauha ʻakinautolu mei he funga ʻo māmani? Tafoki mei ho houhau lahi, pea lolou ʻi he kovi ni ki ho kakai.
Axı nə üçün Misirlilər “Onları pis niyyətlə, dağlarda öldürüb yer üzündən yox etmək üçün çıxartdı” desinlər? Yalvarıram, qəzəbini yatır və Öz xalqına bəla gətirmək niyyətindən dön.
13 Manatu ki hoʻo kau tamaioʻeiki ko ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo ʻIsileli, ʻakinautolu naʻa ke fuakava ki ai ʻi he ʻafiona, mo ke pehē kiate kinautolu, Te u fakatupu ke tokolahi homou hako ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻoe langi, pea ko e fonua ni kotoa pē, ʻaia kuo u lea ki ai te u foaki ia ki homou hako, pea te nau maʻu ia ʻo taʻengata.”
Qulların İbrahimi, İshaqı, və İsraili xatırla və Özün naminə onlara and edərək “nəslinizi göydəki ulduzlar qədər çoxaldacağam, vəd etdiyim bu ölkənin hamısını nəslinizə verəcəyəm və onlar əbədilik oraya sahib olacaqlar” dedin».
14 Pea naʻe lolou ʻa Sihova ʻi he kovi ʻaia naʻa ne finangalo ke fai ki hono kakai.
Beləliklə, Rəbb Öz xalqına bəla gətirmək niyyətindən döndü.
15 Pea naʻe tafoki ʻa Mōsese, ʻo ʻalu hifo mei he moʻunga, mo e maka ʻe ua ʻoe fuakava naʻe ʻi hono nima: kuo tohi ʻae ongo maka ʻi hona potu fakatouʻosi: kuo tohi ia ʻi hono potu ʻe taha mo hono potu ʻe taha.
Musa əlində iki şəhadət lövhəsi ilə dönüb dağdan endi. Lövhələrin iki tərəfi – bu üzü də, o üzü də yazılı idi.
16 Pea naʻe ngaohi ʻe he ʻOtua ʻae ongo maka, pea ko e tohi ko e tohi ʻae ʻOtua, kuo tongi ki he ongo maka.
Onlar Allahın işi idi; üzərindəki oyma yazılar Onun yazısı idi.
17 Pea ʻi he fanongo ʻa Siosiua ki he longoaʻa ʻoe kakai ʻi heʻenau kalanga, naʻe pehē ʻe ia kia Mōsese, “ʻOku longolongo tau ʻae ʻapitanga.”
Yeşua xalqın səs-küyünü eşidərək Musaya dedi: «Düşərgədən müharibə səsi gəlir».
18 Pea pehē ʻe ia, “ʻOku ʻikai ko e leʻo ia ʻokinautolu ʻoku mavava ʻi he mālohi, pea ʻoku ʻikai ko e leʻo ʻonautolu ʻoku tangi ʻi he fakavaivaiʻi: ka ʻoku ou ongoʻi ʻae leʻo ʻonautolu ʻoku hiva.”
Musa cavab verdi: «Bu qələbə çalanların nidası deyil, Məğlubiyyətə uğrayanların da səsi deyil. Mən nəğmə səsi eşidirəm».
19 Pea naʻe pehē, ʻi heʻene hoko ʻo ofi ki he ʻapitanga, naʻa ne mamata leva ki he [fakatātā ʻoe ]pulu mui mo e meʻe hopohopo: pea tupu ʻo vela ʻae ʻita ʻa Mōsese, pea ne si ʻae ongo maka mei hono nima pea naʻe laiki ia ʻi he lalo moʻunga.
Musa düşərgəyə yaxınlaşıb dananı və onun ətrafındakı rəqsləri gördü. O qəzəbləndi və lövhələri əlindən atıb dağın ətəyində parça-parça etdi.
20 Pea naʻa ne toʻo ʻae pulu mui ʻaia naʻa nau ngaohi, ʻo tutu ia ʻi he afi, ʻo ne momosi ia ke efu, ʻo ne lī ia ki he vai, ʻo ne fakainu ʻaki ia ʻae fānau ʻa ʻIsileli.
Xalqın düzəltdiyi dananı götürüb yandırdı, toza dönənə qədər əzdi və suyun üzünə səpələyib İsrail övladlarına içirtdi.
21 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia ʻElone, “Ko e hā naʻe fai ʻe he kakai ni kiate koe, kuo ke ʻomi ai ʻae angahala lahi pehē ni kiate kinautolu?”
Musa Harundan soruşdu: «Bu xalq sənə nə etdi ki, onları belə böyük günaha batırdın?»
22 Pea pehēange ʻe ʻElone, “Ke ʻoua naʻa tupu ʻo vela lahi ʻae ʻita ʻa hoku ʻeiki: ʻoku ke ʻiloʻi ʻae kakai, ʻoku pau pe honau loto ki he kovi.
Harun cavab verdi: «Qoy ağam qəzəblənməsin. Sən bu xalqı tanıyırsan. Onun niyyəti pisdir.
23 He naʻa nau pehē mai kiate au, Ngaohi hotau ngaahi ʻotua, ʻaia ʻe muʻomuʻa ʻiate kitautolu: he koeʻuhi ko e Mōsese ni, ko e tangata naʻa ne ʻomi ʻakitautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻoku ʻikai te tau ʻilo pe kuo ʻi fē ia.
Onlar mənə dedilər: “Bizim üçün allahlar düzəlt ki, qabağımızda getsinlər. Çünki bizi Misir torpağından çıxaran adamın – bu Musanın başına nə iş gəldiyini bilmirik!”
