< Kau ʻAposetolo 9 >
1 Pea naʻe kei mānava ʻaki ʻe Saula ʻae lea fakamanavahē mo e fakapō ki he kau ākonga ʻae ʻEiki, pea ʻalu ia ki he taulaʻeiki lahi,
Kindeno Saulo ne pod siemo jopuonjre mag Ruoth, kochano mar negogi. Nodhi ir jadolo maduongʼ
2 ʻO kole mei ai ʻae tohi ki he ngaahi falelotu ʻi Tamasikusi, koeʻuhi ka ʻilo ʻe ia ha niʻihi, ʻae tangata pe ko e fefine, ʻi he hala ko eni, ke ne ʻomi haʻisia ʻakinautolu ki Selūsalema.
mokwaye barupe mane nyalo miye teko mar donjo e sinagoke man Damaski, mondo ka oyudo joma luwo Yor Kristo, bed ni gin chwo kata mon, to omakgi otergi Jerusalem kaka joma otwe.
3 Pea ʻi heʻene fononga, kuo ofi ki Tamasikusi: pea fakafokifā naʻe malama takatakai ʻiate ia ʻae maama mei he langi:
Kane oyudo owuotho ka ochiegni chopo Damaski, nopo ka ler moa e polo omenye molwore.
4 Pea tō ia ki he kelekele, ʻo ne fanongo ki he leʻo naʻe pehē mai kiate ia, “ʻE Saula, ʻe Saula, ko e hā ʻoku ke fakatanga ai au?”
Nogore piny, mi owinjo dwol moro kawachone niya, “Saulo, Saulo, isanda nangʼo?”
5 Pea ne pehē, “ʻEiki ko hai koe?” Pea pehē mai ʻe he ʻEiki, “Ko au Sisu ʻoku ke fakatangaʻi: ko e meʻa faingataʻa hoʻo ʻakahi ʻae meʻa māsila.
Saulo nopenjo niya, “In ngʼa, Ruoth?” Nodwoke niya, “An Yesu ma isando.
6 Pea tetetete ia mo ofo lahi, ʻo ne pehē, “ʻEiki, ko ho finangalo ke u fai ʻae hā?” Pea [pehē ]ʻe he ʻEiki kiate ia, “Tuʻu, ʻo ʻalu ki he kolo, pea ʻe fakahā kiate koe ʻaia ʻoku totonu te ke fai.”
Koro aa malo idhi Damaski kendo ibiro nyisi gima nyaka itim.”
7 Pea naʻe tuʻu taʻefaʻalea ʻae kau tangata naʻe fononga mo ia, ʻonau fanongo pe ki he leʻo, kae ʻikai sio ki ha taha.
Jogo mane ni e wuoth gi Saulo nochungʼ kanyo ka dhogi omoko; nikech ne giwinjo dwol to ok gine ngʼato.
8 Pea tuʻu hake ʻa Saula mei he kelekele; pea ʻi he ʻā ʻa hono mata, kuo ʻikai ʻilo ʻe ia ha meʻa: ka naʻa nau taki nima ia, ʻo ʻomi ki Tamasikusi.
Saulo nochungʼ oa malo, to kane oyawo wengene, to ne ok onyal neno gimoro. Omiyo negimako bade kagitaye gitere Damaski.
9 Pea naʻe kui ia ʻi he ʻaho ʻe tolu, pea naʻe ʻikai ke kai pe inu.
Nobedo muofu kuom ndalo adek, kendo ne ok ochiemo kata madho gimoro.
10 Pea naʻe ʻi Tamasikusi ʻae ākonga ʻe tokotaha, ko ʻAnanaia hono hingoa; pea naʻe folofola ʻae ʻEiki kiate ia ʻi he meʻa naʻe hā mai, [ʻo ne pehē], “ʻAnanaia.” Pea pehē ʻe ia, “Vakai, ko au, ʻEiki.”
Damaski kanyo ne nitie japuonjre moro miluongo ni Anania. Ruoth nowuoyo kode e fweny, kaluonge niya, “Anania!” Nodwoko niya, “Antie, Ruoth.”
11 Pea [pehē ]ʻae ʻEiki kiate ia, “Tuʻu, ʻo ʻalu ki he hala ʻoku ui ko e Totonu, pea ke fehuʻi ʻi he fale ʻo Siutasi kiate ia ʻoku ui ko Saula, mei Tasusi: pea vakai, he ʻoku lotu ia:
Ruoth nowachone niya, “Wuogi idhi e od Judas, mantiere kama iluongo ni Yo Moriere Tir, mondo ipenjgi ngʼat moro ma ja-Tarso, miluongo ni Saulo nimar olemo kuno.
