< Tangata Malanga 4 >
1 Ko ia naʻaku tafoki mai, pea u tokanga ki he fakamālohi kotoa pē ʻoku fai ʻi he lalo laʻā: pea vakai ko e loʻimata ʻonautolu kuo fakamālohiʻi, pea ʻikai hanau fakafiemālie; pea naʻe ʻi he nima ʻonautolu naʻe fakamālohi ʻae mālohi, ka naʻe ʻikai hanau fakafiemālie.
Opet stadoh promatrati sva nasilja koja se čine pod suncem, i gle, suze potlačenih, i nikog nema da ih utre; i nasilje iz tlačiteljske ruke, a zaštitnika niotkuda.
2 Ko ia naʻaku leleiʻia moʻoni ʻi he mate kuo mate, ʻi he moʻui ʻoku kei moʻui.
Zato sretnima smatram mrtve koji su već pomrli; sretniji su od živih što još žive.
3 ʻIo, pea ʻoku lelei hake ia ʻiate kinaua fakatouʻosi, ʻaia ʻoku teʻeki ai fakatupu pe mamata ki he ngāue kovi ʻoku fai ʻi he lalo laʻā.
A od obojih je sretniji onaj koji još nije postao, koji nije vidio zlih djela što se čine pod suncem.
4 Pea ko eni, naʻaku fakalaulauloto ki he feinga mo e ngāue lelei kotoa pē, he ko e meʻa ia ʻoku fakatupu meheka ki ha tangata mei hono kaungāʻapi. Ko e vaʻinga foki eni mo e fakamamahi ki he laumālie.
Nadalje iskusih da svaki napor i svaki uspjeh pribavlja čovjeku zavist njegova bližnjeg. I to je ispraznost i pusta tlapnja.
5 ʻOku fehulunaki ʻae nima ʻoe vale, pea ʻoku ne kai hono kakano ʻoʻona.
Bezumnik prekriži ruke i izjeda sebe.
6 ʻOku lelei hake ke fonu ʻae nima ʻe taha mo e fiemālie, ʻi he fonu fakatouʻosi ʻoe nima kae feinga mo mamahi ʻae laumālie.
Bolja je puna šaka u miru nego obje pregršti mučna rada i puste tlapnje.
7 Pea naʻaku toki tafoki mai, pea naʻaku mamata ki he vaʻinga ʻi he lalo laʻā.
I još jednu opazih ispraznost pod suncem:
8 ʻOku ai ʻaia ʻoku tokotaha pe, pea ʻoku ʻikai hono toko ua; ʻio, ʻoku ʻikai haʻane fānau pe kāinga: ka ʻoku ʻikai ngata ʻene ngāue; pea ʻoku ʻikai fiu hono mata ki he koloa; pea ʻoku ʻikai pehē ʻe ia, Ko ʻeku ngāue eni maʻa hai, kau fakamasivaʻi ʻa hoku laumālie ʻi he lelei? Ko e vaʻinga foki eni, ʻio, ko e fakamamahi lahi.
Čovjek potpun samac - bez sina, bez brata, i opet nema kraja njegovu trudu; oči mu se ne mogu nasititi blaga; a ne misli: za koga se mučim i uskraćujem dobro sebi? I to je ispraznost i zla briga.
9 ʻOku lelei hake ʻae toko ua ʻi he tokotaha; he ʻoku ai ʻae totongi lelei ʻi heʻena ngāue.
Bolje je dvojici nego jednome, jer imaju bolju plaću za svoj trud.
10 He kapau te na tō ki lalo, ʻe hiki ki ʻolunga ʻe he tokotaha ʻa hono kāinga: ka ʻe kovi lahi kiate ia ʻoku tō ki lalo ʻi heʻene tokotaha pe; he ʻoku ʻikai ha tokotaha ke tokoni hake ia ki ʻolunga.
Padne li jedan, drugi će ga podići; a teško jednomu! Ako padne, nema nikoga da ga podigne.
11 Ko eni foki, kapau ʻe takoto ʻae toko ua te na mafana; ka ʻe mafana fēfeeʻi ha taha ʻi heʻene tokotaha pe?
Pa ako se i spava udvoje, toplije je; a kako će se samac zagrijati?
12 Pea kapau ʻe mālohi ha tokotaha ki he tokotaha, ka ʻe faʻa ikuʻi ia ʻe he toko ua; pea ko e afo tuʻo tolu ʻoku motungataʻa ia.
I ako tko udari na jednoga, dvojica će mu se oprijeti; i trostruko se uže ne kida brzo.
13 ʻOku lelei hake ʻae tamasiʻi ʻoku masiva mo poto, ʻi ha tuʻi ʻoku motuʻa kae vale, ʻaia ʻoku ʻikai tui ki he valoki.
Bolji je mladić siromašan a mudar nego kralj star a lud, koji više ne zna za savjet.
14 He ʻoku haʻu ia mei he fale fakapōpula ki he pule; ka ko ia kuo fanauʻi ko e pule ʻoku hoko ia ʻo masiva.
Jer mladić može izići iz tamnice i postati kraljem, iako se rodio kao prosjak u svom kraljevstvu.
15 Naʻaku mamata ki he kakai moʻui kotoa pē ʻoku ʻaʻeva ʻi he lalo laʻā, mo hono foha ʻe hoko, ʻaia ʻe tuʻu hake ʻi hono potu ko hono fetongi.
Opazih kako svi koji žive i hode pod suncem pristaju uz mladića, uz nastupnika koji ga naslijedi.
16 ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻoe kakai kotoa pē, ʻakinautolu foki naʻe ʻi muʻa ʻiate kinautolu: pea ʻe ʻikai fiefia ʻiate ia ʻakinautolu ʻe tupu kimui. Ko e moʻoni ko e vaʻinga foki eni mo e fakamamahi ki he laumālie.
On stupa na čelo bezbrojnih podanika i kasniji se naraštaji ne mogahu zbog njega radovati. I to je zacijelo ispraznost i pusta tlapnja.