24 Pea ne u tala kiate kinautolu, Ko ia fulipē ʻoku ai haʻanau koula, ke nau motuhi ia. Pea naʻa nau tuku mai ia kiate au: pea naʻaku si ia ki he afi, pea naʻe haʻu mei ai ʻae pulu mui ni.”
Mən isə onlara dedim: “Kimdə qızıl varsa, onu çıxarın”. Xalq da qızılı mənə verdi. Mən onu oda atdım və bu dana alındı».
25 Pea ʻi he mamata ʻa Mōsese, ʻoku telefua ʻae kakai; (he naʻe fakatelefuaʻi ʻakinautolu ʻe ʻElone ke nau mā ai ʻi he lotolotonga ʻo honau ngaahi fili: )
Musa bildi ki, xalq nəzarətdən çıxıb. Harun nəzarəti o qədər zəiflətmişdi ki, düşmənlər onları lağa qoyurdular.
26 Naʻe tuʻu ai ʻa Mōsese ʻi he matapā ʻoe ʻapitanga, ʻo ne pehē, “Ko hai ʻoku kau mo Sihova? Ke haʻu ia kiate au. Pea ko e ngaahi foha kotoa pē ʻo Livai, naʻa nau fakataha kiate ia.”
Musa düşərgənin girişində durub çağırdı: «Rəbbin tərəfində olanlar, mənim yanıma gəlin!» Bütün Levi övladları onun yanına toplaşdı.
27 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku pehē mai ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘Ke ʻai ʻe he tangata taki taha ʻene heletā ki hono vakavaka, pea ʻalu ʻo feʻaluʻaki ʻi he matapā ki he matapā ʻi he ʻapitanga kotoa pē, ʻo tāmateʻi ʻe he tangata hono tokoua, mo e tangata kotoa pē ʻene kaumeʻa, mo e tangata kotoa pē hono kaungāʻapi.’”
Musa onlara dedi: «İsrailin Allahı Rəbb belə deyir: “Qoy hər biriniz qılıncını belinə qurşasın. Hər kəs düşərgədə qapı-qapı gəzərək öz qardaşını, dostunu və qonşusunu öldürsün”».
28 Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa Livai ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Mōsese: pea naʻe tō ai ʻi he kakai ʻi he ʻaho ko ia ʻae kau tangata ko e toko tolu afe nai.
Levililər də Musa onlara etdiyi əmrə əməl etdilər. O gün üç minə yaxın adam həlak oldu.
29 He naʻe pehē ʻe Mōsese, “Fakatapui ʻakimoutolu kia Sihova he ʻaho ni, ʻae tangata taki taha ki hono foha, pea ki hono tokoua: koeʻuhi ke ne foaki ʻae tāpuaki kiate kimoutolu he ʻaho ni.”
Musa Levililərə dedi: «Bu gün sizin hər biriniz oğlunun və qardaşının canı bahasına xeyir-dua alıb Rəbb üçün vəzifəyə təyin olundunuz».
30 Pea pongipongi ai, naʻe pehē ʻe Mōsese ki he kakai, “Kuo mou fai ʻae angahala lahi: pea ko eni, te u ʻalu hake kia Sihova; heiʻilo pe teu lavaʻi ke fai ʻae fakalelei ʻi hoʻomou angahala.”
Ertəsi gün Musa xalqa dedi: «Siz böyük günaha batdınız. İndi isə Mən Rəbbin hüzuruna qalxacağam ki, bəlkə günahınızı kəffarə edə bilim».
31 Pea naʻe toe ʻalu ʻa Mōsese kia Sihova, ʻo ne pehē, “ʻOiauē, kuo fai ʻae angahala lahi ʻe he kakai ni, pea kuo ngaohi honau ngaahi ʻotua koula.
Musa Rəbbin hüzuruna qayıdıb dedi: «Ah, bu xalq böyük günaha batıb, özünə qızıldan allahlar düzəltdi;
32 Ka ko eni, kapau ʻe lelei te ke fakamolemole ʻenau angahala; pea kapau ʻe ʻikai, ʻoku ou kole kiate koe, tāmateʻi au mei hoʻo tohi ʻaia kuo ke tohi.”
İndi yalvarıram, onların günahlarını bağışla. Əgər belə etməsən, adımı yazdığın kitabdan sil».
33 Pea pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Ko ia fulipē kuo fai angahala kiate au, te u tāmateʻi ia mei heʻeku tohi.
Rəbb Musaya dedi: «Mənə qarşı kim günah işlədibsə, onun adını kitabımdan siləcəyəm.
34 Ko ia, ke ke ʻalu ni, ʻo ʻave ʻae kakai ki he [fonua], ʻaia naʻaku lea ai kiate koe: vakai, ʻe muʻomuʻa ʻiate koe a ʻeku ʻĀngelo ka ko e moʻoni ʻi he ʻaho ʻo ʻeku ʻaʻahi, Te u ʻaʻahi ʻenau angahala kiate kinautolu.”
Lakin indi get, xalqı sənə dediyim yerə apar. Budur, Mələyim sənin qarşında gedəcək. Ancaq cəza günü gələndə onlara günahlarına görə cəza verəcəyəm».
35 Pea naʻe fakamamahi ʻe Sihova ʻae kakai, ko e meʻa ʻi heʻenau ngaohi ʻae pulu mui, ʻaia naʻe ngaohi ʻe ʻElone.
Rəbb Harunun düzəltdiyi danaya və gördükləri işə görə İsrail xalqını bəlaya saldı.