12 He kuo ne mamata ʻi he meʻa hā mai ki he tangata ko ʻAnanaia hono hingoa, ʻoku ʻalu ange mo hilifaki hono nima kiate ia, koeʻuhi ke ʻā hono mata.”
Noneno ngʼat moro miluongo ni Anania e fweny ka obiro kendo noyieyo lwete kuome mondo ochak onen.”
13 Pea toki pehē ʻe ʻAnanaia, “ʻEiki, kuo u fanongo ʻi he tokolahi, ki he kovi lahi kuo fai ʻe he tangata ni ki ho kakai māʻoniʻoni ʻi Selūsalema:
To Anania nodwoko niya, “Ruoth, asewinjo weche mangʼeny kuom ngʼatno, gi timbene maricho mosebedo kotimo ni jogi maler modak Jerusalem.
14 Pea mo ʻene maʻu ʻi heni ʻae fekau mei he kau taulaʻeiki lahi, ke haʻi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ui ki he huafa.”
Kendo Damaski bende osebire ka jodolo madongo omiye teko mar mako ji duto maluongo nyingi.”
15 Ka naʻe pehē ʻe he ʻEiki kiate ia, “ʻAlu koe: he ko e meʻa ngāue ia kuo fili maʻaku, ke fakahā hoku huafa ki he ngaahi Senitaile, mo e ngaahi tuʻi pea mo e fānau ʻa ʻIsileli:
To Ruoth nowachone Anania niya, “Dhiyo! Ngʼatni en gir tichna ma aseyiero mondo oter nyinga e dier joma ok jo-Yahudi ma ok jo-Yahudi kaachiel gi ruodhigi; kendo e dier jo-Israel.
16 He te u fakahā kiate ia ʻae meʻa lahi ʻe mamahi ai ia koeʻuhi ko hoku hingoa.”
Abiro nyise masiche duto monego one nikech nyinga.”
17 Pea naʻe ʻalu ʻa ʻAnanaia, ʻo hū ki he fale; pea ne hilifaki hono nima kiate ia, mo ne pehē, “ʻE kāinga Saula, ko e ʻEiki ko Sisu, ʻaia naʻe hā mai kiate koe ʻi he hala naʻa ke haʻu ai, kuo ne fekau au koeʻuhi ke ʻā ho mata, pea ke fakapitoʻaki koe ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.”
Eka Anania nodhi e odno modonjo nyaka e iye. Noyieyo lwete kuom Saulo kowachone niya, “Owadwa Saulo, Ruoth, ma en Yesu manyocha ofwenyoreni ka in e yo ibiro ka, oseora iri mondo ichak inen kendo mondo ipongʼ gi Roho Maler.”
18 Pea fetoki fakafokifā mei hono mata [ʻae meʻa ʻo ]hangē ko e ʻunoʻi ika: pea ʻā leva ia, pea tuʻu, ʻo papitaiso.
Gikanyono gima chalo gi ololo nolwar oa e wenge Saulo mi koro nonyalo neno. Noa malo mi nobatise,
19 Pea hili ʻene kai naʻa ne mālohi. Pea naʻe nonofo ʻa Saula mo e kau ākonga ʻi Tamasikusi ʻi he ngaahi ʻaho niʻihi.
kendo kane osechiemo matin, to tekone noduogo. Saulo nodak gi jopuonjre Damaski kuom ndalo mogwarore,
20 Pea kamata leva ʻe ia ke malangaʻaki ʻa Kalaisi ko e ʻAlo ia ʻoe ʻOtua, ʻi he ngaahi falelotu.
kendo bangʼ mano nochako yalo Injili e sinagoke, kowacho ni Yesu en Wuod Nyasaye.
21 Ka naʻe ofo ʻakinautolu kotoa pē naʻe fanongo, mo nau pehē; “ʻIkai ko eni ia naʻe fakapoongi ʻakinautolu naʻe ui ki he hingoa ni ʻi Selūsalema, pea naʻe haʻu foki ki heni ke ne ʻave haʻisia ʻakinautolu ki he kau taulaʻeiki lahi?”
Ji duto mane owinje nowuoro ka gipenjore niya, “Donge ma e ngʼat mane sando joma ne luongo Nying Yesu Jerusalem? Donge osebiro ka mana mondo okawgi kaka joma otwe mondo otergi ni Jodolo madongo?”
22 Ka naʻe tupulaki ʻae mālohi ʻia Saula, pea naʻa ne fakatāfuʻua ʻae kakai Siu naʻe nofo ʻi Tamasikusi, ʻo ne fakamoʻoni ko e Kalaisi eni.
Kata kamano, Saulo nomedo gerore kuom yie kendo nomedo bedo gi teko mangʼeny, kendo twak mane ochiwo konyisogo ni Yesu e Kristo nodhiero jo-Yahudi mane odak Damaski.
23 Pea kuo hili ʻae ngaahi ʻaho lahi, naʻe fakakaukau ʻae kakai Siu ke tāmateʻi ia:
Bangʼ ndalo mangʼeny, jo-Yahudi nochano mondo oneg Saulo,
24 Ka naʻe ʻilo ʻe Saula ʻenau toitoiʻi ia. Pea naʻa nau leʻohi ʻae ngaahi matapā ʻi he ʻaho mo e pō ke tāmateʻi ia.
to Saulo nofwenyo wachno. Odiechiengʼ gotieno ne gibutone e rangeye mag dala maduongʼ mondo gimake apoya ginege,
25 Pea naʻe toki ʻave poʻuli ia ʻe he kau ākonga, ʻo tukutuku hifo ʻi he kato mei he ʻā.
to jolupne nokawe mokete e okapu, eka gilore piny kokalo e otuchi moro manie kor ohinga mar dala.
26 Pea ʻi he hoko ʻa Saula ki Selūsalema, naʻe fie ului ia ki he kau ākonga: ka naʻe manavahē kotoa pē kiate ia, he naʻe ʻikai te nau tui ko e ākonga ia.
Kane obiro Jerusalem, notemo mondo odonji e kanyakla mar jopuonjre, to giduto ne giluore, nikech ne gichich kode ni sa moro pok nolokore adier.
27 Ka naʻe toʻo ia ʻe Pānepasa ʻo ʻomi ki he kau ʻaposetolo, pea naʻa ne fakahā kiate kinautolu ʻa ʻene mamata ki he ʻEiki ʻi he hala, mo ʻene folofola kiate ia, pea mo ʻene malanga mālohi ʻi Tamasikusi ʻi he huafa ʻo Sisu.
To Barnaba nokawe motere ir joote. Nonyisogi kaka Saulo noseromo gi Ruoth kane oyudo en e wuodhe, kaka Ruoth nosewuoyo kode, kendo kaka Saulo noseyalo gi chir kuom nying Yesu e Damaski.
28 Pea naʻe nofo ia pea felemofafo mo kinautolu ʻi Selūsalema.
Kuom mano, Saulo nodak kodgi, kowuotho ei Jerusalem koni gi koni maonge ngʼama gengʼe, kendo kowuoyo gi chir kuom nying Ruoth.
29 Pea naʻe lea mālohi ia ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu, mo ne fakakikihi mo e kau ʻElinisitō: ka naʻa nau kumi ke tāmateʻi ia.
Nowuoyo kendo nogoyo mbaka gi jo-Yahudi moluwo timbe jo-Yunani, to jogo notemo nege.
30 Pea ʻi he ʻilo eni ʻe he kāinga, naʻa nau ʻohifo ia ki Sesalia, pea nau fekau ia [ke ʻalu ]ki Tasusi.
To kane jowete ofwenyo wachni, ne gigole kanyo mi gidhi kode nyaka Kaisaria, bangʼe giore nyaka Tarso.
31 Pea naʻe toki maʻu ʻae fiemālie ʻe he ngaahi siasi ʻi Siutea kotoa pē mo Kaleli mo Samēlia, pea naʻe langa hake ʻakinautolu; pea naʻa nau ʻaʻeva ʻi he manavahē ki he ʻEiki, mo e fiemālie ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, pea tupu ʻo tokolahi.
Bangʼ lokruok Saulo, kanisa man Judea gi Galili kod Samaria nobedo gi kwe maonge luoro. Roho Maler nokonyogi, mi gibedo motegno kendo kwan joma oyie kuom Kristo nomedore pile. Joma oyie kuom Kristo nodak koluoro Ruoth Nyasaye.
32 Pea ko eni, ʻi he ʻalu fano pe ʻa Pita ʻi he ngaahi potu, naʻe hoko hifo foki ia ki he kau lotu naʻe nofo ʻi Lita.
Kane Petro wuotho ei piny koni gi koni, nodhi limo jomaler mane odak Lida.
33 Pea naʻa ne ʻilo ʻi ai ha tangata ko Enia hono hingoa, pea kuo valu taʻu ʻene tokoto ʻi hono mohenga, pea naʻe moʻua ia ʻi he mahaki tete.
Kuno nonwangʼoe ngʼat moro miluongo ni Ainea, mane osebedo kosiko onindo e kitandane kuom higni aboro, ka tuo mar athany onure.
34 Pea pehē ʻe Pita kiate ia, “Enia, ʻoku fakamoʻui koe ʻe Sisu Kalaisi: tuʻu, ʻo tākai ho mohenga.” Pea tuʻu leva ia.
Petro nowachone niya, “Ainea, Yesu Kristo osechangi; aa malo iban pieni.” Ainea noa malo mana gisano.
35 Pea naʻe mamata kiate ia pea tafoki ki he ʻEiki ʻakinautolu kotoa pē naʻe nofo ʻi Lita mo Seloni.
Ji duto mane odak Lida gi Sharon nonene moyie kuom Ruoth.
36 Pea naʻe ʻi Sopa ʻae ākonga ʻe taha naʻe hingoa ko Tapaita, ko e hingoa tatau ia mo Toakasi: pea naʻe faʻa fai ʻe he fefine ni ʻae ngaahi ngāue lelei mo e faʻa foaki.
E dala mar Jopa ne nitie japuonjre moro miluongo ni Tabitha (ma dho jo-Yunani luongo bi Dorka tiende ni Nyakech) mane osiko katimo maber ni ji kendo nokonyo joma odhier.
37 Pea ko eni, naʻe tuia hono mahaki ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, pea pekia: pea kuo nau tatafi ia, naʻa nau fakatokoto [ia ]ʻi he potu fale ʻi ʻolunga.
E kindeno tuo nogoye mi otho, kendo noluok ringre bangʼe okete e ot man malo ewi gorofa.
38 Pea naʻe vāofi ʻa Lita mo Sopa, pea ʻi he fanongo ʻae kau ākonga ʻoku ʻi ai ʻa Pita, naʻa nau fekau ʻae ongo tangata, ʻo kole kiate ia ke “ʻOua naʻa tuai ʻene haʻu kiate kinautolu.”
Lida ne chiegni gi Jopa, omiyo ka jopuonjre nowinjo ni Petro ni kuno, ne giorone ji ariyo, ka gikwaye niya, “Yie ibi irwa piyo ma ok odeko!”
39 Pea tuʻu ʻa Pita, ʻo ʻalu mo kinaua. Pea kuo hoko atu ia, naʻa nau ʻomi ia ki he potu fale ʻi ʻolunga: pea naʻe tutuʻu mo tangi ʻo ofi kiate ia ʻae kau fefine kotoa pē kuo mate honau husepāniti, ʻonau fakahā ʻae ngaahi kofutuʻa mo e kofu kehekehe naʻe ngaohi ʻe Toakasi, ʻi heʻene kei ʻiate kinautolu.
Petro nodhi kodgi, kendo kane ochopo to ne gitere nyaka ei ot man malo e gorofa kama ne ringre Tabitha nitie. Mon duto ma chwogi otho mane ni kanyo nochungʼ olwore, ka giywak kendo ginyise lep kandho kod lewni mamoko mane Dorka otwangʼo kapod ongima.
40 Ka kuo tuku atu ʻe Pita ʻakinautolu kotoa pē kituʻa, pea tuʻulutui ia, ʻo lotu; pea hanga ia ki he sino mo ne pehē, “Tapaita, tuʻu hake.” Pea ne ʻā hake hono mata: pea ʻi heʻene mamata kia Pita, naʻa ne nofo hake.
Petro nogologi oko duto, bangʼe nogoyo chonge piny molamo. Eka nowichore mochomo dhako mothono, kowacho niya, “Tabitha, aa malo!” Dhakono noyawo wengene, kendo kane oneno Petro, to nobet piny.
41 Pea ne mafao hono nima kiate ia, [ʻo ]fokotuʻu hake ia, pea kuo ne ui ʻae kau lotu mo e kau fefine kuo mate honau husepāniti, naʻa ne ʻatu ia kuo moʻui.
Petro nomako bade mi okonye chungʼ gi tiende. Bangʼe noluongo jopuonjre kod mon ma chwogi otho mane ni oko mi omiyogi Tabitha kangima.
42 Pea naʻe ongoongoa ia ʻi Sopa kotoa pē; pea tui ʻae tokolahi ki he ʻEiki.
Wachni nolandore e Jopa duto, mi ji mangʼeny noyie kuom Ruoth.
43 Pea ko ia, naʻe nofo ai ia, ʻo ʻaho lahi, ʻi Sopa, mo e tokotaha ko Saimone ko e tufunga ngaohi kiliʻi manu.
Petro nomedo dak Jopa e od janyongʼ piende moro miluongo ni Simon kuom kinde mogwarore.